13 GODINA KASNIJE /

Što se dogodilo s našim kobasicama, nekretninama i seljacima? Detektor raskrinkao najveće mitove o EU

Uoči 13. obljetnice članstva u EU, RTL Detektor provjerio je što se sve promijenilo i koliko nam je dobroga, ili lošega, donijela Europska unija

16.5.2026.

9:51

Dunja Stanković

Dusko Marusic/PIXSELL

Premijer je tada bio Zoran Milanović, a na Pantovčaku je sjedio Ivo Josipović. Hrvatska je još imala preko četiri milijuna stanovnika, koji su u prosjeku zarađivali tadašnjih 5.515 kuna.

Te 2013. nismo preračunavali cijene u eure niti čitali o akcijama Ureda europskog javnog tužitelja i milijunima koji se iz Bruxellesa slijevaju u naš proračun.

Ali, nakon dugotrajnih i mukotrpnih pregovora, početkom srpnja 2013. godine Hrvatska je postala punopravna članica Europske unije.

Točio se šampanjac na slovensko-hrvatskoj granici, carine su postale dio prošlosti. U druge zemlje čanice mogli smo putovati samo osobnom.

Priključivanjem zajedničkom tržištu s gotovo pola milijarde stanovnika, otvorile su nam se brojne mogućnosti, ali došli i novi problemi.

Nekoliko mjeseci prije službenog pristupanja, tek je polovica Hrvata mislila da je to dobar potez. Svaki četvrti građanin mislio da je ulazak loš za Hrvatsku.

Javnost je bila skeptična prema budućnosti u europskoj zajednici, a predrasude su preplavile medijski prostor. Zabranit će nam kolinje i pečenje rakije, naši seljaci će biti nekonkurentni, a ribari marginalizirani. Propast će nam domaća proizvodnja, a stranci će pokupovati sve nekretnine - bile su samo neke od sumornih prognoza.

Pa su mnogi govorili - možemo i bez EU.

Što se od toga ostvarilo, a što je tek puki mit? Uoči 13. obljetnice članstva u Uniji, RTL Detektor provjerio je što se sve promijenilo i koliko nam je dobroga, ili lošega, donijela EU.

Tijekom proslave Dana Europe, koji je prošloga vikenda kod nas obilježen i u Zagrebu, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je da Hrvatska nakon 13 godina vidi uspješne rezultate članstva.

U to, čini se, vjeruju i građani.

Za razliku od razdoblja prije 13 godina, istraživanja pokazuju da Hrvati danas imaju pozitivne stavove o EU i misle da je ulazak bio koristan. Prema najnovijem Eurobarometru, četiri od pet ispitanika u Hrvatskoj (79 posto) smatraju da je članstvo pozitivno, što je više od EU prosjeka.

Hrvatska Vlada je još 2012. godine objavila dokument s najčešćim mitovima o Europskoj uniji, a o nekima smo i mi pisali. Što je činjenica, a što puka legenda?

'Europska unija zabranit će kolinje, nećemo moći više peći rakiju niti jesti domaći sir i vrhnje'

S obzirom na to koliko Hrvati drže do tradicionalnih prehrambenih proizvoda, ne čudi što je postojao strah da ćemo ulaskom u Uniju morati zaboraviti na domaće kobasice, kulen i čvarke, autentični sir ili vrhnje.

Uspaničeni Slavonci su upozoravali - nema te Europe koje će mi zabraniti kolinje.

Takvi su strahovi, pokazalo se, bili neutemeljeni jer dogodilo se upravo suprotno.

Hrvatski tradicionalni proizvodi su dobili dodatnu zaštitu i vidljivost kroz europske sustave kvalitete. Imamo niz zaštićenih proizvoda koji se uspješno plasiraju i na zajedničkom tržištu, ističe hrvatska zastupnica Biljana Borzan, koja se bavi pitanjima zaštite potrošača i sigurnosti hrane.

Slično vrijedi i za proizvodnju rakije, koja nije zabranjena za osobnu uporabu, već su uvedena jasnija pravila kako bi se osigurala sigurnost proizvoda i spriječila zlouporaba u prodaji.

