Hrvoje Bujas kod Skorina u Direktu: 'Država treba pogledati u ogledalo i smanjiti porez'
'Da sam ja ministar, da ste vi ministar, možda biste to isto napravili. A napad na njega u kontekstu ove njegove vile mislim da nije u redu', naveo je Bujas
Volimo se dijeliti oko pokliča, začeća, eutanazije, bureka, kada raskititi bor, je li OK poskrivećki kopati po mobitelu partnera, a sada imamo novu temu za podjelu. Vladin prijedlog da se cijene u turizmu snize za 20 posto - to se naravno neće dogoditi. Prije ćemo vidjeti rasplesanog jednoroga nego manje cijene, ali sad svi pričaju o ideji pojeftinjenja. Jedni smatraju da je Jadran preskup pa je shodno tome apel države logičan, a drugi da je suludo tražiti tako nešto.
Pogotovo jer nema nekog straha od praznih plaža, rezervacije navodno stižu uredno kao i lani. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina, koji je postao oličenje ovog zahtjeva, već treći dan se opravdava zašto on sam nije snizio cijenu najma svoje vile. Kaže da je smanjio još lani za više od 10 posto.
Gost RTL Direkta u srijedu je bio Hrvoje Bujas iz Udruge Glas poduzetnika, kojeg smo pitali što on kaže na Vladin prijedlog.
'Država treba sebe pogladti u ogledalo'
"Ja se slažem da treba ići s većim smanjivanjem, ali većim smanjivanjem PDV-a, koji je kod nas ipak drugi u EU. U konačnici PDV u turizmu je 13 posto, ali za ugostitelje u jednom segmentu je 25 posto. Ako pogledamo sve te konkurentske zemlje na koje se ministar u konačnici poziva, tamo je PDV 10, sedam, šest u Portugalu, 13 posto istina u Grčkoj, ali kod njih, recimo, u ugostiteljstvu je 13 posto", govori Bujas.
"Mi tražimo da ovaj segment ugostiteljstva padne s 25 posto PDV na 13 posto, a i generalno da se smanji PDV, da ipak tu budemo konkurentni. Dakle, ako već pričamo o konkurentnosti, država doista treba pogledati sebe u ogledalo i vidjeti da ima u ovom momentu najskuplju, najneefikasniju, najglomazniju birokraciju. Smanjimo poreze, smanjimo namete, smanjimo regule, smanjimo birokraciju, pa ćete onda vidjeti, u konačnici doista, "actually" i efektno smanjivanje cijena", nastavlja naš sugovornik.
O ministrovoj vili i zahtjevu
Pitali smo kako su svi odmah skočili na ministra. "Doista ne znam što su ljudi skočili. Čovjek je apelirao, mudar politički potez. Ako ne dođe do smanjivanja, čovjek će reći - ako bude nešto slabija sezona, što vjerujem da neće - 'evo, rekao sam da ste trebali malo smanjiti'. S druge strane, ako ga netko posluša, bit će bravo što si me poslušao. S treće strane, zadovoljni će biti njegovi potencijalni glasači na izborima - 'pa čovjek se bori za smanjivanje cijena'", smatra gost RTL Direkta.
"Pa ajmo reći, budimo pošteni, da sam ja ministar, da ste vi ministar, možda biste to isto napravili. A napad na njega u kontekstu ove njegove vile mislim da nije u redu, i sad ćete se opet iznenaditi. Napasti nekoga, zato što je sposoban, zato što zna nešto napraviti, a to je napravio prije no što je postao ministar, mislim da nije u redu, Mislim da treba težiti k izvrsnosti. Kad netko napravi neku vilu, reći - 'da, sutra bih ja želio biti takav, sutra bih ja želio imati takvu vilu, sutra bih ja želio biti ministar'", dodaje Bujas.
Zatražili smo ga da to prokomentira u kontekstu da je ministar druge pozivao da smanje, a on nije smanjio. "On je nešto objasnio da je već smanjio cijenu, ali to su niski udarci. On je napravio jedan za sebe, politički mudar potez, ali u kontekstu onoga što treba napraviti od države je pogledati se u ogledalo, kad shvati da mi jesmo doista jedna od najskupljih država u odnosu na našu konkurenciju u kontekstu PDV-a, birokracije i svega ostalog", govori Bujas.
"Da se samo ubrza proces izdavanja, recimo radnih dozvola, pa da neke stvari ljudi mogu prije napraviti, lakše se pripremiti, da se neke regule ukinu. Nije da je to nemoguće. To je poprilično moguće, ali treba imati političku volju, treba to napraviti. Treba zadati jasne ciljeve, rješenja, reći - 'evo, sljedećih šest mjeseci ćemo smanjiti toliku hrpetinu birokracije, u sljedećih godinu dana ćemo smanjiti taj PDV, pogotovo za ugostiteljstvo, ali i sve druge, tipa turističke agencije, itd., da doista budu konkurentni na tržišnom segmentu, pa hajmo napraviti nešto s naše strane, pogledajmo se mi prvi kao država u ogledalo.' A onda nakon toga imaš sva prava tražiti reći - 'da, ajde, sad vi napravite s vaše strane.' Ovo je ipak bio samo nekakav apel za navodne znakove. Nije to nikakav dekret. Ne moramo ti dizati na taj level, nije to to", dodaje Bujas.
