Dok raste broj žrtava, rat na Bliskom istoku ne posustaje. SAD i Izrael nastavljaju s vojnim operacijama protiv Teherana, dok Iran uzvraća napadima na zemlje u regiji.

Zbog rata raste i zabrinutost za cijene goriva i energenata, budući da su cijene nafte već dosegne najvišu razinu od kraja Bidenove administracija. U međuvremenu, sve je više evakuacija zaglavljenih stranih državljana i putnika koji napuštaju Bliski istok dok zrakoplovne tvrtke planiraju nove letove, a vlade organiziraju čarter letove. 

Još 157 Hrvata doletjelo je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u zagrebačku zračnu luku u noći na petak. 

Net.hr situaciju prati iz dana u dan, a u nastavku pročitajte što se događalo posljednja tri dana rata na Bliskom istoku:

• Četvrti dan rata
• Peti dan rata
• Šesti dan rata

Ključni događaji:

• Rat na Bliskom istoku ušao je u sedmi dan 
• Još Hrvata stiglo je iz Dubaija noćnim letom
• Izrael pokrenuo novi val napada na Iran

NAPUSTILI DUBAI /

Pogledajte trenutak kad su Hrvati stigli kući, među njima i 11 beba. Pljeskali posadi koja ih je izvukla iz ratne zone

Pratite tijek događaja: 

Saveznici ostavili Teheran na cjedilu

10.15 - Bez vrhovnog vođe i s ratnim strojem pod nemilosrdnim udarom Izraela i SAD-a, Iran danas stoji prepušten sam sebi – njegovi dugogodišnji saveznici Rusija i Kina nisu pružili ništa osim diplomatskih osuda i izraza zabrinutosti, piše agencija Reuters.

Teheran je na američko-izraelske napade odgovorio širenjem sukoba diljem, pa i izvan Bliskog istoka. Učinak njegovih projektila i dronova osjeća se na globalnim energetskim tržištima, u zabrinutim prijestolnicama od Washingtona do Pekinga, te u praznom Hormuškom tjesnacu kroz koji u doba mira prolazi 20 posto svjetske opskrbe naftom.

Iranski projektili dosegli su Cipar, Azerbajdžan, Tursku i zaljevske države. Donijeli su rat na njihov prag, gađajući ključne kompanije, energetsku infrastrukturu i američke baze. Gađana su naftna postrojenja, rafinerije i ključne rute opskrbe, što je uzrokovalo velike poremećaje u opskrbi sirovom naftom i prirodnim plinom, piše Reuters. 

Hladne kalkulacije

Napad na Iran i odgovor Teherana uzrokovali su nagli skok cijena energenata zbog kojeg su velika gospodarstva primorana na hitne mjere. Pokazatelj je to velike izloženosti svijeta posljedicama novog sukoba na Bliskom istoku. 

Suzdržanost Rusije i Kine odražava njihovu hladnu kalkulaciju, smatraju analitičari - intervencija bi im u trenutku donijela visoke troškove, ograničenu korist i nepredvidive rizike – što je teret za koji se čini da nijedna sila nije spremna preuzeti.

"Bilo bi naivno da Rusija uđe u izravan vojni sukob sa Sjedinjenim Državama", smatra Anna Borščevskaja, stručnjakinja za Rusiju pri Institutu u Washingtonu.  "Putin ima druge prioritete, a glavni među njima je Ukrajina", kazala je. Visoki izvor iz Rusije rekao je da „eskalacija u Iranu i u Zaljevu već odvlači pozornost s rata u Ukrajini”. 

"To je jednostavno činjenica. Sve ostalo su samo emocije o 'palom savezniku'", naglasio je izvor Reutersu.  Peking i Moskva pomagali su Iranu u izgradnji vojnih kapaciteta za suprotstavljanje američkom i izraelskom pritisku, opskrbljujući ga projektilima, sustavima protuzračne obrane i tehnologijom namijenjenom odvraćanju, otežavanju američkih operacija i povećanju cijene napada. Međutim, ta se potpora sada čini ograničenom.