Ni tradicionalno kolinje nije zabranjeno, nego je i dalje dopušteno, ali postoje pravila koja se moraju poštovati pa tako i higijenski standard. Tijekom epidemije afričke svinjske kuge uvedene su dodatne biosigurnosne mjere i ograničenja u pogođenim područjima kako bi se spriječilo širenje bolesti.

"Europska unija ne zabranjuje tradiciju, već postavlja minimalne standarde sigurnosti hrane kako bi zaštitila potrošače. Hrvatska je kroz članstvo dobila alate da svoje tradicionalne proizvode bolje zaštiti, promovira i učini konkurentnima na europskom tržištu. Drugim riječima, pokazalo se da EU nije prijetnja našoj prehrambenoj tradiciji, nego prilika za njezino očuvanje i razvoj", zaključuje Borzan.

Jer, kaže, na kraju dana je najvažnije da ljudi i dalje mogu živjeti svoje običaje, samo uz više sigurnosti i više mogućnosti nego prije.

'Izgubit ćemo suverenitet, a o nama će odlučivati drugi'

Istina je da su države članice ulaskom u EU dio ovlasti prenijele na institucije Europske unije, no one strogo poštuju svoje ovlasti, navode iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Pojednostavljeno, EU se ne miješa u poslove i probleme država, ako se oni mogu bolje i učinkovitije riješiti na nacionalnoj ili lokalnoj razini.

Važno je razumijeti da europske zakone predlaže Europska komisija, a potom ih oblikuju i usvajaju Europski parlament i Vijeće EU-a. Građane predstavljaju zastupnici u Europskom parlamentu, dok su u Vijeću EU-a predstavnici nacionalnih vlada odnosno ministri država članica. Dakle, o nama ne odlučuje samo netko drugi - nego i ljudi koje smo izravno izabrali.

Hrvatska u Parlamentu ima 12 zastupnika i zastupnica, a njezini ministri i ministrice redovito sudjeluju na sastancima Vijeća. Tako je ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs ovoga tjedna sudjelovao u Bruxellesu na sastanku Vijeća EU-a za obrazovanje, mlade, kulturu i sport, dok je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU gdje se raspravljalo o odnosima sa zemljama zapadnog Balkana, ruskoj agresiji na Ukrajinu te krizi na Bliskom istoku.

'SMUČILA EU SVAKOM PRISTOJNOM' /

Dodik žestoko opleo po europskoj šefici diplomacije: 'Da je pročitala, ne bi ispadala glupa'

'Izgubit ćemo nacionalni identitet'

Iako su iz Vlade uvjeravali da će ulazak u EU dodatno ojačati hrvatski identitet, postojali su i skeptici.

Novi podaci pokazuju da su Hrvati i dalje najsnažnije povezati s gradom ili mjestom gdje žive (94 posto), onda svojom državom (93 posto) pa Europskom unijom (59 posto) pa ona priča o gubitku identiteta ne drži vodu.

Hrvatska po broju stanovnika i površini pripada manjim državama članicama, no unutar EU-a postoje mehanizmi koji osiguravaju ravnotežu između velikih i malih zemalja. Iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj pojašnjavaju da se mjesta u Europskom parlamentu raspodjeljuju prema načelu takozvane opadajuće proporcionalnosti. To znači da manje države članice imaju više zastupnika u odnosu na broj stanovnika nego što bi imale prema strogo proporcionalnom modelu.

Drugim riječima, iako se broj zastupničkih mjesta određuje prema broju stanovnika, veće države su djelomično podzastupljene kako bi manje zemlje imale snažniji glas. Primjerice, Malta s oko pola milijuna stanovnika bira šest zastupnika, odnosno jednog na otprilike 83 tisuće stanovnika, dok Njemačka s oko 84 milijuna stanovnika ima 96 zastupnika, što znači da jedan mandat predstavlja oko 875 tisuća stanovnika.

Slično vrijedi i za odlučivanje u Vijeću EU-a. Kada se odluke donose kvalificiranom većinom, za njihovo usvajanje potrebno je da za njih glasa najmanje 55 posto država članica koje zajedno predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a.

Istovremeno, EU nastoji očuvati zajedničku europsku kulturnu baštinu, ali i poštovati kulturnu raznolikost svojih članica. To se odražava i u jednom od glavnih slogana Unije – "Ujedinjeni u različitosti”.

