Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivši pristaša ruskog predsjednika Vladimira Putina i vanjskopolitički suradnik Dume Andrej Kortunov, kazao je za BBC da je situacija u Ukrajini tragedija koja se definitivno mogla izbjeći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>On smatra da će do mirovnog sporazuma biti izrazito teško doći te da Putinu treba nešto da bi to proglasio. "Ne može proglasiti poraz, jer bi to, politički gledano, za njega bilo previše riskantno", rekao je Kortunov.</para><hmn:article id="15cf48aa-9ae0-11ec-883a-0ee5e7f05ec9" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao moguće kandidate za pronalaženje rješenja, predložio je Angelu Merkel ili kineskog predsjednika Xija Jinpinga.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Podsjećamo, danas je osmi dan ruske invazije na Ukrajinu, a ruska vojska zauzela je grad Harson. Tijekom noći, u Kijevu je odjeknulo nekoliko snažnih detonacija, a napadima ruskih snaga u svojem okruženju odolijeva i Mariupolj. Danas se očekuje drugi krug pregovora između Rusije i Ukrajine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rat u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti <ulink url="https://net.hr/danas/svijet/uzivo-rat-u-ukrajini-osmi-dan-ruske-invazije-na-ukrajinu-38b8776a-9ab8-11ec-81bc-0ee5e7f05ec9">OVDJE</ulink>.</para>

Bivši Putinov pristaša tvrdi da se tragedija mogla izbjeći: Smatra da bi dvije osobe mogle pronaći rješenje Putin ne može proglasiti poraz, jer bi to, politički gledano, za njega bilo previše riskantno, rekao je Kortunov Bivši pristaša ruskog predsjednika Vladimira Putina i vanjskopolitički suradnik Dume Andrej Kortunov, kazao je za BBC da je situacija u Ukrajini tragedija koja se definitivno mogla izbjeći.On smatra da će do mirovnog sporazuma biti izrazito teško doći te da Putinu treba nešto da bi to proglasio. "Ne može proglasiti poraz, jer bi to, politički gledano, za njega bilo previše riskantno", rekao je Kortunov.Kao moguće kandidate za pronalaženje rješenja, predložio je Angelu Merkel ili kineskog predsjednika Xija Jinpinga.Podsjećamo, danas je osmi dan ruske invazije na Ukrajinu, a ruska vojska zauzela je grad Harson. Tijekom noći, u Kijevu je odjeknulo nekoliko snažnih detonacija, a napadima ruskih snaga u svojem okruženju odolijeva i Mariupolj. Danas se očekuje drugi krug pregovora između Rusije i Ukrajine.Rat u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE. 'ON NE MOŽE PROGLASITI PORAZ' 

'ON NE MOŽE PROGLASITI PORAZ'

Bivši Putinov pristaša tvrdi da se tragedija mogla izbjeći: Smatra da bi dvije osobe mogle pronaći rješenje

<para>
Tisuće armenskih prosvjednika skandirale su "Nikol je izdajnik" i tražile ostavku premijera Nikola Pašinjana zbog prekida vatre koji je nakon šest tjedana borbe omogućio napredovanje Azerbajdžana u armenskoj enklavi Nagorno Karabahu.</para>
<para>U ponedjeljak su Azerbajdžan i Armenija pod pokroviteljstvom Rusije potpisali dogovor o prekidu neprijateljstava u sukobu za Nagorno Karabah, gdje azerbajdžanska strana bilježi vojne pobjede nakon šest tjedana sukoba.</para>
<para>Taj prekid vatre okončao je najteže borbe u regiji u desetljećima zbog čega Azerbajdžan slavi pobjedu, a Pašinjan je naziva katastrofom, no tvrdi da nije imao izbora i da je morao potpisati primirje kako bi izbjegao poraz.
</para>
<heading2>Nekoliko tisuća ljudi na ulicama</heading2>
<para>
Nekoliko tisuća ljudi na ulicama prijestolnice Erevan izrazilo je protivljenje kraju sukoba dan nakon što su prosvjednici upali u neke vladine zgrade i opljačkali ih.</para>
<para>Prosvjednici, neki s maskama, okupili su se u srijedu unatoč uhićenju uglednog oporbenog lidera i još nekoliko ljudi te unatoč pandemiji koronavirusa koja je teško pogodila Armeniju.</para>
<para>Prekid vatre zaustavio je vojne akcije u Nagorno Karanahu, enklavi koja je međunarodno priznata kao teritorij Azerbajdžana, ali je naseljena etničkim Armencima. U regiji će se rasporediti 2000 ruskih mirovnjaka.</para>
<para>Od početka 1990-ih etnički Armenci imali su vojnu kontrolu nad Nagorno Karabahom i okolicom. Sada su izgubili većinu enklave i teritorija koji je okružuje.</para>
<para>Pašinjan je pristao na primirje pod pritiskom svoje vojske. Lider Nagorno Karabaha rekao je da postoji rizik da Azerbajdžan preuzme kontrolu nad cijelom enklavom nakon pada drugoga grada po veličini - Šuše.</para>
<para>"Ovo je velik neuspjeh i katastrofa", rekao je armenski premijer u utorak. Dodao je da preuzima osobnu odgovornost za povlačenje vojnika, ali odbacuje pozive za ostavkom.</para>
<para>Nije još reagirao na prosvjede u srijedu.
</para>
<heading2>Uhićen oporbeni lider</heading2>
<para>
Sedamnaest političkih stranaka pozvalo je prosvjednike u srijedu da pojačaju zahtjeve za smjenom Pašinjana.</para>
<para>Među uhićenima je lider stranke Prosperitetna Armenija Gagik Carukjan, objavila je na svom Facebooku Hripsime Arakelian, članica njegove stranke. Prosperitetna Armenija je druga najveća politička opcija u parlamentu.</para>
<para>Ruski mirovnjaci, koji trebaju ostati u regiji pet godina, krenuli su iz Rusije u utorak i sada kontroliraju koridor Lachin, planinski prijevoj koji povezuje Armeniju s Nagorno Karabahom, objavila je ruska vojska.</para>
<para>Za Rusiju, koja ima obrambeni pakt s Armenijom i vojnu bazu u toj zemlji, osiguranje sporazuma znači da je ona i dalje glavni akter na energetski bogatom Južnom Kavkazu koje vidi kao vlastito dvorište.</para>
<para>Turska je također pokazala svoje mišiće tijekom sukoba i ponudila diplomatsku podršku i zalihe oružja Azerbajdžanu, no Turska nije bila posrednica mirovnog sporazuma.</para>
<para>Iako Azerbajdžan mirovni sporazum pozdravlja kao pobjedu, dio stanovništva frustriran je jer su se azerbajdžanske snage prestale boriti prije nego što su povratile kontrolu nad cijelim Nagorno Karabahom. Drugi se brinu zbog dolaska ruskih mirovnjaka koji su dominirali tom regijom u sovjetska vremena.</para>