Na pitanje vjeruje li da će itko poslušati ministra, Bujas kaže: "Gledajte, tržište će u konačnici odrediti. Neki hotel će možda i smanjiti cijenu ako mu tržište u konačnici bude to tražilo. Netko će možda i podignuti cijenu. Tržište je to koje dirigira cijene i to u konačnici ministar vrlo dobro zna, On jest iz poduzetničke obitelji. On je iz tog sektora. I on vrlo dobro zna da u konačnici je jedino mjerilo tržište. Nitko drugi."
Komentirao nadolazeću sezonu
Sugovornika smo pitali i što stvarno misli o sezoni, odnosno je li moguće da neki Nijemac, Austrijanac ili Čeh kaže zbogom Hrvatskoj. "Ova sezona je definitivno izazovna. Prvenstveno zbog Njemačke koja je naše najveće emitivno tržište. Njemačka jest praktički pred krizom, oni imaju doista problema. Druga tržišta, udaljenija koja su avionska destinacija, također imaju određen problem zbog dizanja cijena kerozina. Tako da ova sezona će biti izazovna, ali vjerujte mi da niti druge destinacije neće preskočiti taj dio izazova", objašnjava Bujas.
"U konačnici ipak imamo i naše goste i Slovence i Čehe i Slovake i Mađare, Bosance itd., koji svi mogu doći autom kod nas. Tako da imamo mi emitivna tržišta koja su nam poprilično zanimljiva i bitna, pa u konačnici nakon Nijemaca su drugi Slovenci, treći Hrvati, pa onda ostali. Dakle, mi imamo prostora. Kako ćemo nešto nadoknaditi i drugima je izazovna priča. I oni doista već u nekom segmentu smanjuju cijene. Italija smanjuje dosta cijene, Španjolska, Portugal. Doista, kažem, nije on to rekao tek tako, ali nije ni takva situacija da je sad potrebno nekakav krizni stožer. Ajmo to tako reći da su sljedeća dva tjedna bitna", nastavlja Bujas.
Govorio o inflaciji
Prokomentirao je i inflaciju, koja je 5,8 po zadnjoj brojci, ali i analizu HNB-a o tome da su trgovci koji su udvostručili profit nauštrb kupaca. "Po našim analizama ovakva je hijerarhija. Značajna kriza u energetskom sektoru koja traje već od Rusije, Ukrajine, pa sada Irana. Nakon toga značajno poskupljenje svih troškova države. I nakon toga to se sve skupa prelilo u konačnici i na nas poduzetnike. Gdje vi, ako morate dignuti plaću, ako imate povećane komunalne troškove, režijske troškove i sve ostale troškove, ulazne troškove, naravno da ćete morati dizati cijenu. To je sve jedan krug u kojem za početak kažem, ponavljam, država se mora pogledati u ogledalo. Ima ona jedna od JFK-a koju ću parafrazirati. Ne pitaj što može hotelijersko i ugostiteljsko turistički sektor napraviti za tebe, nego što ti možeš napraviti za sve građane Hrvatske. To se treba država upitati", priča naš sugovornik.
Na izjave iz Vlade da oni cijelo vrijeme rade unutar svojih mogućnosti, Bujas kaže da su njihove mogućnosti daleko veće.
Osvrnuo se i na to da unutar države postoji velika percepcija da "pohlepni, zli trgovci profitiraju na račun građana koji moraju sve živo više plaćati". "Za moju prosječnu plaću nije kriv ni uvozni radnik, ni pohlepni trgovac, ni zločesti ovaj ni onaj. Kriv sam, A, krenimo od sebe, ja sam, koji moram raditi više na sebi, biti školovaniji, pametniji, mudriji, jači, raditi više. Raditi više nekad je teško, gotovo gruba riječ. A s duge strane, država koja mora postati efikasnija, manja, jer mi nismo društvo koje raste po broju stanovništva, već baš obratno. Dakle, moramo imati manje birokracije, ne više birokracije, mora imati manje rashoda, ne više rashoda i manje poreze, a ne veće poreze", smatra Bujas.
Na pitanje znači li to da inflacija nije rezultat pohlepe, Bujas navodi: "Vi ne možete biti poduzetnik ako ne postoji mala doza toga da želite zaraditi više, ostvariti profit. Ako nemate profit, u konačnici, vaše društvo, vaš biznis, vaša tvrtka propada. A ako je profit jednako pohlepa, onda imamo problem s percepcijom gdje smo. Jesmo li mi u modernom kapitalizmu ili se mi želimo vratiti u nekakav truli komunizam? To je izbor."
"Nažalost, mi još nismo došli u moderni kapitalizam, ali to je sad druga tema", zaključuje naš sugovornik.