Nakon upada ruskih dronova u Poljsku, američki The Atlantic u srijedu je objavio članak s naslovom "Početak kraja NATO-a" u kojem autor Robert Kagan ističe da je stigla kriza u NATO savezu koja se ranije pokušavala odgoditi te da je sada trenutak u kojem će svijet saznati ostaje li SAD posvećen obrani svojih saveznika. 

Ističe da je američki predsjednik Donald Trump u "najboljem slučaju nejasan po pitanju američkih sigurnosnih obveza prema Europi" još otkako se kandidirao za predsjednika. Kagan tvrdi da su ga saveznici pokušali omekšati - laskali su njegovom egu, popuštali su pod njegovim carinama i prihvaćali podređenost u nadi da će dobiti na vremenu. Čak su i maštali o tome da će Sjedinjene Države pružiti neku vrstu sigurnosti slanjem trupa u Ukrajinu, iako to ruski predsjednik Vladimir Putin ne bi dopustio.

HLADNI RAT 2.0 /

Tonči Tadić za Direkt o ruskim dronovima u Poljskoj: 'Europa je reagirala bez barbe iz Amerike'

Više nije samo problem za budućnost 

Autor navodi da se pitanje američke predanosti europskoj sigurnosti činili problemom za budućnost, što je bilo pogodno i Amerikancima i Europljanima. "Trump nije morao poduzeti kontroverzan korak otvorenog napuštanja saveznika, čak i dok ih je zapravo napuštao, a Europljani nisu morali suočiti se sa stvarnošću da Sjedinjene Države više nisu tu za njih", piše Kagan i dodaje da je Putin pak imao razloge požuriti stvari. "Jedino što iznenađuje u njegovom napadu na Poljsku je to što to nije učinio ranije", smatra Kagan i pritom podsjeća da Rusija negira da su slali dronove na Poljsku. 

Da se Putin ranije odlučio bombardirati opskrbne linije za Ukrajinu iz Poljske, Rumunjske ili Slovačke, mogao je tvrditi da na to ima pravo, smatra Kagan. Sada se postavlja pitanje zašto to nije učinio. "U ranim fazama rata možda nije imao kapaciteta – ruske rakete u početku nisu mogle redovito pogoditi Kijev. No, veći odvratni faktor gotovo sigurno bila je mogućnost da se NATO, a s njim i Sjedinjene Države, uvuku u rat. To je oduvijek bio Putinov scenarij iz noćne more, osobito nakon što ruske snage nisu uspjele brzo postići pobjedu te su zapleli i postali ranjivi u Ukrajini", raspravlja autor. 

"Da je NATO ušao u rat u bilo kojem trenutku tijekom protekle tri godine, ruske snage u Ukrajini bile bi osuđene na propast. Sjedinjene Države, koristeći samo rakete lansirane s brodova i podmornica, mogle bi uništiti Kurski most, čime bi presjekle najvažniju rusku opskrbnu liniju i put za povlačenje. Ruske snage zarobljene u Ukrajini bile bi lagana meta za NATO-ove rakete i zrakoplove. Putin bi se suočio s izborom: potpuni rat s NATO-om koji nikako ne bi mogao dobiti - nuklearni rat koji bi, bez obzira na sve ostalo što bi postigao, uništio Rusiju - ili predaja. Putin je Bidenovu adminitraciju stalno držao u napetosti prijetnjama nuklearnom eskalacijom, ali u stvarnosti bio je iznimno oprezan da ne učini ništa što bi moglo izazvati američki i NATO-ov odgovor", piše Kagan.

'RETORIKA JE AGRESIVNA' /

Vojni analitičar: 'Valjda i u Rusiji netko razmišlja svojom glavom, ako krenu na Poljsku...'

Reakcije Bidenove administracije 

Analizirao je i događaje prije početka invazije na Ukrajinu, kao i postupke administracije tadašnjeg predsjednika Joea Bidena. Kagan navodi da su upozorili Putina da ne napadne, prijetili mu sankcijama, a potom saveznicima i medijima proslijedili obavještajne podatke o napadu.

Međutim, Bidenova administracija nije poduzela nijedan korak koji bi mogao signalizirati mogućnost američkog ili NATO-ovog uključivanja. "Sjedinjene Države nisu premjestile brodove u Crno more, iako su to međunarodne vode i imale su potpuno pravo na to. Nisu pomaknule nijednu američku ili NATO snagu naprijed u Europi, a kamoli poslale trupe u Ukrajinu. Naprotiv, administracija Joea Bidena pazila je da ne učini ništa što bi moglo ukazivati na spremnost na vojni odgovor na invaziju za koju su svijetu rekli da dolazi", piše autor teksta. 

Nakon početka invazije SAD je opskrbljivao Ukrajinu oružjem, ali uz značajna ograničenja u njegovoj uporabi i namjerno nisu poduzeli nikakvu akciju koja bi se mogla protumačiti kao agresivna. "Tako je Putin prošao kroz najveći trenutak opasnosti za Rusiju od Staljingrada", smatra Kagan.

'CILJ JE ŠOKIRATI' /

Ovo je karta koja pokazuje kojom putanjom su upali dronovi u Poljsku: 'Provokacija velikih razmjera'

Putinov rat iz sjene 

Putinov trenutačni cilj je prisiliti Ukrajinu na predaju, govori Kagan. "Pružanje pomoći Ukrajini već je počelo postajati kontroverzna tema u Poljskoj; perspektiva ruskih napada kao odmazde mogla bi pojačati protivljenje, osobito ako se pokaže da su Sjedinjene Države nepouzdane. To će zauzvrat prisiliti Ukrajince da razmotre svijet bez strane pomoći", upozorava Kagan.

Međutim, Kagan ističe da Putin na umu ima i veći cilj - kolaps NATO-a. "Već mjesecima vodi rat iz sjene protiv država članica - rat koji Centar za europsku politiku opisuje kao koncentriranu i koordiniranu kampanju napada usmjerenih na povećanje troškova i rizika za one zemlje koje pomažu Ukrajini. To je uključivalo sabotažu ključne infrastrukture i pokušaje atentata na europske obrambene dužnosnike", nabraja autor. 

"Odgovor Trumpove administracije bio je poručiti Europljanima da se moraju sami braniti, jer Sjedinjene Države više to ne mogu priuštiti; nagovijestiti značajne povlačenja američkih snaga iz Europe; i, najnovije, otkazati višegodišnji program obrambene obuke za baltičke saveznike", nastavlja Kagan.

"Rat iz sjene bio je tipičan Putinov test kako bi vidio što će Sjedinjene Države tolerirati. Nedostatak odgovora Trumpove administracije potaknuo je Putina da napravi sljedeći korak i izvede i izvuče taj rat iz sjene. Otvorenim napadom na Poljsku, Putin je pitanje američke sigurnosne predanosti doveo u prvi plan. Da Trump nije reagirao na stalne napade na civilne ciljeve u Ukrajini, bilo bi jedno. Ako ne učini ništa kao odgovor na ruski napad na Poljsku, Europljani će se morati prestati zavaravati i suočiti se s činjenicom da Amerikanci zaista nisu tu za njih", zaključuje Kagan u svojem tekstu. 

POGLEDAJTE VIDEO: Ukrajina kao čelični dikobraz, Trumpovi pregovori i Moskva kao uvjet: Je li uopće moguće zaustaviti Putina?