Paradoks

Kina je godinama radila na svom pozicioniranju u bliskoistočnoj diplomaciji, a Rusija je Iran prikazivala kao stup svog protuzapadnog bloka. No kad se sukob rasplamsao, obje su sile bile ograničene – Kina svojom ovisnošću o zaljevskoj energiji i trgovini te sigurnosnim prioritetima u Aziji, a Rusija iscrpljujućim ratom u Ukrajini koji je smanjio njezine kapacitete za zaštitu partnera i povećao potrebu za očuvanjem veza s naftom bogatim zaljevskim državama.

Rezultat je oštar paradoks: Iran ostaje strateški koristan objema stranama, ali nedovoljno da bi se za njega borile. Dok su ruska vojska, njeni diplomati i gospodarski resursi i dalje zaokupljeni ratom u Ukrajini, prioritet predsjednika Vladimira Putina je izbjegavanje eskalacije s Washingtonom i zaštita ruskih interesa na Bliskom istoku. 

"Da je Rusija izravno podržala Iran, otuđila bi zaljevske države i Izrael", rekla je Borščevskaja. "Putin to ne želi".

Kineski savezi fokusirani na trgovinu

Suzdržana reakcija Pekinga odražava njegovu dugogodišnju strategiju: izbjegavanje obvezujućih sigurnosnih dogovora koji su daleko od njegovih temeljnih interesa. Za razliku od Sjedinjenih Država, čiji se savezi temelje na obvezama uzajamne obrane, Kina preferira partnerstva utemeljena u trgovini, ulaganjima i prodaji naoružanja – vezama koje ju ne uvlače u skupe sukobe izvan istočne Azije, naglasio je Evan A. Feigenbaum iz Zaklade Carnegie za međunarodni mir.

Kina, jedna od najvećih svjetskih ekonomskih sila i uvoznica energije, održava veze s Iranom i njegovim sunitskim suparnicima u Zaljevu, a u Latinskoj Americi nije nikad sve karte stavila samo na Venezuelu.

"Ako je Peking i želio učiniti više,  on neće preusmjeriti stratešku pozornost ili vojsku sa svoje sigurnosti", tvrdi Henry Tugendhat s Instituta u Washingtonu. "Njemu je stalo samo do vlastitog ugleda u inozemstvu. Stalo mu je do Tajvana, Južnog kineskog mora i percipiranih prijetnji od strane SAD-a i Japana."

Sukob bi čak mogao donijeti neke prednosti Pekingu. Kina sa strane može promatrati kako su američke snage angažirane daleko od istočne Azije i kako se troše vojne zalihe. Istovremeno, Peking u stvarnom vremenu dobiva uvid u američke sposobnosti i operacije – saznanja koja bi mogla utjecati na njezino razmišljanje o budućem scenariju na Tajvanu.

Ključna slaba točka Kine ostaje protok energenata kroz Hormuški tjesnac kroz koji prolazi oko 45 posto njezina uvoza nafte. No Peking ima strateške rezerve, a značajne količine iranske nafte već se nalaze u tankerima ili skladištima, kažu stručnjaci. Oni navode da je kriza omogućila Moskvi i Pekingu da se ponovno postave kao posrednici. Kina je priopćila da je ministar vanjskih poslova Wang Yi razgovarao s europskim i arapskim ministrima da bi potaknuo dijalog, dok je Putin obavio slične pozive s čelnicima Zaljeva i iranskim dužnosnicima.

Stiglo upozorenje stanovnicima Dubaija na moguće napade

9.45 - Stanovnici Dubaija na mobitele su dobili upozorenje oko mogućih prijetnji projektilima. Ministarstvo ih upozorava da potraže sklonište u najbližoj zgradi i da budu daleko od prozora.

