Misterij dronova nad Poljskom trese NATO: Zašto su uopće dizali moćne avione?
Incident otvara šest ključnih pitanja o Rusiji, Poljskoj i NATO-u. Je li Kremlj namjerno poslao dronove u poljski zračni prostor i jesu li Varšava i NATO dovoljno spremni za izazove modernog ratovanja dronovima
Ruski dronovi nad Poljskom otpočeli su novu eskalaciju neprijateljstava Moskve s Europom. I dok se postavlja pitanje što je Vladimir Putin time želio postići, jednako važna dilema ostaje: kako će NATO odgovoriti?
Incident otvara šest ključnih pitanja o Rusiji, Poljskoj i NATO-u. Je li Kremlj namjerno poslao dronove u poljski zračni prostor i jesu li Varšava i NATO dovoljno spremni za izazove modernog ratovanja dronovima, piše Politico.
1. Što se uopće dogodilo?
Poljski premijer Donald Tusk obratio se parlamentu i otkrio da je poljski zračni prostor povrijeđen 19 puta. Poljski F-16, nizozemski F-35 i druga saveznična zrakoplovstva reagirala su i srušila najmanje četiri drona. Ostaci su pronađeni diljem istočne Poljske, a jedan je udario u kuću. Srećom, nije bilo ozlijeđenih.
„Nema sumnje u ruske agresivne namjere,“ naglasio je Tusk. Poljska je zbog toga aktivirala članak 4. NATO-a i zatražila konzultacije sa saveznicima. „Cijeli mehanizam će sada provesti procjenu,“ dodao je jedan NATO dužnosnik.
2. Može li biti riječ o nesreći?
Od početka rata u Ukrajini ruski dronovi povremeno su zalutali u NATO zemlje poput Rumunjske, no nikada u ovako velikom broju. Poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski jasno je rekao: „Procjena poljskog i NATO zrakoplovstva je, oni nisu skrenuli s kursa, već su namjerno usmjereni.“
Njemački ministar obrane Boris Pistorius podržao je to stajalište: „Nema razloga pretpostavljati da je ovo bila pogreška u navigaciji ili nešto slično.“ Fabian Hoffmann sa Sveučilišta u Oslu dodao je da incident nosi obilježja namjerne akcije: „Gledajući putanje leta, čini se da su dronovi letjeli kontroliranim smjerom, što sugerira da je Rusija to učinila s namjerom.“
Ipak, britanski ministar obrane John Healey upozorio je na nedostatak jasne slike: „Postoje kontradiktorna izvješća i još nema čvrste procjene o tome što stoji iza napada dronovima niti koja je bila namjera. Koja god bila, oni su bili opasni, neodgovorni i povrijedili su suvereni poljski i NATO zračni prostor.“
Prema istraživaču Zacharyju Kallenbornu, među saveznicima vlada određena opreznost: „U početku vidim puno snažnih riječi, ali i oklijevanja oko odgovora. Konzultacije po članku 4. daju priliku prikupiti više informacija, odvagnuti opcije i odlučiti hoće li i kako odgovoriti.“
3. Što kaže Kremlj?
Prva reakcija Moskve bila je prebacivanje krivnje na Ukrajinu. „Znamo jedno: ovi dronovi su doletjeli sa strane Ukrajine ... Nije dostavljen nikakav dokaz da su dronovi ruskog podrijetla,“ rekao je ruski otpravnik poslova u Varšavi Andrej Ordaš.
Glasnogovornik Dmitrij Peskov potom je poručio: „Radije ne bismo na bilo koji način komentirali ovo. To nije u našem djelokrugu. EU i NATO svakodnevno optužuju Rusiju za razne provokacije, najčešće bez ikakvog pokušaja da se iznesu argumenti.“
Rusko ministarstvo obrane naknadno je priznalo da je izvelo masovni napad dronovima na ciljeve u zapadnoj Ukrajini, ali je odbacilo da je Poljska bila na meti. „Na poljskom teritoriju nisu bili planirani ciljevi,“ naveli su, dodavši da dronovi imaju maksimalni domet od 700 kilometara. Ipak, ponudili su razgovore s poljskim Ministarstvom obrane.
4. Je li ovo dio ruskog plana?
Incident dolazi u trenutku kada Rusija pojačava napade na Ukrajinu. U samo jednom danu ispaljeno je više od 800 dronova i raketa, a pogođena je i glavna zgrada ukrajinske vlade. „Ovo je poruka Moskve da nisu zainteresirani za mir osiguran zapadnim jamstvenim snagama, a vjerojatno ni za mir uopće,“ napisao je ekonomist Timothy Ash.
General Ben Hodges, bivši zapovjednik američke vojske u Europi, uvjeren je da je Putin svjesno riskirao: „To podcrtava Putinovu sklonost riziku, posebno s obzirom na to da se oko 8.000 američkih vojnika nalazi u Poljskoj.“
Stručnjak Fabian Hoffmann zaključuje: „Rusija nema poštovanja prema Europi. I stvarnost je da Rusija ne stoji posebno dobro, posebno ekonomski. Upravo zato Kremlj vidi priliku i bira eskalaciju sada.“
5. Što to govori o spremnosti Poljske i NATO-a?
Dronovi su na vrijeme uočeni i djelomično srušeni, no analitičari smatraju da to nije znak snažne obrane. „Ovo nije nešto za što bi trebali koristiti F-16 i F-35,“ upozorio je Hodges.
Profesor Phillips O’Brien iz St. Andrewsa smatra da NATO nije spreman: „Sinoćnji 'napad s pomoćnim kotačima' Rusa na Poljsku pokazuje kako se države saveza nisu potrudile pripremiti ne samo za budući rat nego i za rat koji im upravo sada gleda u lice.“ Za usporedbu, Ukrajina je iste noći presrela 386 od 415 dronova i 27 od 43 rakete, pokazujući veću učinkovitost i brži odgovor.
6. Kako NATO može odgovoriti?
NATO je svjestan da mora značajno ojačati svoje kapacitete protuzračne obrane. Bivša glasnogovornica Saveza Oana Lungescu podsjeća:
„NATO treba peterostruko povećanje kapaciteta za zračnu i raketnu obranu, što je hitan prioritet. Također je važno da sve NATO zemlje razjasne svoje nacionalno zakonodavstvo o obaranju zrakoplova koji ulaze u njihov zračni prostor.“
General Hodges predlaže veliku multinacionalnu vježbu protuzračne obrane, izmjenu pravila angažmana nad Baltikom i Crnim morem, kao i uvođenje zone zabrane letova nad zapadnom Ukrajinom: „Nema ruskih aviona nad Ukrajinom, pa to ne bi bila eskalacija.“
POGLEDAJTE VIDEO: Za jeftine novce dobijete ubojito sredstvo: 'Događa se ono što smo gledali u filmovima'
403 Forbidden