Tisuće Armenaca traže ostavku premijera Pašinjana Nekoliko tisuća ljudi na ulicama prijestolnice Erevan izrazilo je protivljenje kraju sukoba dan nakon što su prosvjednici upali u neke vladine zgrade i opljačkali ih 

Tisuće armenskih prosvjednika skandirale su "Nikol je izdajnik" i tražile ostavku premijera Nikola Pašinjana zbog prekida vatre koji je nakon šest tjedana borbe omogućio napredovanje Azerbajdžana u armenskoj enklavi Nagorno Karabahu.
U ponedjeljak su Azerbajdžan i Armenija pod pokroviteljstvom Rusije potpisali dogovor o prekidu neprijateljstava u sukobu za Nagorno Karabah, gdje azerbajdžanska strana bilježi vojne pobjede nakon šest tjedana sukoba.
Taj prekid vatre okončao je najteže borbe u regiji u desetljećima zbog čega Azerbajdžan slavi pobjedu, a Pašinjan je naziva katastrofom, no tvrdi da nije imao izbora i da je morao potpisati primirje kako bi izbjegao poraz.

Nekoliko tisuća ljudi na ulicama

Nekoliko tisuća ljudi na ulicama prijestolnice Erevan izrazilo je protivljenje kraju sukoba dan nakon što su prosvjednici upali u neke vladine zgrade i opljačkali ih.
Prosvjednici, neki s maskama, okupili su se u srijedu unatoč uhićenju uglednog oporbenog lidera i još nekoliko ljudi te unatoč pandemiji koronavirusa koja je teško pogodila Armeniju.
Prekid vatre zaustavio je vojne akcije u Nagorno Karanahu, enklavi koja je međunarodno priznata kao teritorij Azerbajdžana, ali je naseljena etničkim Armencima. U regiji će se rasporediti 2000 ruskih mirovnjaka.
Od početka 1990-ih etnički Armenci imali su vojnu kontrolu nad Nagorno Karabahom i okolicom. Sada su izgubili većinu enklave i teritorija koji je okružuje.
Pašinjan je pristao na primirje pod pritiskom svoje vojske. Lider Nagorno Karabaha rekao je da postoji rizik da Azerbajdžan preuzme kontrolu nad cijelom enklavom nakon pada drugoga  grada po veličini - Šuše.
"Ovo je velik neuspjeh i katastrofa", rekao je armenski premijer u utorak. Dodao je da preuzima osobnu odgovornost za povlačenje vojnika, ali odbacuje pozive za ostavkom.
Nije još reagirao na prosvjede u srijedu.

Uhićen oporbeni lider

Sedamnaest političkih stranaka pozvalo je prosvjednike u srijedu da pojačaju zahtjeve za smjenom Pašinjana.
Među uhićenima je lider stranke Prosperitetna Armenija Gagik Carukjan, objavila je na svom Facebooku Hripsime Arakelian, članica njegove stranke. Prosperitetna Armenija je druga najveća politička opcija u parlamentu.
Ruski mirovnjaci, koji trebaju ostati u regiji pet godina, krenuli su iz Rusije u utorak i sada kontroliraju koridor Lachin, planinski prijevoj koji povezuje Armeniju s Nagorno Karabahom, objavila je ruska vojska.
Za Rusiju, koja ima obrambeni pakt s Armenijom i vojnu bazu u toj zemlji, osiguranje sporazuma znači da je ona i dalje glavni akter na energetski bogatom Južnom Kavkazu koje vidi kao vlastito dvorište.
Turska je također pokazala svoje mišiće tijekom sukoba i ponudila diplomatsku podršku i zalihe oružja Azerbajdžanu, no Turska nije bila posrednica mirovnog sporazuma.
Iako Azerbajdžan mirovni sporazum pozdravlja kao pobjedu, dio stanovništva frustriran je jer su se azerbajdžanske snage prestale boriti prije nego što su povratile kontrolu nad cijelim Nagorno Karabahom. Drugi se brinu zbog dolaska ruskih mirovnjaka koji su dominirali tom regijom u sovjetska vremena. PREKID VATRE NAKON ŠEST TJEDANA NIJE DONIO MIR: 

PREKID VATRE NAKON ŠEST TJEDANA NIJE DONIO MIR:

Tisuće Armenaca traže ostavku premijera Pašinjana

<para>
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz u nedjelju je rekao da nastoji uspostaviti sporazum o nenapadanju s državama Zaljeva koje ne priznaju židovsku državu, što će, po njegovu mišljenju, biti uvod u mirovne sporazume u budućnosti. Premda nema nikakvih pojedinosti o pregovorima, Izrael je u posljednje vrijeme uvišestručio napore na poboljšanju odnosa sa zaljevskim zemljama.</para>
<para>Arapske su države pitanje rješenja palestinskog pitanja postavile kao uvjet normalizacije odnosa s Izraelom. No i nakon više desetljeća neprijateljstva, u posljednjih nekoliko mjeseci zamijećene su promjene: zaljevske države, s izuzetkom Katara, sada su više zabrinute zbog onoga što doživljavaju kao iransku prijetnju, a tu su zabrinutost podijelile s Izraelom, koji Iran smatra crnom ovcom.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="21a65378-b1c3-11eb-8289-0242ac14002d"/>
<heading2>O inicijativi je izraelski ministar vanjskih poslova razgovarao na Općoj skupštini UN-a</heading2>
<para>
"Nedavno sam, uz potporu Sjedinjenih Država, promovirao političku inicijativu čiji je cilj potpisivanje 'sporazuma o nenapadanju' sa zemljama Arapskog zaljeva", napisao je Israel Katz na Twitteru. Tvrdi da je o toj inicijativi krajem rujna u Općoj skupštini UN-a u New Yorku razgovarao i s arapskim ministrima vanjskih poslova te s izaslanikom Donalda Trumpa za izraelsko-palestinski mirovni plan, Jasonom Greenblattom.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c466f61e-9281-11eb-aa88-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Samo su dvije arapske države, Jordan i Egipat, dosad potpisale mirovne sporazume s Izraelom. Prije godinu dana, izraelski premijer Benjamin Netanyahu prvi se put nakon više od dvadeset godina sastao sa sultanom Omana u Muskatu. U srpnju se Izrael Katz prvi put javno sastao s bahreinskim kolegom u Washingtonu, a na konferenciji organiziranoj pod pokroviteljstvom SAD-a u Bahreinu u lipnju sudjelovali su i izraelski novinari. Idući je mjesec skupina arapskih novinara posjetila Izrael.</para>
<para>Izrael je 1967. okupirao Istočni Jeruzalem i Zapadnu obalu. Židovska je država tada anektirala istočni dio svetoga grada, smatrajući Jeruzalem u potpunosti izraelskim. Palestinci se nadaju da će Istočni Jeruzalem postati glavni grad države kojoj teže.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="75fee95c-b1c4-11eb-ab07-0242ac140027"/>

Izrael nastoji uspostaviti sporazum o nenapadanju sa zaljevskim državama Samo su dvije arapske države, Jordan i Egipat, dosad potpisale mirovne sporazume s Izraelom 

Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz u nedjelju je rekao da nastoji uspostaviti sporazum o nenapadanju s državama Zaljeva koje ne priznaju židovsku državu, što će, po njegovu mišljenju, biti uvod u mirovne sporazume u budućnosti. Premda nema nikakvih pojedinosti o pregovorima, Izrael je u posljednje vrijeme uvišestručio napore na poboljšanju odnosa sa zaljevskim zemljama.
Arapske su države pitanje rješenja palestinskog pitanja postavile kao uvjet normalizacije odnosa s Izraelom. No i nakon više desetljeća neprijateljstva, u posljednjih nekoliko mjeseci zamijećene su promjene: zaljevske države, s izuzetkom Katara, sada su više zabrinute zbog onoga što doživljavaju kao iransku prijetnju, a tu su zabrinutost podijelile s Izraelom, koji Iran smatra crnom ovcom.


O inicijativi je izraelski ministar vanjskih poslova razgovarao na Općoj skupštini UN-a

"Nedavno sam, uz potporu Sjedinjenih Država, promovirao političku inicijativu čiji je cilj potpisivanje 'sporazuma o nenapadanju' sa zemljama Arapskog zaljeva", napisao je Israel Katz na Twitteru. Tvrdi da je o toj inicijativi krajem rujna u Općoj skupštini UN-a u New Yorku razgovarao i s arapskim ministrima vanjskih poslova te s izaslanikom Donalda Trumpa za izraelsko-palestinski mirovni plan, Jasonom Greenblattom.

   

Samo su dvije arapske države, Jordan i Egipat, dosad potpisale mirovne sporazume s Izraelom. Prije godinu dana, izraelski premijer Benjamin Netanyahu prvi se put nakon više od dvadeset godina sastao sa sultanom Omana u Muskatu. U srpnju se Izrael Katz prvi put javno sastao s bahreinskim kolegom u Washingtonu, a na konferenciji organiziranoj pod pokroviteljstvom SAD-a u Bahreinu u lipnju sudjelovali su i izraelski novinari. Idući je mjesec skupina arapskih novinara posjetila Izrael.
Izrael je 1967. okupirao Istočni Jeruzalem i Zapadnu obalu. Židovska je država tada anektirala istočni dio svetoga grada, smatrajući Jeruzalem u potpunosti izraelskim. Palestinci se nadaju da će Istočni Jeruzalem postati glavni grad države kojoj teže.