"Zbog trenutačne situacije i moguće prijetnje projektilima, odmah potražite zaklon u najbližoj sigurnoj zgradi i udaljite se od prozora, vrata i otvorenih prostora", stoji u upozorenju.

Što će biti s cijenom plina zbog rata na Bliskom istoku?

9.36 - Zbog širenja rata na Bliskom istoku i poremećaja u prometu kroz Hormuški tjesnac, na tržištima su zabilježene velike promjene cijena plina i nafte. 

Dok mnogi gledaju prema benzinskim crpkama i strahuju od povećanja cijena goriva, dosta je i onih koji se pitaju kako će ovaj rat utjecati na cijene energenata i račune. 

Odgovor donosimo OVDJE. 

Svjedočanstvo oca dvoje djece nakon drame u Dubaiju 

9.25 - Mirni obiteljski odmor u Dubaiju pretvorio se u stresno iskustvo za Dinu Prskala, koji je s dvoje male djece dane proveo u neizvjesnosti nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Nakon više otkazanih letova i nekoliko dana panike, uspjeli su se vratiti u Hrvatsku posebnim letom. Zrakoplov Croatia Airlinesa s 157 hrvatskih državljana koji su zapeli u Dubaiju sletio je u petak rano ujutro u Zagreb. Više čitajte OVDJE

Uhićena četvorica zbog špijunaže za Iran

9.20 - Britanska policija uhitila je četvoricu muškaraca povezanih s Iranom u sklopu protuterorističke istrage zbog sumnje na špijunažu. Muškarci su uhićeni pod sumnjom da su pomagali stranoj obavještajnoj službi, za koju policija navodi da je povezana s Iranom.

Istraga se, prema navodima policije, odnosi i na sumnju da su osumnjičeni nadzirali određene lokacije i osobe povezane sa židovskom zajednicom na području Londona, piše Sky News.

Zapovjednica londonske protuterorističke policije, Helen Flanagan, izjavila je da su uhićenja dio dugotrajne istrage. Dodala je kako policija razumije da bi javnost, a posebno židovska zajednica, mogla biti zabrinuta te je pozvala građane da ostanu oprezni i prijave policiji sve sumnjive aktivnosti.

Od četvorice uhićenih muškaraca jedan je iranski državljanin, dok trojica imaju dvojno britansko-iransko državljanstvo.

Pastori položili ruke na Trumpa i molili za rat

9.10 - Evangelički vjerski vođe okupili su se u četvrtak, 5. ožujka, u Ovalnom uredu Bijele kuće gdje su zajedno s američkim predsjednikom molili za njega i za uspjeh Sjedinjenih Američkih Država u ratu protiv Irana.

Susret je organizirala Paula White Cain, voditeljica Ureda za vjeru Bijele kuće i televizijska propovjednica poznata po kontroverznim metodama prikupljanja donacija.

Na videosnimci koju je Bijela kuća objavila u četvrtak, a koja se brzo proširila društvenim mrežama, vidi se dvadesetak ljudi okupljenih oko Donalda Trumpa dok sjedi za predsjedničkim stolom Resolute Desk u Ovalnom uredu. Više čitajte OVDJE

SAD tvrdi da je slomila iransku obranu

8.45 - Iranski sustavi protuzračne obrane i raketni kapaciteti potpuno su ili uglavnom uništeni, rekao je u četvrtak američki predsjednik Donald Trump, a ministar obrane Pete Hegseth rekao je da američke zalihe obrambenog i ofenzivnog oružja omogućuju da se vojna kampanja nastavi koliko god bude potrebno.

"Njihovo protuzračno oružje je nestalo. Dakle, nemaju zrakoplovstvo. Nemaju protuzračnu obranu. Svi njihovi zrakoplovi su nestali", rekao je Trump.

