Teheran odgovorio Trumpu: 'Nije svjestan kakvu je katastrofu navukao na sebe'

Dok raste broj žrtava, rat na Bliskom istoku ne posustaje. SAD i Izrael nastavljaju s vojnim operacijama protiv Teherana, dok Iran uzvraća napadima na zemlje u regiji.

Zbog rata raste i zabrinutost za cijene goriva i energenata, budući da su cijene nafte već dosegne najvišu razinu od kraja Bidenove administracija. U međuvremenu, sve je više evakuacija zaglavljenih stranih državljana i putnika koji napuštaju Bliski istok dok zrakoplovne tvrtke planiraju nove letove, a vlade organiziraju čarter letove. 

Još 157 Hrvata doletjelo je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u zagrebačku zračnu luku u noći na petak. 

Net.hr situaciju prati iz dana u dan, a u nastavku pročitajte što se događalo posljednja tri dana rata na Bliskom istoku:

• Četvrti dan rata
• Peti dan rata
• Šesti dan rata

Ključni događaji:

• Rat na Bliskom istoku ušao je u sedmi dan 
• Još Hrvata stiglo je iz Dubaija noćnim letom
• Izrael pokrenuo novi val napada na Iran

Pratite tijek događaja: 

Iran prijeti EU-u: Članice koje se pridruže postaju legitimne mete

23.06 - Zemlje članice EU-a koje se pridruže napadima SAD-a i Izraela na Iran postaju "legitimne mete" Irana, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Irana Madžid Taht-Ravanči u petak.

"Bilo koja zemlja koja se pridruži agresiji protiv Irana, pridruži se Americi i Izraelu u agresiji protiv Irana, definitivno će također postati legitimna meta Iranu za odmazdu", rekao je Taht-Ravanči u intervjuu televiziji France 24.

Neke EU zemlje poput Francuske, Grčke i Italije poslale su svoje ratne brodove prema Bliskom Istoku, dok je većina visokih europskih dužnosnika osudila iranske napade u regiji.

Članice su uglavnom pozvale na okončanje sukoba i diplomatsko rješenje.

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je u petak da Berlin radi s partnerima da pronađe pristup da se okončaju borbe s Iranom, dodavši da njegova zemlja dijeli ciljeve Sjedinjenih Država i Izraela.

Najžešći kritičar američko-izraelske intervencije je španjolski premijer Pedro Sanchez koji je napad na Iran nazvao nepromišljenim i nezakonitim te je zabranio korištenje američkih zrakoplova iz pomorskih i zračnih baza u južnoj Španjolskoj za napad na Teheran.

Iranski veleposlanik pri UN-u: Najmanje 1.332 civila poginula u ratu

22.59 - Najmanje 1.332 civila poginula su dosad tijekom rata, izjavio je iranski veleposlanik pri Ujedinjeni narodi, Amir Saeid Iravani, pozivajući se na izvješće Iranian Red Crescent Society.

Optužio je Sjedinjene Američke Države i Izrael za „neselektivne” napade koji su, kako tvrdi, „namjerno” gađali civile i civilnu infrastrukturu.

Putin izrazio sućut Iranu

22.51 - Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom o aktualnom ratu, objavio je Kremlj.

Prema priopćenju koje prenosi ruska državna novinska agencija TASS, Putin je tijekom razgovora izrazio sućut zbog smrti iranskog vrhovnog vođe, drugih dužnosnika i civila stradalih u zemlji.

Ponovio je i stav Moskve da borbe moraju odmah prestati te da se rješenje sukoba mora pronaći diplomatskim putem.

Iranski predsjednik zahvalio je Rusiji na potpori i izvijestio Putina o situaciji u Iranu.

Američki bombarder viđen pri slijetanju u RAF bazu

22.42 - Ogroman američki bombarder, sposoban nositi do 24 krstareće rakete, sletio je u bazu RAF Fairford u Gloucestershireu, gdje je stacionirano osoblje United States Air Forcea.