 ŽELE MIR U BUDUĆNOSTI: 

ŽELE MIR U BUDUĆNOSTI:

Izrael nastoji uspostaviti sporazum o nenapadanju sa zaljevskim državama

<para>
Sjeverna Koreja pristala je u srijedu poduzeti dodatne korake ka denuklearizaciji korejskog poluotoka u želji da ponovno pokrene pregovore sa SAD-om, objavila je južnokorejska novinska agencija Yonhap.</para>
<para>Sjeverna Koreja pristala je trajno zatvoriti svoje ključne raketne objekte u nazočnosti stranih stručnjaka i spremna je zatvoriti svoj glavni nuklearni kompleks ako SAD poduzme recipročno djelovanje, priopćio je predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in, koji je u utorak stigao u Pjongjang kako bi raspravljao o denuklearizaciji i službenom završetku Korejskog rata.
</para>
<heading2>'Zemlja mira'</heading2>
<para>
Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka na vrhu i potpisivanja sporazuma Moon i sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un izjavili su kako su se složili da korejski poluotok pretvore u "zemlju mira bez nuklearnog oružja i nuklearnih prijetnji".</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="35bb98b4-b1c3-11eb-b8ad-0242ac140013"/>
<para>Kim je rekao da će sporazum koji su potpisali "otvoriti višu razinu za unaprjeđenje odnosa dviju država i približiti doba mira i blagostanja". Također je najavio da će posjetiti Seul u bliskoj budućnosti, što će biti prvi posjet sjevernokorejskog vođe glavnom gradu Južne Koreje.</para>
<para>U sporazumu je Sjeverna Koreja pristala poduzeti dodatne korake ka denuklearizaciji slijedeći odgovarajuće korake SAD-a kojima bi se nagradio osiromašeni Sjever, navodi Yonhap.</para>
<para>"Sjever je izrazio svoju spremnost da nastavi poduzimati dodatne korake, kao što je trajno zatvaranje nuklearnog postrojenja Yongbyon, ako SAD poduzmu odgovarajuće mjere u duhu zajedničke izjave Sjeverne Koreje i SAD-a od 12. lipnja", stoji u sporazumu.
</para>
<heading2>Treći susret</heading2>
<para>
Sastanak u Pjongjangu treći je susret Moona i Kima, a smatra se ispitom za mogući budući susret koji je sjevernokorejski čelnik predložio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.</para>
<para>Washington želi konkretno djelovanje prema denuklearizaciji Sjeverne Koreje prije no što pristane na ključni cilj Pjongjanga - proglašavanje službenog kraja Korejskog rata, koji se vodio od 1950. do 1953. godine, te je završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom.</para>

'Korejski poluotok pretvorit ćemo u zemlju mira bez nuklearnog oružja' Sastanak u Pjongjangu treći je susret Moona i Kima, a smatra se ispitom za mogući budući susret koji je sjevernokorejski čelnik predložio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu 

Sjeverna Koreja pristala je u srijedu poduzeti dodatne korake ka denuklearizaciji korejskog poluotoka u želji da ponovno pokrene pregovore sa SAD-om, objavila je južnokorejska novinska agencija Yonhap.
Sjeverna Koreja pristala je trajno zatvoriti svoje ključne raketne objekte u nazočnosti stranih stručnjaka i spremna je zatvoriti svoj glavni nuklearni kompleks ako SAD poduzme recipročno djelovanje, priopćio je predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in, koji je u utorak stigao u Pjongjang kako bi raspravljao o denuklearizaciji i službenom završetku Korejskog rata.

'Zemlja mira'

Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka na vrhu i potpisivanja sporazuma Moon i sjevernokorejski čelnik Kim Jong Un izjavili su kako su se složili da korejski poluotok pretvore u "zemlju mira bez nuklearnog oružja i nuklearnih prijetnji".


Kim je rekao da će sporazum koji su potpisali "otvoriti višu razinu za unaprjeđenje odnosa dviju država i približiti doba mira i blagostanja". Također je najavio da će posjetiti Seul u bliskoj budućnosti, što će biti prvi posjet sjevernokorejskog vođe glavnom gradu Južne Koreje.
U sporazumu je Sjeverna Koreja pristala poduzeti dodatne korake ka denuklearizaciji slijedeći odgovarajuće korake SAD-a kojima bi se nagradio osiromašeni Sjever, navodi Yonhap.
"Sjever je izrazio svoju spremnost da nastavi poduzimati dodatne korake, kao što je trajno zatvaranje nuklearnog postrojenja Yongbyon, ako SAD poduzmu odgovarajuće mjere u duhu zajedničke izjave Sjeverne Koreje i SAD-a od 12. lipnja", stoji u sporazumu.

Treći susret

Sastanak u Pjongjangu treći je susret Moona i Kima, a smatra se ispitom za mogući budući susret koji je sjevernokorejski čelnik predložio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Washington želi konkretno djelovanje prema denuklearizaciji Sjeverne Koreje prije no što pristane na ključni cilj Pjongjanga - proglašavanje službenog kraja Korejskog rata, koji se vodio od 1950. do 1953. godine, te je završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom. MOON I KIM NAKON SASTANKA OPTIMISTIČNI: 

MOON I KIM NAKON SASTANKA OPTIMISTIČNI:

'Korejski poluotok pretvorit ćemo u zemlju mira bez nuklearnog oružja'