Američki predsjednik dodao je da je 60% iranskih projektila i 64% njihovih lansera uništeno. "Čim lansiraju projektil, lanser biva pogođen u roku od četiri minute", rekao je.

Uz iranski nuklearni program i mornaricu, Washington je prethodno identificirao iranski raketni program kao ključni ratni cilj.

Admiral Brad Cooper, zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM) koji nadgleda vojne operacije na Bliskom istoku, rekao je na zasebnoj konferenciji za novinare da Iran sada ispaljuje znatno manje projektila.

"Ako se samo osvrnem na posljednja 24 sata operacije, u usporedbi s početkom, napadi balističkim projektilima smanjeni su za 90% od prvog dana", rekao je Cooper. "Napadi dronovima smanjeni su za 83% od prvog dana", dodao je.

"Nemamo manjka streljiva", rekao je američki ministar obrane na konferenciji za novinare u četvrtak. "Naše zalihe obrambenog i ofenzivnog oružja omogućuju nam da ovu kampanju održavamo koliko god je potrebno."

Hegseth je odgovorio na zabrinutost nekih demokrata, koji su nedavno izrazili uzbunu zbog velike količine streljiva koju Sjedinjene Države koriste u sukobu.

"Iran se nada da ovo ne možemo održati, što je stvarno loša procjena za IRGC (Islamsku revolucionarnu gardu) u Iranu", rekao je Hegseth.

Prema riječima admirala Coopera američke snage u posljednjih 72 sata napale su gotovo 200 ciljeva duboko u Iranu, uključujući i oko Teherana.

Samo u proteklom satu, stealth bombarderi tipa B-2 bacili su desetke bombi za uništavanje bunkera, težine oko 900 kilograma svaka, na duboko zakopane lansirne platforme za balističke rakete, rekao je u četvrtak Cooper.

Iranska mornarica također je teško pogođena, rekao je Cooper, dodajući da je više od 30 brodova uništeno ili potopljeno. Nedavno je pogođen iranski nosač dronova "otprilike veličine nosača zrakoplova iz Drugog svjetskog rata". CENTCOM je na X objavio da je nosač zapaljen.

Izraelska vojska: Izveli smo 26 napada na Bejrut 

7.50 - Izraelske obrambene snage (IDF) tvrde da su od početka svoje operacije u Libanonu pokrenuli 26 valova napada na područje Dahieh u Bejrutu.

Izraelska vojska izjavila je da je tijekom noći napala zapovjedne centre Hezbolaha i višekatne zgrade, koje opisuje kao "terorističke lokacije"

Dodaje se da su zračne snage zemlje, vođene obavještajnim podacima IDF-a, izvele široki val napada na Bejrut, gdje su pogođeni i "zapovjedni centar izvršnog vijeća" i objekt u kojem se skladište Hezbolahovi dronovi.

Eksplozije u Iranu, Izraelu i Libanonu 

7.20 - Izrael je potvrdio da je započeo "val napada velikih razmjera" na ključnu režimsku infrastrukturu u Teheranu. CNN-ova ekipa na terenu čula je buku mlažnjaka u nebu u blizini Teherana, a iranski mediji također izvještavaju o glasnim eksplozijama i zvukovima mlažnjaka koji su se čuli diljem glavnog grada. Državni mediji izvijestili su da je meta bila avenija Jomhuri, popularna trgovačka zona u Teheranu.

Iran je tijekom noći izjavio da je pokrenuo hibridni napad dronom i raketama na Izrael. Osoblje CNN-a u Tel Avivu vidjelo je nešto što se činilo kao klaster bojeva glava na nebu iznad središnjeg Izraela i čulo eksplozije u daljini.

Eksplozije su zatresle Bejrut nakon sumraka i nastavile su se do zore. 

Ministarstvo unutarnjih poslova u Bahreinu  priopćilo je da su pogođeni hotel i dvije stambene zgrade u glavnom gradu Manami, što je uzrokovalo požar koji je kasnije ugašen. 

