Više od dvije milijarde šalica kave danas ih se popilo diljem svijeta. One u centru Zagreba koštaju u prosjeku između dva i tri eura. Za većinu građana, to je i gornja granica koju su spremni platiti u kafiću.

"Gledamo nekakav hrvatski standard, tako da mislim da je tri eura primjerena cijena koju bismo trebali zadržati", kaže Ivan, dok Marija dodaje da ona trenutačno može dati maksimalno tri eura za kavu. "Ako ode više od toga, pit ću je kući", govori nam.

Za Milu je pak poskupljenje na više od tri eura u Hrvatskoj "bolesno".

Bolesna je cijena kave na globalnom tržištu, u posljednjih pet godina poskupjela je 370 posto i već je neko vrijeme na rekordnim razinama, na što najviše utječu klimatske promjene.

Foto: Screenshot RTL Direkt

Potražnja raste, urod pada

"Klimatske promjene dovedu do smanjenog uroda kao ove godine, kava tada automatski poskupljuje. Zašto? Imamo potražnju koja cijelo vrijeme raste, a proizvodnja je opala. Smanjile su se i zalihe", tumači proizvođač i distributer kave Robert Pudić.

Ako niste znali, kava se na planetu uzgaja u "coffee beltu" ili pojasu kave. To je područje oko ekvatora gdje najbolje rastu arabica i robusta, potrebna im je prosječna temperatura od 18 do 24 stupnja, nadmorska visina od 600 do 2000 metara i odgovarajuća količina oborina.

Najveći proizvođač je Brazil s oko 36 posto globalnog udjela, drugi je Vijetnam s oko 17 posto, slijedi Etiopija sa 6,5 posto, Indonezija sa 6 posto i Kolumbija s oko 5 posto - tih pet zemalja čine oko 70 posto svjetske proizvodnje kave.

Iako pogođeni sušama i ekstremnim temperaturama, baš bi se u Brazilu i Vijetnamu moglo početi stabilizirati tržište, i to zbog transfera s kvalitetnije arabice na otporniju robustu s više kofeina.

"Robusta kave daju urod već nakon tri godine, arabica daje nakon šest godina, i daje veći urod po stablu. Znači, smanjenje cijena kave će biti izglednije nego povećanje cijena kave, ali to će biti sve samo mali mirko pomaci. Cijena kave ostaje kakva jest, to je vidljivo svima nama iz industrije kave", objašnjava Pudić.

STABILIZACIJA ZA TRI GODINE /

Loše vijesti za Hrvate! Stručnjaci upozoravaju: 'Skupa je, ali bit će i još skuplja'

Problem je i PDV

U Hrvatskoj imamo još jedan problem - kroz PDV i poseban porez kava se oporezuje s preko 30 posto, u Sloveniji pak samo devet posto.

Istovremeno se, upozoravaju poslodavci, u dućanu ograničava cijena kave.

"Dakle, s jedne strane tretiramo kavu kao luksuz, a s druge strane kao osnovnu životnu namirnicu. Mi smatramo da je ona u Hrvatskoj svakako osnovna životna namirnica jer je duboko ukorijenjena u hrvatsku kulturu i tradiciju, to su neki naši rituali, i zato je krajnje vrijeme da se taj posebni porez na kavu ukine", kaže Josipa Filaković, direktorica HUP - Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede.

U strahu od nestašice, mnogi traže alternative, poput u ratovima korištene cikorije, dok u Belgiji jedan start up pokušava zrno kave nadomjestiti lokalnim mahunarkama.

ČAROLIJA OMILJENOG NAPITKA /

Savršena kava za dobro jutro: Inovativni recepti za jesenske napitke pune okusa

Kava od mahune?

"Uzimamo nizozemski žuti grašak. Stručno se fermentira, pri čemu tražimo prave kombinacije okusa koje ćemo napraviti. Zatim se prži, poput kave, jednako vremena na istoj temperaturi. I onda je proizvod zapravo gotov. Zatim ga možete samljeti, baš kao kavu, i napraviti ga kako želite", kaže Daan Raemdonck, osnivač startup projekta nazvanog "Koppie".

Ipak, stručnjaci kažu da nema biljke koja bi sasvim replicirala okus i aromu kave. A ne bi trebalo biti ni potrebe. "Primjena tehnologija iz arabica kava u robusta kave i seljenje na više pozicije da bi se obranili od visokih temperatura imaju rezultat kvalitenije kave. Znači, mi ćemo piti sve kvalitetniju i kvalitetniju kavu", zaključuje Robert Pudić.

Međunarodna organizacija za kavu predviđa da bi šalica dogodine mogla biti skuplja između 4 i 7 posto. Hrvatskim kavopijama to ne bi trebalo biti previše.