<para>
Dogovor su prošlog tjedna potpisali kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i vođa pobunjenika Timoleon Jimenez, no kako bi sporazum stupio na snagu, bila je potrebna ratifikacija od strane građana. Glasači su na referendumu na pitanje jesu li za mirovni sporazum između vlade i pobunjenika trebali odgovoriti sa 'da' ili 'ne'.</para>
<para>Iako su ankete uoči referenduma pokazivale da bi do primirja moglo doći, rezultat je bio iznenađenje. Naime, 50,2 % birača glasovalo je protiv mirovnog sporazuma, dok ga je poduprlo njih 49,8%. Izlaznost glasača bila je niska - na referendumu ih je glasovalo manje od 38 posto.</para>
<para>Kampanju za mirovni sporazum, osim predsjednika Santosa, podržavali su brojni kolumbijski i svjetski političari, uključujući i glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, dok je kampanju za odbijanje mirovnog sporazuma vodio bivši kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe.
</para>
<heading2>Zašto su Kolumbijci rekli 'ne'?</heading2>
<para>
Većina onih koji su na referendumu rekli 'ne', tako su glasovali jer smatraju da bi mirovni sporazum pobunjenicima dozvolio da se izvuku od kazni za ubojstva.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="56bfab18-92b0-11eb-b8dd-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Prema sporazumu su trebali biti stvoreni posebni sudovi koji bi sudili u slučajevima kriminala koji se događao tijekom sukoba s pobunjenicima. Oni koji su priznali svoje zločine tako bi dobili blaže kazne.</para>
<para>Vlada bi prema sporazumu isplaćivala mjesečnu financijsku pomoć onim demobiliziranim pobunjenicima koji žele pokrenuti vlastiti posao, što je za mnoge Kolumbijce, čini se, bilo previše jer smatraju da bi to bila nagrada za kriminal, dok se pošteni građani sami bore s financijskim problemima.</para>
<para>Nepravednim smatraju i točku u dogovoru koja bi pripadnicima grupe FARC dala deset mjesta u kolumbijskom Kongresu na izborima 2018. i 2022. Osim toga, građani ne vjeruju da bi se pobunjenici dogovora držali jer su i ranija primirja već kršili.
</para>
<heading2>'Mir će ipak pobijediti'</heading2>
<para>
Presjednik Santos rekao je da će rezultate referenduma prihvatiti. Iako nakon ovakvog rezultata nema 'plan B', istaknuo je kako će nastaviti raditi na postizanju mira.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=dnl8-ju-9uw"/>
<para>'Razumijem one koji su rekli 'ne' i one koji su rekli 'da'. Svi mi želimo mir. Sutra će se okupiti sve političke stranke i zajedno ćemo nastaviti dijaloge i pronaći način za postizanje mira. Neću odustati, nastavit ću se boriti za mir', rekao je kolumbijski predsjednik.</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/JuanManSantos/status/782745903228674048"/>
<para>Primirje i dalje želi i vođa pobunjenika Timoleón "Timochenko" Jiménez.</para>
<para>'I dalje smo spremni na mir. Kolumbijci koji sanjaju mir mogu računati na nas. Mir će pobijediti', rekao je Jiménez.</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/Timochenko_FARC/status/782749002164953088"/>
<para>Vođa kampanje protiv mirovnog sporazuma Uribe kaže da on nije protiv mira, no želi pregovarati o nekim točkama u ugovoru kako bi se postigao sporazum na razini cijele zemlje. Bi li FARC pristao na izmjene koje Uribe traži, još se ne zna.</para>

Na referendumu odbačen sporazum koji je trebao zaustaviti polustoljetni rat Kolumbijci su na jučerašnjem referendumu, suprotno očekivanjima, odbili mirovni sporazum s pobunjenicima grupe FARC, čime bi službeno završio oružani sukob koji traje već 52 godine. 

Dogovor su prošlog tjedna potpisali kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i vođa pobunjenika Timoleon Jimenez, no kako bi sporazum stupio na snagu, bila je potrebna ratifikacija od strane građana. Glasači su na referendumu na pitanje jesu li za mirovni sporazum između vlade i pobunjenika trebali odgovoriti sa 'da' ili 'ne'.
Iako su ankete uoči referenduma pokazivale da bi do primirja moglo doći, rezultat je bio iznenađenje. Naime, 50,2 % birača glasovalo je protiv mirovnog sporazuma, dok ga je poduprlo njih 49,8%. Izlaznost glasača bila je niska - na referendumu ih je glasovalo manje od 38 posto.
Kampanju za mirovni sporazum, osim predsjednika Santosa, podržavali su brojni kolumbijski i svjetski političari, uključujući i glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, dok je kampanju za odbijanje mirovnog sporazuma vodio bivši kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe.

Zašto su Kolumbijci rekli 'ne'?

Većina onih koji su na referendumu rekli 'ne', tako su glasovali jer smatraju da bi mirovni sporazum pobunjenicima dozvolio da se izvuku od kazni za ubojstva.

   

Prema sporazumu su trebali biti stvoreni posebni sudovi koji bi sudili u slučajevima kriminala koji se događao tijekom sukoba s pobunjenicima. Oni koji su priznali svoje zločine tako bi dobili blaže kazne.
Vlada bi prema sporazumu isplaćivala mjesečnu financijsku pomoć onim demobiliziranim pobunjenicima koji žele pokrenuti vlastiti posao, što je za mnoge Kolumbijce, čini se, bilo previše jer smatraju da bi to bila nagrada za kriminal, dok se pošteni građani sami bore s financijskim problemima.
Nepravednim smatraju i točku u dogovoru koja bi pripadnicima grupe FARC dala deset mjesta u kolumbijskom Kongresu na izborima 2018. i 2022. Osim toga, građani ne vjeruju da bi se pobunjenici dogovora držali jer su i ranija primirja već kršili.

'Mir će ipak pobijediti'

Presjednik Santos rekao je da će rezultate referenduma prihvatiti. Iako nakon ovakvog rezultata nema 'plan B', istaknuo je kako će nastaviti raditi na postizanju mira.

'Razumijem one koji su rekli 'ne' i one koji su rekli 'da'. Svi mi želimo mir. Sutra će se okupiti sve političke stranke i zajedno ćemo nastaviti dijaloge i pronaći način za postizanje mira. Neću odustati, nastavit ću se boriti za mir', rekao je kolumbijski predsjednik.

Primirje i dalje želi i vođa pobunjenika Timoleón "Timochenko" Jiménez.
'I dalje smo spremni na mir. Kolumbijci koji sanjaju mir mogu računati na nas. Mir će pobijediti', rekao je Jiménez.