Trump: 'Kopnena invazija? Gubitak vremena'

7.15 - Američki predsjednik Donald Trump kazao je u intervjuu za NBC News da želi potpunu promjenu iranske vladajuće strukture i da ima na umu imena za "dobrog vođu".

"Želimo ući tamo i sve očistiti. Želimo da imaju dobrog vođu", dodao je. 

Trump je također rekao da poduzima korake kako bi osigurao da ljudi s njegove liste prežive rat.

U skladu je to s njegovim ranijim izjavama kada je, na pitanje tko će voditi Iran, rekao: "Ne znam, ali u nekom trenutku će me nazvati i pitati koga bih volio na toj poziciji". 

Na nagađanja da bi SAD mogao krenuti u kopnenu invaziju u Iranu, kazao je da to nije nešto o čemu razmišlja. "To je gubljenje vremena. Izgubili su sve, svoju mornaricu, sve što se da izgubiti", zaključio je. 

Hezbolah izdao upozorenje 

6.45 - Hezbollah je u petak rano ujutro na Telegramu upozorio izraelske stanovnike da evakuiraju gradove unutar  granice od pet kilometara na granici s Libanonom.

"Agresija vaše vojske protiv libanonskog suvereniteta i sigurnih građana, uništavanje civilne infrastrukture i kampanja protjerivanja koju provodi neće proći nekažnjeno“, rekao je Hezbollah, prenosi BBC pozivajući se na Reuters. 

Izraelska vojska započela je val napada na Libanon kasno u četvrtak navečer, nakon što je rekla ljudima da napuste južna predgrađa Bejruta, koja su uporište Hezbolaha.

Pregovori o prolasku kroz Hormuški tjesnac

6.40 - Kina pregovara s Iranom kako bi brodovima koji prevoze sirovu naftu i katarski plin omogućila siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac, izvijestio je u četvrtak Reuters pozivajući se na anonimne izvore.

Sedmi dan od početka rata, stotine brodova su zaustavljene oko kanala - ključnog plovnog puta za oko petinu svjetske nafte i plina. Cijene energije su naglo porasle.

Izrael kaže da je u tijeku novi val napada na Iran

6.20 - Izraelske obrambene snage (IDF) objavile su rano u petak da su počele gađati infrastrukturu u Iranu.

"IDF je započeo široki val napada na infrastrukturu iranskog terorističkog režima u Teheranu", rekla je vojska u objavi na Telegramu.

Izrael, koji napada Iran od subote, u četvrtak je izjavio da prelazi u sljedeću fazu oružanog sukoba.

"U ovoj fazi ćemo dodatno demontirati režim i njegove vojne sposobnosti", rekao je načelnik glavnog stožera Eyal Zamir.

Također je najavio "daljnja iznenađenja" za buduće operacije u Iranu, ne precizirajući o čemu se radi.

Iran je pokrenuo napade na ciljeve u zemljama Perzijskog zaljeva, uključujući američke vojne baze i diplomatske urede, kao odgovor na američke i izraelske vojne napade unutar Irana.

STIGLI IZ DUBAIJA /

Emotivni doček, suze i zagrljaji: Još 157 Hrvata pobjeglo iz ratne zone, sletjeli su u Zagreb

Hegseth: SAD je tek počeo operaciju u Iranu; ne proširuje vojne ciljeve

6.15 - Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je u četvrtak da Iran griješi ako vjeruje da Sjedinjene Države ne mogu održati tekući rat, dodajući da je Washington tek počeo operaciju, ali da ne proširuje vojne ciljeve.

"Iran se nada da ovo ne možemo održati, što je stvarno loša procjena", rekao je Hegseth novinarima tijekom posjeta sjedištu američkog Središnjeg zapovjedništva. 