Važan dio te raznolikosti su jezici. Hrvatski je 2013. postao jedan od 24 službena jezika EU-a. Višejezičnost je zaštićena Poveljom EU-a o temeljnim pravima, što znači da građani mogu komunicirati s institucijama EU-a na bilo kojem od službenih jezika, a institucije su dužne odgovoriti na istom jeziku.

'ZADNJA KOLONIJA NA EU TLU' /

Gledamo li kraj europske BiH? To je velika promjena, njegov odlazak može pokrenuti lavinu

'Ulaskom u EU će rasti cijene'

Mnogi građani strahovali su da će uvođenje eura dovesti do rasta cijena. Iz Vlade su tada poručivali da Hrvatska ulaskom u EU neće odmah prijeći na euro te da samo uvođenje nove valute ne bi trebalo automatski povećati cijene.

Objašnjavali su kako će prije ulaska u europodručje tečaj kune biti fiksiran, pa bi se cijene trebale samo preračunati iz kuna u eure. Upozoravali su, međutim, da bi dio trgovaca mogao iskoristiti prelazak na euro za povećanje cijena. Prema iskustvima drugih država članica, takva poskupljenja najčešće su se odnosila na usluge koje građani svakodnevno koriste i lako primjećuju, poput kafića i restorana, dok cijene skupljih proizvoda, poput automobila i kućanskih uređaja, uglavnom nisu rasle.

Optimističan je bio i premijer Andrej Plenković, koji je još 2019. tvrdio da će kava u prosjeku poskupjeti za svega dvije lipe.

Kavu ste 2013. mogli popiti za oko sedam do 13 kuna (0,93-1,72 eura), a danas je od dva do četiri eura, ovisno o lokaciji i usluzi. Ipak, ovo nije dobar parametar jer je kava svjetska burzovna roba i ne ovisi o raspoloženjima u pojedinim zemljama, nego cijenama na svjetskom tržištu pa se ne može naći poveznica između cijene kave i našeg ulaska u EU.

Građani danas, odlaskom u trgovine, jasno vide rast cijena, što potvrđuju i službeni podaci. Hrvatska je u travnju bila doprvak po stopi inflacije u EU.

Iz Hrvatske narodne banka za Detektor poručuju da je, prema analizama HNB-a i Europske središnje banke, utjecaj uvođenja eura na inflaciju bio "blag i jednokratan”, a najviše se vidio u rastu cijena pojedinih usluga.

Dodaju kako su takvi trendovi u skladu s iskustvima drugih država europodručja.

U siječnju 2023. zabilježen je osjetno veći mjesečni rast cijena usluga od dugoročnog prosjeka - cijene su porasle 1,2 posto, dok je prosjek iznosio 0,1 posto. Iz HNB-a navode da su najveći doprinos tom rastu dale usluge u restoranima i kafićima, a zatim stomatološke, medicinske i frizerske usluge.

Prema njihovim procjenama, da je rast cijena usluga u siječnju 2023. bio u skladu s dugoročnim prosjekom, ukupna mjesečna stopa inflacije bila bi niža za oko 0,4 postotna boda. HNB smatra da se to može uzeti kao gornja procjena mogućeg utjecaja uvođenja eura na inflaciju u Hrvatskoj.

Pozivaju se i na procjene Eurostata iz listopada 2023., prema kojima je doprinos uvođenja eura mjesečnoj inflaciji u siječnju 2023. iznosio između 0,04 i 0,18 postotnih bodova. U sljedeća dva mjeseca, tvrde iz HNB-a, nije bilo statistički značajnih odstupanja između stvarnog i očekivanog rasta cijena.

Iz HNB-a također ističu rezultate istraživanja Sorića iz 2024. godine, prema kojima uvođenje eura nije značajnije utjecalo na većinu kategorija potrošačkih cijena. Iznimke su bile cijene odjeće, usluge u restoranima te, u manjoj mjeri, cijene hrane.

'NISKI UDARCI' /

Hrvoje Bujas kod Skorina u Direktu: 'Država treba pogledati u ogledalo i smanjiti porez'

HNB dodaje da je kumulativni rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj u posljednjih gotovo pet godina iznosio 34,3 posto, što je više od prosjeka europodručja od 21,9 posto. Ipak, među zemljama srednje i istočne Europe višu inflaciju uglavnom su imale druge države, uz iznimku Slovenije.