Vođa kampanje protiv mirovnog sporazuma Uribe kaže da on nije protiv mira, no želi pregovarati o nekim točkama u ugovoru kako bi se postigao sporazum na razini cijele zemlje. Bi li FARC pristao na izmjene koje Uribe traži, još se ne zna. ŠOK U KOLUMBIJI: 

ŠOK U KOLUMBIJI:

Na referendumu odbačen sporazum koji je trebao zaustaviti polustoljetni rat

<para>
Dvije strane objavile su da su postigle dogovor da će prekinuti sukobe i graditi stabilan mir, u zajedničkoj izjavi koju su pročitali predstavnici Kube i Norveške, posrednika u pregovorima koji su se vodili od studenoga 2012.</para>
<para>6000 golih Kolumbijaca poziralo za mir</para>
<hmn:taxon xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="fe1b5a2c-b1ca-11eb-bf45-0242ac140055" taxonomyname="galleries"/>
<para> 
</para>
<heading2>Povijesni dan za Kolumbiju</heading2>
<para>
"Postigli smo konačni dogovor... za prekid sukoba i gradnju stabilnog i trajnog mira u Kolumbiji", rekao je kubanski predstavnik Rodolfo Benitez, čitajući izjavu prije nego su sporazum potpisali glavni pregovarači pobunjenika i vlade.</para>
<para>Američki predsjednik Barack Obama čestitao je telefonom kolumbijskom predsjedniku Juanu Manuelu Santosu na finalizaciji mirovnog sporazuma, ocijenivši da je riječ o povijesnom danu za zemlju, objavila je Bijela kuća.</para>
<para>Mirovni sporazum predviđa demobilizaciju Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC), čiji su se pobunjenici financirali trgovinom kokainom. U ratu je poginulo najmanje 220.000 ljudi. Deseci tisuća ljudi su nestali, a milijuni su morali zbog nasilja pobjeći iz svojih domova.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3047341c-92ae-11eb-9c89-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Sporazum, kojem se protive dvojica bivših kolumbijskih predsjednika Andreas Pastrana i Albaro Uribe, još mora biti prihvaćen na referendumu prije nego postane zakonski valjan.</para>
<para>Većina anketa pokazuje da će ga Kolumbijci podržati.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="88b4dd38-b1c2-11eb-a619-0242ac130011"/>
<heading2>Protivnici sporazuma</heading2>
<para>
No, Santos će se morati jako boriti da bude prihvaćen s obzirom na žestok otpor moćnih dijelova društva koji smatraju da je jedino rješenje vojni poraz FARC-a.</para>
<para>Dvije strane potpisale su potkraj lipnja prekid vatre, uključujući smjernice kako će FARC položiti oružje. Od tada pregovori su se vodili oko budućeg sudjelovanja pobunjenika u političkom životu, njihovoj reintegraciji u društvo i o tome kako će međunarodna zajednica pratiti provedbu sporazuma.</para>
<para>Dogovor s FARC-om ne jamči ipak potpuni prekid nasilja koje je počelo kao pobuna seljaka. Naime, pregovori s manjom Nacionalnom oslobodilačkom vojskom nedavno su zapeli. A i bande proizišle iz desnih paravojnih skupina preuzele su neke FARC-ove kanale za krijumčarenje droge.</para>
<para>FARC je nastao 1960-ih zbog frustriranosti velikim društvenim nejednakostima. Financiran kokainom i otmicama, narastao je na 17.000 pripadnika koji su harali velikim dijelom Kolumbije.</para>
<para>Predsjednik Uribe pokrenuo je 2002. veliku vojnu akciju protiv FARC-a uz pomoć SAD-a u kojoj su poginuli mnogi njegovi čelnici a broj boraca se smanjio na oko 7000.</para>

Kolumbija i FARC potpisali konačni mirovni sporazum 

Dvije strane objavile su da su postigle dogovor da će prekinuti sukobe i graditi stabilan mir, u zajedničkoj izjavi koju su pročitali predstavnici Kube i Norveške, posrednika u pregovorima koji su se vodili od studenoga 2012.
6000 golih Kolumbijaca poziralo za mir

 

Povijesni dan za Kolumbiju

"Postigli smo konačni dogovor... za prekid sukoba i gradnju stabilnog i trajnog mira u Kolumbiji", rekao je kubanski predstavnik Rodolfo Benitez, čitajući izjavu prije nego su sporazum potpisali glavni pregovarači pobunjenika i vlade.
Američki predsjednik Barack Obama čestitao je telefonom kolumbijskom predsjedniku Juanu Manuelu Santosu na finalizaciji mirovnog sporazuma, ocijenivši da je riječ o povijesnom danu za zemlju, objavila je Bijela kuća.
Mirovni sporazum predviđa demobilizaciju Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC), čiji su se pobunjenici financirali trgovinom kokainom. U ratu je poginulo najmanje 220.000 ljudi. Deseci tisuća ljudi su nestali, a milijuni su morali zbog nasilja pobjeći iz svojih domova.

   

Sporazum, kojem se protive dvojica bivših kolumbijskih predsjednika Andreas Pastrana i Albaro Uribe, još mora biti prihvaćen na referendumu prije nego postane zakonski valjan.
Većina anketa pokazuje da će ga Kolumbijci podržati.