Također je kazao da Sjedinjene Države ne proširuju svoje vojne ciljeve u Iranu, nakon što je predsjednik Donald Trump rekao Reutersu da Sjedinjene Države moraju biti uključene u izbor sljedećeg iranskog vođe.

Pentagon je ranije ovog tjedna objavio da je vojna kampanja, poznata kao operacija "Epski bijes", usmjerena na uništavanje iranskih projektila, proizvodnje projektila i mornarice te da neće dopustiti da se Iran domogne nuklearnog oružja.

"Nema proširenja naših ciljeva. Točno znamo što pokušavamo postići", rekao je Hegseth.

Dodao je da Trump ima vežnu riječ u tome tko će voditi Iran s obzirom na tekuću operaciju.

U telefonskom razgovoru za Reuters u četvrtak, Trump je rekao da će Sjedinjene Države morati pomoći u odabiru sljedeće osobe koja će voditi zemlju.

Sjedinjene Države su u posljednjih šest dana pogodile više od 2000 ciljeva u Iranu, uključujući iranske ratne brodove.

Američka vojska potopila je "više od 30" iranskih brodova od pokretanja ofenzive prije pet dana, rekao je u četvrtak admiral Brad Cooper, šef američkog zapovjedništva za regiju.

Cooper je rekao da Sjedinjene Države napadaju sposobnost Irana za obnovu.

"Dok prelazimo na sljedeću fazu ove operacije, sustavno ćemo demontirati iranske kapacitete za proizvodnju projektila za budućnost, i to je apsolutno u tijeku", kazao je Cooper, dodajući da će to potrajati neko vrijeme.

'U VENEZUELI JEDU PSE' /

Bivša ambasadorica kod Mojmire: 'Trump me nije iznenadio, ali bojim se eskalacije - iduća je Kuba'

Iran kaže da je spreman suprotstaviti se kopnenoj invaziji, obećava "katastrofu"

6.10 - Iran je "spreman" na mogućnost kopnene invazije, koja bi bila "katastrofa" za neprijatelje Islamske Republike, upozorio je u četvrtak iranski ministar vanjskih poslova.

"Spremni smo na svaku mogućnost, čak i iskrcavanje", rekao je Abas Aragči za NBC News.

"Očekujemo ih (neprijatelje). Sigurni smo da im se možemo suprotstaviti i da bi to za njih bila katastrofa", dodao je, dok su novinska izvješća, koja je Bijela kuća demantirala, sugerirala moguću američku vojnu podršku kurdskim milicijama u svrgavanju iranske vlade.

Iran ne traži "primirje" ili "pregovore" sa Sjedinjenim Državama, rekao je.

"Već smo dva puta pregovarali s njima i svaki put su nas napali usred pregovora", izjavio je ministar, misleći na prethodni rat u lipnju 2025., koji je trajao 12 dana.

"Ne tražimo prekid vatre. Ne vidimo razloga za pregovore sa Sjedinjenim Državama“, dodao je tijekom intervjua.

Aragči je ustvrdio da Iran "nema namjeru" zatvoriti Hormuški tjesnac, ali nije isključio takvu opciju ako Izrael i Sjedinjene Države nastave svoj rat.

"Trenutno nemamo namjeru zatvoriti tjesnac", rekao je. "Nismo ga zatvorili. Brodovi i tankeri ne pokušavaju ga prijeći jer se boje napada s jedne ili druge strane."

MOGLO BI BITI BRUTALNO /

Hrvatima već u utorak stiže novi šok? A to bi mogao biti tek početak loših vijesti...

Izraelski veleposlanik poziva Hrvatsku na potpuni prekid odnosa s Iranom

6.05 -  Izraelski veleposlanik Gary Koren pozvao je Hrvatsku da prekine diplomatske odnose s Teheranom i provede sigurnosnu provjeru osoblja iranskog veleposlanstva u Zagrebu jer bi među njima moglo biti 'špijuna' Revolucionarne garde koja se u EU-u smatra terorističkom organizacijom. 