To je značajno jer je britanski premijer Keir Starmer u početku odbio dopustiti SAD-u korištenje britanskih vojnih baza za napad na Iran.

{VideoStreamEmbed}

🚨 #BREAKING

🔴 U.S. strategic bombers B-1 Lancer arrived this afternoon at RAF Fairford Air Base in the United Kingdom, reportedly en route to the Middle East.

The deployment comes amid rapidly escalating tensions in the region.

More updates to follow. #BreakingNews… pic.twitter.com/2lYALzR7c0

— Bullish Station (@BullishStation) March 6, 2026

Međutim, prošle nedjelje rekao je da se baza RAF Fairford i kontroverzna baza Diego Garcia na Chagos Islands mogu koristiti za potrebe SAD-a.

Zapadni dužnosnici jučer su potvrdili da se dolazak američkih zrakoplova u bazu očekuje u narednim danima. Pete Hegseth, američki ministar obrane, također je rekao da će u nadolazećim danima doći do dramatičnog povećanja vatrene moći.

Trump: SAD ima 'gotovo neograničene zalihe'

22.39 - Donald Trump večeras je održao sastanak s nekoliko velikih obrambenih izvođača, zajedno s Pete Hegsethom, američkim ministrom obrane.

Na društvenoj mreži Truth Social američki predsjednik naznačio je da je zadovoljan ishodom sastanka, tvrdeći da su obrambene kompanije "pristale učetverostručiti” proizvodnju oružja klase "Exquisite”.

Trump je istaknuo da Sjedinjene Američke Države imaju "gotovo neograničene zalihe” streljiva koje se koristi u Iranu, a koje on naziva "srednje i više srednje razine”.

Teheran odgovorio na Trumpov zahtjev

21.45 - Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad‑Bagher Ghalibaf žestoko je odgovorio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je šokirao javnost izjavom da želi osobno biti uključen u izbor novog vrhovnog vođe Irana.

Iz Teherana su poručili da o sudbini Irana neće odlučivati "Epsteinova banda”.

"Trump još uvijek nije svjestan kakvu je katastrofu navukao na sebe i američke vojnike ubojstvom našeg imama, a sada bi krojio sudbinu jedne nacije”, poručio je Ghalibaf.

Dodao je da Amerikanci dosad nisu iskusili pravi odgovor Teherana.

"Sada će im biti kristalno jasno da će sudbinu nama dražeg od života Irana krojiti isključivo ponosni iranski narod, a ne Epsteinova banda”, kazao je.

Takva reakcija uslijedila je nakon što je Trump u intervjuu za Axios izjavio da se protivi imenovanju Mojtaba Khameneia, sina ubijenog vođe, za novog lidera Irana.

"Gube vrijeme. Khameneijev sin je perolaka kategorija. Ja moram biti uključen u to imenovanje”, rekao je Trump.

Američki predsjednik dodao je kako bi na čelu Irana volio vidjeti nekoga poput predsjednice Venezuelae Delcy Rodríguez. Ona je preuzela vlast nakon što su američke snage u siječnju zarobile Nicolás Madura, a Washingtonu je u međuvremenu omogućila prodaju venezuelanske nafte.

„Venezuela je bila nevjerojatna jer smo izveli napad, a vladu smo ostavili potpuno netaknutom. Imamo Delcy, koja je vrlo dobra”, izjavio je Trump ranije ovog tjedna, ne skrivajući da želi takav "venezuelanski model” i za Iran.

Prema iranskom ustavu, novog vrhovnog vođu bira Vijeće stručnjaka Irana, koje ima 88 izabranih članova. 

Trump: Bezuvjetna predaja zahtijeva...

21.38 - Ranije danas američki predsjednik Donald Trump je, čini se, odbacio svaku mogućnost diplomatskog dogovora s Iran, napisavši na društvenim mrežama da neće biti "nikakvog dogovora s Iranom osim bezuvjetne predaje". 