Protivnici sporazuma

No, Santos će se morati jako boriti da bude prihvaćen s obzirom na žestok otpor moćnih dijelova društva koji smatraju da je jedino rješenje vojni poraz FARC-a.
Dvije strane potpisale su potkraj lipnja prekid vatre, uključujući smjernice kako će FARC položiti oružje. Od tada pregovori su se vodili oko budućeg sudjelovanja pobunjenika u političkom životu, njihovoj reintegraciji u društvo i o tome kako će međunarodna zajednica pratiti provedbu sporazuma.
Dogovor s FARC-om ne jamči ipak potpuni prekid nasilja koje je počelo kao pobuna seljaka. Naime, pregovori s manjom Nacionalnom oslobodilačkom vojskom nedavno su zapeli. A i bande proizišle iz desnih paravojnih skupina preuzele su neke FARC-ove kanale za krijumčarenje droge.
FARC je nastao 1960-ih zbog frustriranosti velikim društvenim nejednakostima. Financiran kokainom i otmicama, narastao je na 17.000 pripadnika koji su harali velikim dijelom Kolumbije.
Predsjednik Uribe pokrenuo je 2002. veliku vojnu akciju protiv FARC-a uz pomoć SAD-a u kojoj su poginuli mnogi njegovi čelnici a broj boraca se smanjio na oko 7000. NAKON DUGIH 50 GODINA: 

NAKON DUGIH 50 GODINA:

Kolumbija i FARC potpisali konačni mirovni sporazum

<para>
 Adams koji je u Velikoj Britaniji omrazen kao glasnogovornik Irske republikanske armije (IRA) u 1980-ima sebe je prikazao kao sjevernoirskog mirotvorca, a potom i populistickog oporbenog politicara u irskom parlamentu.</para>
<para>Njegova stranka je u srijedu potvrdila da ga policija ispituje u svezi otmice i ubojstva Jean McConville iz 1972., majke desetoro djece za koju je IRA sumnjala da je dousnik.</para>
<para>Adams koji je uvijek nijekao da je clan IRA-e kazao je kako je "nevin u svakom pogledu toga ubojstva".</para>
<para>"Odbacujem ove dobro izreklamirane i zlobne optuzbe", rekao je Adams u priopcenju i dodao da smatra da je ubojstvo Jean McConville i tajno pokapanje njezina tijela bilo pogresno te da je prema njoj i njezinoj obitelji pocinjena mucna i tuzna nepravda.</para>
<para>Adams, koji vodi kampanju za predstavnike Sinn Feina na europskim izborima 23. svibnja, natuknuo je da je moguce da iza njegova uhicenja stoje politicki motivi.</para>
<para>"Da, zabrinjava me odabrani trenutak uhicenja, usred izborne kampanje", kazao je za irsku televiziju RTE. Njegovo uhicenje ce imati ozbiljne posljedice u Republici Irskoj gdje Adams predvodi drugu najvecu oporbenu stranku koja je snazno suprotstavljena politici ostrih mjera stednje sadasnje vlade.</para>
<heading2>Tijelo nadeno 2003. godine</heading2>
<para>
Tijelo McConville je bilo pronadeno 2003. na plazi u okrugu Louth, kojeg Adams predstavlja u irskom parlamentu. Istraga o ubojstvu McConville ponovo je pokrenuta nakon objave niza intervjua bivsih boraca iz Sjeverne Irske za Boston College. Sjevernoirska policija je prosle godine zatrazila snimljeno svjedocanstvo bivse pripadnice IRA-e Dolours Price nakon njezine smrti te godine.</para>
<para>Adams je 1980-ih bio voda politickog krila IRA-e kojemu je bilo zabranjeno nastupati na britanskoj televiziji. Potom je 1998. pomogao u sklapanju mirovnog sporazuma kojim je uvelike okoncano 30-godisnje nasilje izmedu katolika, koji su trazili ujedinjenje s Irskom, i protestanata, zagovornika ostanka Sjeverne Irske u sastavu Velike Britanije.</para>
<para>Od tog sporazuma njegova uloga kao drzavnika je rasla i od onda je redoviti gost u Bijeloj kuci. Prosle godine je na ispracaju preminulog borca protiv apartheida i predsjednika JARA-a Nelsona Mandele bio je jedan od pocasnih gostiju.</para>
<para>Prosle se godine morao javno distancirati od svog brata Liama nakon sto je ovaj osuden na 16 godina zatvora zbog silovanja svoje kceri dok je bila dijete.</para>
<para>Tuziteljstvo je odlucilo ne pokretati posupak protiv Gerryja jer nije moglo potvrditi optuzbe da je policiji zatajio informacije o tom slucaju.</para>

Veliki potres u Sjevernoj Irskoj: Uhicen voda Sinn Feina zbog ubojstva iz 1972. 

   Adams koji je u Velikoj Britaniji omrazen kao glasnogovornik Irske republikanske armije (IRA) u 1980-ima sebe je prikazao kao sjevernoirskog mirotvorca, a potom i populistickog oporbenog politicara u irskom parlamentu.
Njegova stranka je u srijedu potvrdila da ga policija ispituje u svezi otmice i ubojstva Jean McConville iz 1972., majke desetoro djece za koju je IRA sumnjala da je dousnik.
Adams koji je uvijek nijekao da je clan IRA-e kazao je kako je "nevin u svakom pogledu toga ubojstva".
"Odbacujem ove dobro izreklamirane i zlobne optuzbe", rekao je Adams u priopcenju i dodao da smatra da je ubojstvo Jean McConville i tajno pokapanje njezina tijela bilo pogresno te da je prema njoj i njezinoj obitelji pocinjena mucna i tuzna nepravda.
Adams, koji vodi kampanju za predstavnike Sinn Feina na europskim izborima 23. svibnja, natuknuo je da je moguce da iza njegova uhicenja stoje politicki motivi.
"Da, zabrinjava me odabrani trenutak uhicenja, usred izborne kampanje", kazao je za irsku televiziju RTE. Njegovo uhicenje ce imati ozbiljne posljedice u Republici Irskoj gdje Adams predvodi drugu najvecu oporbenu stranku koja je snazno suprotstavljena politici ostrih mjera stednje sadasnje vlade.
Tijelo nadeno 2003. godine