Koren je u intervjuu Hini preporučio Hrvatskoj i europskim zemljama da provjere osoblje iranskih veleposlanstava jer su u većini njih pripadnici Revolucionarne garde sa zadatkom "prikupljanja obavještajnih podataka" i potpore terorizmu. 

Tvrdi i da iranski režim ima i „ćelije spavača” diljem zapada navodi kako je to izašlo na vidjelo i u SAD-u gdje su pokušali ubiti pripadnicu iranske opozicije. 

Iranski režim ima kapacitete za takvo djelovanje, a ovdje u Zagrebu znamo "da ima i mnogo njegovih pobornika s druge strane granice – u Bosni i Hercegovini”, rekao je Koren. 

Hrvatsku je pozvao da u potpunosti prekine diplomatske odnose s Iranom. 

"Ne samo da povučete veleposlanika, nego i zatvorite svoje veleposlanstvo i objavite da očekujete zatvaranje iranskog veleposlanstva” u Zagrebu.

Na pitanje o predsjedniku Zoranu Milanoviću, snažnom kritičaru izraelske vlade koji je zabranio vojnu suradnju hrvatskih i izraelskih oružanih snaga, Koren je rekao da ga neće komentirati jer veleposlanici ne smiju biti dio unutarnje politike, naglašavajući pritom da poštuje sve hrvatske institucije. 

ANALIZA RATA /

Profesor Kurelić kod Mojmire otkrio: 'Trumpova sljedeća meta je Kuba'

Ciljevi napada na Iran 

Izrael i SAD u subotu su započeli zračnu ofenzivu na Iran i već u prvim naletima eliminirali vrhovnog vođu Alija Hameneija i brojne druge iranske visoke dužnosnike. Teheran je odgovorio protunapadima na američko-izraelske ciljeve diljem regije. 

Koren je rekao da je zajednička operacija Izraela i SAD-a „bez presedana”, ne samo po svojoj veličini nego i po „intenzitetu političke, vojne i obavještajne koordinacije” između dviju država.

Izraelski veleposlanik rekao je da ga početak operacije u subotu nije iznenadio jer je ona bila iščekivana, posebno nakon što su iz Washingtona počele stizati informacije o posljednjem krugu pregovora između SAD-a i Irana u Ženevi. 

Cilj SAD-a i Izraela u Iranu sada je uništiti iranske lansere, proizvodne linije raketa i nuklearni program, a prioritet su i lokacije kojima se koristi iranski režim.

To su prvenstveno lokacije Revolucionarne garde i Basidža, dobrovoljne paravojske koja guši otpor u Islamskoj republici. Koren ih naziva „najvećim ubojicama” u Iranu. 

Iranski uranij lani nije uništen

Izrael i SAD svoju su operaciju započeli dan nakon što je ministar vanjskih poslova Omana, posrednik u pregovorima, rekao da je na razgovorima Ženevi ostvaren velik napredak te da je Iran spreman razgovarati o svemu. 

Koren je naglasio da su Oman i druge zemlje regije pokušavale izbjeći konfrontaciju s Iranom iz straha da ona ne utječe i na njih. „S dobrim razlogom jer točno znaju s kime imaju posla”.

Izraelski veleposlanik s druge strane ukazuje na izjavu Trumpovog pregovarača Stevea Witkoffa kojem su Iranci otkrili da posjeduju oko 460 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto, koji bi se brzo mogao dodatno obogatiti do 90 posto potrebnih za nuklearno oružje. 

Koren je rekao da su nakon 12-dnevnog rata prošle godine obavještajni podaci pokazali da je iranski obogaćeni uranij preživio tadašnje američko-izraelske udare,  a Teheran je ubrzao proizvodnju balističkih raketa i još dublje u zemlju odlučio ukopati zalihe potrebne za razvoj nuklearnog naoružanja. 