Kažu i da se rast i dugotrajnost inflacije ne mogu izravno povezivati s uvođenjem eura. Ističu kako male i otvorene ekonomije poput Hrvatske imaju ograničen prostor za ublažavanje vanjskih gospodarskih šokova samo kroz monetarnu ili tečajnu politiku.

Od uvođenja eura do ožujka 2026. cijene u Hrvatskoj porasle su ukupno 16 posto, pri čemu su najveći rast zabilježile usluge, koje su poskupjele 27,4 posto. HNB taj rast ponajviše povezuje s velikom potražnjom u turizmu i rastom plaća u uslužnom sektoru, dok ocjenjuju da je izravan utjecaj uvođenja eura na inflaciju bio vrlo malen.

Rasle su i cijene hrane, koje su prema podacima Eurostata od uvođenja eura porasle 17,6 posto, no manje nego cijene usluga. Iz HNB-a pritom podsjećaju da su snažan rast cijena u istom razdoblju imale i neke članice EU-a koje nisu uvele euro, poput Rumunjske, Mađarske, Poljske i Češke.

'EU će uništiti domaću proizvodnju'

Bilo je i strahova da Hrvatska nakon ulaska u EU neće moći zaštititi domaću proizvodnju te da domaće tvrtke neće biti dovoljno konkurentne. Upozoravalo se i da bi uvozna roba mogla potisnuti domaće proizvode s tržišta.

Važno je pritom naglasiti da jedinstveno tržište EU-a, bez carina i drugih trgovinskih ograničenja, omogućuje tvrtkama iz svih država članica da posluju pod istim uvjetima. Zbog toga se robe, usluge, ljudi i kapital mogu kretati gotovo jednako slobodno kao unutar jedne države. Jedinstveno tržište smatra se jednim od najvećih postignuća Europske unije jer potiče trgovinu, konkurentnost i otvara pristup tržištu od oko 449 milijuna potrošača.

Podaci Državni zavod za statistiku (DZS) pokazuju da je ukupna vrijednost prodanih industrijskih proizvoda u Hrvatskoj porasla s 16,3 milijarde eura 2013. godine na 26,1 milijardu eura 2024. Najveći rast zabilježen je u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom i klimatizacijom, zatim u proizvodnji prehrambenih proizvoda te ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda.

Znatno je rasla i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, električne opreme, farmaceutskih proizvoda i pića. S druge strane, pad je zabilježen u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, kao i u duhanskoj i tekstilnoj industriji.

No, ističe se pad poljoprivredne proizvodnje, koja je od 2013. smanjena za 14 posto.

PRIJETE NESTAŠICE /

Nova pravila izazvala alarm u farmaceutskoj industriji: Na udaru lijekovi koje najviše koristimo

'Stranci će pokupovati sve nekretnine'

Mit da će članstvo u EU dovesti do "rasprodaje Hrvatske strancima” nije bio prisutan samo tijekom pristupanja Uniji. Ponovno se aktualizirao prošle godine, kada su u proceduru upućene izmjene Zakona o vlasništvu prema kojima bi državljani i tvrtke iz zemalja OECD mogli kupovati nekretnine u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao hrvatski građani.

Ministar pravosuđa Damir Habijan tada je izjavio da samo četiri posto nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama ima OIB stranih državljana.

Iako Porezna uprava nema podatke o ukupnom broju stranih vlasnika nekretnina, raspolaže podacima o kupoprodajama. Prema tome, strani kupci sudjelovali su s nešto manje od osam posto u ukupnom broju kupoprodaja nekretnina u posljednjih deset godina.

Od 2016. do kraja prva tri mjeseca ove godine kupljeno je ukupno 1.159.864 nekretnina, od čega se 89.907 odnosi na strane kupce. Najviše nekretnina kupili su državljani Slovenije, Njemačke i Austrije.

Važno je pritom napomenuti da se ti podaci odnose samo na kupoprodaje za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice, a ne na ukupno tržište nekretnina.

'Hrvatski seljaci i ribari bit će u problemima'

Prije ulaska Hrvatske u EU često se tvrdilo da domaći poljoprivrednici neće moći konkurirati velikim europskim proizvođačima, da će primati manje poticaje te da će na kraju biti prisiljeni prodavati zemlju strancima.

Hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica kaže da se strah od masovne prodaje zemlje strancima nije ostvario. Ipak, upozorava da hrvatski poljoprivrednici i dalje teško konkuriraju velikim zapadnoeuropskim proizvođačima zbog nejednakih tržišnih uvjeta, visokih troškova proizvodnje i administrativnog opterećenja. Smatra da bi Hrvatska trebala snažnije štititi domaću proizvodnju i interese svojih seljaka.

Direktorica Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede pri Hrvatska udruga poslodavaca, Josipa Filaković, ističe da Hrvatska i dalje ima kvalitetne pojedinačne primjere poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije, ali upozorava da ukupni pokazatelji govore o padu konkurentnosti nakon ulaska u EU.

Navodi da je vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje 2025. bila 14 posto niža nego 2013., odnosno čak 25 posto niža nego 2012. godine.

Dodaje i da EU Hrvatskoj je omogućio pristup velikom tržištu, financijskim sredstvima i razvojnim mogućnostima, no da ti potencijali nisu dovoljno iskorišteni zbog izostanka jasne nacionalne strategije i snažnijeg fokusa na proizvodnju.

Istovremeno je pala i produktivnost hrvatske poljoprivrede. Prema njezinim riječima, produktivnost po radnom satu 2025. bila je 19 posto niža nego 2013., odnosno 23 posto niža nego 2012. Posebno se, kaže, pogoršalo stanje u sektoru voća i povrća. Trgovinski deficit porastao je s oko 205 milijuna eura 2013. na oko 506 milijuna eura 2025. godine.

Hrvatska je prošle godine izvezla voća i povrća u vrijednosti oko 230 milijuna eura, dok smo uvezli skoro trostruko više - 736 milijuna eura.

'NE DAJ BOŽE RATA' /

U hrvatsko selo uložili 3,5 milijarde €, a nemamo ničeg: 'Ovako nam samo prijeti propast'

Problemi hrvatske poljoprivrede

Filaković smatra da se hrvatska poljoprivreda godinama vodi po inerciji i oslanja na instrumente Zajedničke poljoprivredne politike EU, bez jasnih dugoročnih nacionalnih strategija razvoja, procjena rizika i stvarnih potreba domaće proizvodnje. "Upravo je izostanak takvog strateškog pristupa jedan od ključnih razloga zbog kojih Hrvatska nije dovoljno iskoristila prilike koje je članstvo u EU otvorilo. Razlozi za to ne leže u samom članstvu u EU, nego prije svega u domaćim politikama i načinu na koji je Hrvatska upravljala razvojem poljoprivrede i prehrambene industrije", zaključuje direktorica Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede.

Kritike stižu i iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). Kažu - domaća poljoprivreda je ulaskom u EU doživjela šok konkurencije otvorenog EU tržišta pa smo u prve tri godine ima pad poljoprivredne proizvodnje, što je vremenom stabiliziralo, ali ne istom brzinom.

Doduše, ulazak u EU je donio stabilnost proračuna i isplate potpora, posebno kroz Program ruralnog razvoja, ali u Komori žale što je veliki broj mjera bio usmjeren na infrastrukturna i druga ulaganja u ruralni prostor, a ne toliko za modernizaciju i podizanje proizvodnje.

"Hrvatska poljoprivreda je u EU ušla nespremna, s niskom razinom produktivnosti i konkurentnosti, što se odrazilo na rast uvoza svih poljoprivrednih proizvoda, dok su dampinške cijene u najvećem dijelu utjecale da se uvoz povećava. Godinama upozoravamo da nam je potrebna institucija koja će pratiti cijene proizvoda iz uvoza na polici i koliko su one nerealne odnosno niže od troškova proizvodne, čemu bi se trebalo stati na kraj", apeliraju iz Komore.

DŽEPOVI SE TRESU /

Cijene divljaju, tko je odgovoran? Milanovićev savjetnik objasnio što stoji iza šokantne inflacije

Što je s hrvatskim ribarima?

Postojao je i strah da će ribari "nestati", a Jadran da će postati "tuđe" more.