Tijelo McConville je bilo pronadeno 2003. na plazi u okrugu Louth, kojeg Adams predstavlja u irskom parlamentu. Istraga o ubojstvu McConville ponovo je pokrenuta nakon objave niza intervjua bivsih boraca iz Sjeverne Irske za Boston College. Sjevernoirska policija je prosle godine zatrazila snimljeno svjedocanstvo bivse pripadnice IRA-e Dolours Price nakon njezine smrti te godine.
Adams je 1980-ih bio voda politickog krila IRA-e kojemu je bilo zabranjeno nastupati na britanskoj televiziji. Potom je 1998. pomogao u sklapanju mirovnog sporazuma kojim je uvelike okoncano 30-godisnje nasilje izmedu katolika, koji su trazili ujedinjenje s Irskom, i protestanata, zagovornika ostanka Sjeverne Irske u sastavu Velike Britanije.
Od tog sporazuma njegova uloga kao drzavnika je rasla i od onda je redoviti gost u Bijeloj kuci. Prosle godine je na ispracaju preminulog borca protiv apartheida i predsjednika JARA-a Nelsona Mandele bio je jedan od pocasnih gostiju.
Prosle se godine morao javno distancirati od svog brata Liama nakon sto je ovaj osuden na 16 godina zatvora zbog silovanja svoje kceri dok je bila dijete.
Tuziteljstvo je odlucilo ne pokretati posupak protiv Gerryja jer nije moglo potvrditi optuzbe da je policiji zatajio informacije o tom slucaju. 

Veliki potres u Sjevernoj Irskoj: Uhicen voda Sinn Feina zbog ubojstva iz 1972.

Postroll

Preroll

Rat u Ukrajini: Kandidati za pronalaženje rješenja u Ukrajini su Angela Merkel ili Xi Jinping 

Vladimir Putin 

Svijet

Članak

Danas.hr

PREKID VATRE NAKON ŠEST TJEDANA NIJE DONIO MIR: Tisuće Armenaca traže ostavku premijera Pašinjana

<para>People attend a protest rally against the country's agreement to end fighting with Azerbaijan over the disputed Nagorno-Karabakh region outside the government headquarters in Yerevan on November 11, 2020. More than 2,000 demonstrators protested in the Armenian capital as anger mounted over Prime Minister Nikol Pashinyan's decision to cede swathes of disputed territory to Azerbaijan under a controversial peace deal.,Image: 568429405, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no</para>

profimedia-0568429405

HINA

ŽELE MIR U BUDUĆNOSTI: Izrael nastoji uspostaviti sporazum o nenapadanju sa zaljevskim državama

<para>Israeli President Reuven Rivlin
Israeli President Reuven Rivlin visit to Christian Cultural Center in New York, America - 25 Jan 2015
President Rivlin began his visit to the United States as guest of honor at a special meeting with leaders and
members of the African­American community
President Rivlin: "I also have a dream, I believe that Jerusalem, which is a microcosm of the whole world, will serve as an example of coexistence between
different religions and communities. A person cannot fight for their own liberties, without fighting for the freedoms of others."
President Rivlin was this today (Sunday) welcomed as guest of honor at the Christian Cultural Center (CCC) in Brooklyn, where he was welcomed by Founder and Senior Pastor Reverend Dr. A.R. Bernard, together with leaders of the African­American community, at an event attended by thousands of people from the local community., Image: 235663037, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Mark Neyman / Shutterstock Editorial / Profimedia</para>

Israeli President Reuven Rivlin visit to Christian Cultural Center in New York, America - 25 Jan 2015

<para>June 16, 2019 - New York, New York, United States - Israel Katz Minister of Foreign Affiars speaks at Jerusalem Post conference at Marriott Marquis Times Square, Image: 448476850, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Lev Radin / Zuma Press / Profimedia</para>

NY: 8th Annual Jerusalem post conference

MOON I KIM NAKON SASTANKA OPTIMISTIČNI: 'Korejski poluotok pretvorit ćemo u zemlju mira bez nuklearnog oružja'

<para>North Korean leader Kim Jong Un (L) guides South Korean President Moon Jae-in (R) during a welcoming ceremony at Pyongyang airport on September 18, 2018.
South Korean President Moon Jae-in arrived in Pyongyang on September 18, for his third summit this year with Kim Jong Un as he seeks to reboot stalled denuclearisation talks between North Korea and the United States. / AFP PHOTO / AFP PHOTO AND Pyeongyang Press Corps / - / RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO / Pyeongyang Press Corps" - NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS</para>

#mirovni sporazum

Bivši Putinov pristaša tvrdi da se tragedija mogla izbjeći: Smatra da bi dvije osobe mogle pronaći rješenje

Bivši Putinov pristaša tvrdi da se tragedija mogla izbjeći: Smatra da bi dvije osobe mogle pronaći rješenje

Tisuće Armenaca traže ostavku premijera Pašinjana

Tisuće Armenaca traže ostavku premijera Pašinjana

Izrael nastoji uspostaviti sporazum o nenapadanju sa zaljevskim državama

Izrael nastoji uspostaviti sporazum o nenapadanju sa zaljevskim državama

'Korejski poluotok pretvorit ćemo u zemlju mira bez nuklearnog oružja'

'Korejski poluotok pretvorit ćemo u zemlju mira bez nuklearnog oružja'

Na referendumu odbačen sporazum koji je trebao zaustaviti polustoljetni rat

Na referendumu odbačen sporazum koji je trebao zaustaviti polustoljetni rat

Kolumbija i FARC potpisali konačni mirovni sporazum

Kolumbija i FARC potpisali konačni mirovni sporazum

Veliki potres u Sjevernoj Irskoj: Uhicen voda Sinn Feina zbog ubojstva iz 1972.

Veliki potres u Sjevernoj Irskoj: Uhicen voda Sinn Feina zbog ubojstva iz 1972.