Osjećaj iscrpljenosti, učestale bolesti i poteškoće u nošenju sa svakodnevnim obavezama postali su raširena pojava u suvremenom društvu. Moderni život postavlja pred ljude izazove za nas biologija nije prilagodila. Ljudski je organizam evoluirao u okruženju koje je podrazumijevalo kretanje, boravak u prirodi i kratkotrajne, intenzivne stresne situacije, a ne neprekidne pritiske kojima su ljudi danas izloženi.

Prema novoj studiji evolucijskih antropologa, koju prenosi Daily Star, način života razvio se znatno brže nego što se naša biologija uspjela adaptirati. Upravo ta neusklađenost mogla bi biti uzrok epidemije kroničnog stresa i brojnih zdravstvenih problema, koji su simptomi raskoraka između ljudske fiziologije i okruženja u kojem većina ljudi danas živi.

Foto: Pexels

Evolucijska baština nasuprot modernom okruženju

Istraživanje koje su proveli Colin Shaw sa Sveučilišta u Zürichu i Daniel Longman sa Sveučilišta Loughborough ukazuje na to da su ljudi i dalje biološki oblikovani za fizičke i psihološke zahtjeve života lovaca-sakupljača. Takav je život podrazumijevao učestalo kretanje, kratke i intenzivne aktivnosti te svakodnevnu izloženost prirodnom okolišu.

Tijekom stotina tisuća godina ljudi su evoluirali za preživljavanje u prirodnim uvjetima, da bi u posljednjih nekoliko stoljeća došlo do nagle tranzicije u industrijski svijet koji karakteriziraju buka, zagađenje, mikroplastika, pesticidi, umjetna rasvjeta, prerađena hrana i pretežno sjedilački način života.

Ljudski organizam na pritisak na radnom mjestu reagira aktiviranjem istih fizioloških mehanizama kao pri susretu s predatorom u savani. Ključna razlika je u tome što je opasnost u prirodi bila privremena, dok su stresori modernog života često perzistentni.

Posljedice kronične aktivacije odgovora na stres

Shaw i Longman ističu da se mehanizmi preživljavanja, koji su nekada služili zaštiti ljudskih predaka, danas pokreću u sasvim drukčijim okolnostima – zbog poslovnih sukoba, prometnih gužvi, interakcija na društvenim mrežama te stalne buke i pritiska urbanog života.

ŽIVOT U BALANSU /

Hrabra Dina Levačić otvoreno o strahovima: 'Biti hrabar ne znači ne bojati se ničega'

Problem ne leži samo u reakciji na stres, već u nedostatku faze oporavka. U prirodi, opasnost prolazi, omogućujući organizmu da se vrati u stanje ravnoteže. U 21. stoljeću, izvor stresa je neprekidan: plavo svjetlo ekrana kasno noću, promet u zoru i neprestani dotok digitalnih obavijesti.

Kako su to istraživači opisali, ljudski sustavi reagiraju kao da se suočavaju s neprekidnim nizom prijetnji, što uzrokuje snažne fiziološke reakcije bez dovoljno vremena za oporavak.

Foto: Pexels

Pad plodnosti i narušeno zdravlje

Autori studije tvrde da industrijalizirani način života potkopava ljudsku evolucijsku prilagođenost te sposobnost preživljavanja i reprodukcije. Pritom ističu dva ključna područja zabrinutosti:

• Reprodukcija: Stope plodnosti u mnogim zemljama opadaju, a od sredine 20. stoljeća bilježi se dobro dokumentiran pad broja i pokretljivosti spermija. Kao jedan od glavnih uzročnika navode se štetni utjecaji iz okoliša.
• Zdravlje: Zabilježen je nagli porast upalnih i autoimunih bolesti, što pokazuje da se ljudski imunosni sustavi teško nose s okruženjem za koje nisu evolucijski prilagođeni.

ZAGREB ADVENT RUN /

Želite krenuti s trčanjem u 40-ima, a ne znate kako? Iskusna trkačica savjetuje početnike

"Stvorili smo nevjerojatno bogatstvo, udobnost i medicinsku skrb, no čini se da upravo ta postignuća tiho narušavaju naše imunosne, kognitivne, fizičke i reproduktivne funkcije", napominje Shaw.

Kako uskladiti okruženje s biološkim potrebama?

Istraživači pozivaju na promišljene prilagodbe koje bi okruženje približile onome za što je naša biologija adaptirana. Njihove preporuke uključuju:

• Pristup prirodi kao javnozdravstvenoj infrastrukturi. Potrebno je štititi, obnavljati i širiti pristup zelenim površinama koje oponašaju okruženje ljudskih predaka. Boravak u takvim prostorima dokazano smiruje puls, krvni tlak i imunosne markere.
• Prilagodba gradova ljudskoj fiziologiji. Potrebno je osigurati više dnevnog svjetla, a smanjiti svjetlosno zagađenje noću. Prioriteti bi trebali biti i čišći zrak, tiše ulice, četvrti prilagođene pješacima te prostori koji potiču kretanje.
• Smanjenje izloženosti štetnim tvarima. Nužna je učinkovitija kontrola zagađivača i kemikalija te sustavno rješavanje problema mikroplastike i ostataka pesticida u hrani i vodi.

POGLEDAJTE GALERIJU

BUDITE OPREZNI /

Ovo je 27 navika koje imamo gotovo svi, a mogu nam ugroziti zdravlje

POGLEDAJTE VIDEO: Za Božić zagrebački beskućnici na toplom, Hrvat iz Njemačke nudi im svoju vilu: 'Dirnulo me...'