Iz Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kažu da naši ribari nisu marginalizirani, da je Jadran, kao i kopneni dio Hrvatske, dio je EU. Ali u teritorijalnom moru Hrvatske samo hrvatski brodovi imaju pravo ribolova, ali uz izdane dozvole.

Ipak, to ne znači da naši ribari mogu raditi u Jadranu sve što požele. Naime, postoji zajednička europska politika koja određuje pravila, pa i kvote koliko se čega smije izlovljavati te stavlja određena ograničenja.

Hrvatski eurozastupnici ističu da članstvo u EU nije ugrozilo domaće ribarstvo, već mu je otvorilo mogućnosti modernizacije i jačeg pozicioniranja na europskom tržištu.

Željana Zovko, ujedno članica Odbora za ribarstvo u EU parlamentu, navodi da Hrvatska danas ima jednu od snažnijih ribarskih flota u Sredozemlju te da je zahvaljujući EU fondovima sektor moderniziran, posebno kroz ulaganja u akvakulturu, sigurnost na moru i pristup jedinstvenom tržištu.

Smatra da članstvo u EU omogućuje i bolju zaštitu ribara i mora. Također se može tražiti i stroža kontrola ilegalnog ribolova ali i zajedničke europske akcije kako bi se zaštitio Jadran. "Da nismo dio EU-a, teško bismo mogli otvarati pitanja poput prekograničnog krivolova oko Palagruže ili tražiti zajednički europski odgovor na invazivne vrste koje ugrožavaju Jadran", napominje eurozastupnica.

Ipak, upozorava da ribarski sektor i dalje opterećuju administracija, tržišna konkurencija i klimatske promjene.

Sličnog je stava i zastupnik Stephen Nikola Bartulica, koji ističe da je EU pridonio razvojnim i infrastrukturnim projektima, uključujući ulaganja u luke i ribarsku infrastrukturu, poput luke Brižine u Kaštel Sućurcu i luke Komiža na Visu.

Ipak, neki su se strahovi ribara obistinili. Bartulica kaže da im otežava prevelika birokracija i često nelogični propisi.

"Pogoduje se i konkurenciji izvan EU, pa Europa mora uvoziti oko 70 posto ribljih proizvoda kako bi zadovoljila svoje potrebe", ističe Bartulica.

Pritom navodi primjer Turske, koju vidi kao konkurentsku ribarsku silu s manje strogim pravilima i snažnim izvozom na europsko tržište. Smatra i da hrvatske institucije često bez dovoljno kritičnosti prihvaćaju europske propise, bez jače zaštite domaćih interesa.

Naglašava i koristi članstva - ribari i uzgajivači imaju pristup fondovima za modernizaciju flote, oprema, luka, akvakultura, digitalizacije i sigurnosti na moru.

Do 2024. hrvatskom ribarskom sektoru dodijeljeno je oko 280 milijuna eura potpora, a program za razdoblje 2021.-2027. vrijedan je 348,1 milijun eura, od čega većina dolazi iz europskog proračuna. U ožujku je predstavljen i novi paket pomoći zbog rasta troškova energije i sirovina.

Dodatna prednost članstva je i lakši pristup jedinstvenom europskom tržištu bez carina, što posebno koristi izvozu tune, bijele ribe i školjaka.

CURE DETALJI AKCIJE /

Bivša djelatnica Agencije za isplate i OPG-ovci muljali sa stajskim gnojivom

'Članstvo u EU dovest će do porasta nezaposlenosti'

Tijekom razdoblja velike recesije nezaposlenost u Hrvatskoj dosegnula je vrhunac 2013. godine. Prema podacima DZS-a, prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti tada je bila 20,2 posto, a u prosincu čak 21,6 posto. Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je više od 353.000 nezaposlenih, a vrhunac te godine bio je u veljači s 375.000 nezaposlenih.

Prema podacima HZZ-a, nezaposlenost je u travnju ove godine pala na 67.521, to je povijesno najniže.

Ipak, to treba promatrati u širem kontekstu demografskih promjena. Hrvatska je od 2013. do 2024. izgubila više od 428 tisuća stanovnika, a demografi upozoravaju da je i više ljudi iselilo, ali nisu svi registrirani. Istovremeno, dio pada nezaposlenosti povezuje se i s dolaskom stranih radnika.

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora".

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.