SAD i Izrael su zajedno prikupljali obavještajne podatke, zajedno odlučili dati priliku diplomaciji, a onda i zajedno zaključili „da nema drugog izbora osim napada”, rekao je Koren.

Egzistencijalna prijetnja

Za razliku od drugih država koje mogu osuđivati Izrael i pozivati se na međunarodno pravo, Iran za njegovu zemlju predstavlja neposrednu i egzistencijalnu prijetnju. 

„Za nas je to pitanje opstanka”, naglasio je. 

Sukob Izraela i Irana nije započeo u subotu, pa ni prošle godine, nego nakon Islamske revolucije 1979. kad je ajatolah Homeini označio Izrael kao metu "koju treba uništiti", proglasivši ga „malim sotonom”, rekao je veleposlanik. 

Velika sotona je, naravno, bila Amerika. 

Koren je rekao da Izrael ima „vrlo snažnu i učinkovitu” obavještajnu mrežu unutar Irana, pojačanu američkom tehnologijom poput velike mreže satelita, a jako puno obavještajnih podataka o Islamskoj republici prikupile su i zaljevske države iz iranskog susjedstva.

„Mi nismo više jedini koji kažu da je je riječ o fanatičnom terorističkom režimu”, rekao je izraelski veleposlanik o Iranu koji „napada svoje susjede, ubija svoje ljude, pa i prijeti Europi”.  

Kolateralne žrtve

Koren je rekao da je Izrael primio puno slabiji protuudar Irana nego lani u lipnju, što pokazuje da je tadašnja izraelsko-američka operacija bila učinkovita. No, Iran je povećao svoj arsenal raketa kratkog dometa što mu olakšava napade na bliže države, tvrdi diplomat. 

Izrael ima „odličnu protuzračnu obranu”, ali ona nije 100 posto nepropusna te je stoga prvi sloj zaštite ostanak ljudi u skloništima. Najkrvaviji napad Irana na Izrael od početka ofenzive dogodio se  nedjelju poslijepodne kad je pogođena sinagoga u mjestu Beit Shemesh, pri čemu je poginulo devetero ljudi. 

Na pitanje o bombardiranju škole za djevojčice u Minabu na jugu Irana, u kojem je prema Reutersu poginulo najmanje 160 djece, Koren je odgovorio da ni Izrael ni SAD ne preuzimaju odgovornost za taj napad te da obje vojske, suprotno Iranu, gađaju isključivo vojne ciljeve i režim.

„Siguran sam da bilo koje odgovorne oružane snage demokratskih država čine sve što je moguće da se izbjegnu kolateralne žrtve, no u ratovima ih je teško izbjeći”, rekao je Koren.

„Naš zahtjev od zapadnih medija je da ne budu toliko entuzijastični kad se dogode ovakvi slučajevi”, kazao je veleposlanik pa dodao da bi volio da je postojao tolik interes i kad je iranski režim ubijao prosvjednike. 

Izvjestiteljica Ujedinjenih naroda Mai Sato procijenila je da je u krvavom gušenju prosvjeda u prvoj polovini siječnja iranski režim ubio između pet i nekoliko desetaka tisuća prosvjednika. 

Zrakoplov Croatia Airlinesa vratio 157 hrvatskih državljana iz Dubaija

6.00 -  Zrakoplov Croatia Airlinesa sa 157 hrvatskih državljana koji su zapeli u Dubaiju zbog rata na Bliskom istoku, sletio je u petak rano ujutro u Zagreb. 

Zrakoplov je poletio iz Dubaija prema Zagrebu sa stajanjem u Heraklionu zbog punjenja goriva, a na letu prioritet su imale najranjivije skupine - djeca, bolesne osobe, trudnice i članovi njihovih obitelji. Više čitajte OVDJE.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Mrtvih je sve više, šef NATO-a otkrio razmišlja li se o aktivaciji članka 5.