Sada je dodatno pojasnio što pod tim misli u telefonskom intervjuu za Axios.

"Bezuvjetna predaja može značiti da [Iranci] to objave. Ali to može značiti i trenutak kada više ne mogu nastaviti borbu jer nemaju nikoga niti išta čime bi se borili", rekao je Trump.

Ove aviokompanije je pogodio napad na Iran

21.19 - Emirates, aviokompanija sa sjedištem u Dubaiju, očekuje da će u "nadolazećim danima” ponovno raditi punim kapacitetom nakon šest dana poremećaja u zračnom prometu. Do subote će imati 106 dnevnih povratnih letova prema 83 destinacije - gotovo 60 posto svoje mreže ruta.

Dubai Airports objavio je da je između 2. i 5. ožujka više od 500 letova poletjelo je iz ta dva aerodroma, pružajući "105.000 sjedala za odlazne putnike prema više od 80 zemalja”.

Etihad Airways od petka ponovno pokreće "ograničeni raspored letova” iz svog čvorišta u Abu Dhabiju. Najavljeno je više od 70 destinacija prema kojima planiraju letjeti između 6. i 19. ožujka.

Redovni letovi Qatar Airways i dalje su privremeno obustavljeni zbog zatvaranja katarskog zračnog prostora. Sljedeće ažuriranje očekuje se u 9 sati po lokalnom vremenu (7 CET) u subotu 7. ožujka.

British Airways planira dodatne letove iz Muscata prema Heathrow Airport u 2:30 ujutro po lokalnom vremenu 9., 10., 11. i 12. ožujka. Letovi su namijenjeni putnicima British Airwaysa koji su trenutno u Omanu ili UAE-u s postojećom rezervacijom.

Finnair priprema posebne letove iz Muscata prema Helsinki za oko 1.200 putnika koji se nalaze u Dubaiju. Prvi let planiran je za utorak 10. ožujka.

Virgin Atlantic postala je najnovija aviokompanija koja je obnovila operacije iz UAE-a, s prvim letom iz Dubai International Airport prema Heathrowu u srijedu. Kompanija je također nastavila letove iz King Khalid International Airport.

Air Arabia ponovno pokreće ograničen broj letova prema i iz UAE-a, uz regulatorna odobrenja. Između 6. i 7. ožujka letovi će prometovati prema destinacijama uključujući Austriju, Egipat, Etiopiju, Grčku, Indiju, Italiju, Pakistan, Saudijsku Arabiju i Tursku.

Oman Air zbog zatvaranja zračnog prostora otkazao je letove prema i iz Amana, Dubaija, Bahreina, Dohe, Dammama, Kuvajta, Kopenhagena, Bagdada i Khasaba do nedjelje 8. ožujka.

Gulf Air letove će nastaviti kada vlasti civilnog zrakoplovstva Bahreina potvrde da je zračni prostor siguran.

Saudia je otkazala letove prema i iz Amana, Kuvajta, Dubaija, Abu Dhabija, Dohe, Bahreina, Moskve i Peshawara do 23.59 po lokalnom vremenu 6. ožujka.

Wizz Air obustavio je sve letove prema i iz Izraela, Dubaija, Abu Dhabija, Amana i Saudijske Arabije do 7. ožujka.

Turkish Airlines otkazao je letove prema i iz Bahreina, Dammama i Rijada, Irana, Iraka, Jordana, Kuvajta, Libanona, Omana, Katara, Sirije i UAE-a.

Air France je zbog zatvorenih zračnih prostora produžio obustavu letova prema i iz Dubaija i Rijada do 10. ožujka te prema i iz Tel Aviva i Bejruta do 11. ožujka.

KLM trenutačno ne leti kroz zračni prostor Irana, Iraka i Izraela niti iznad nekoliko zemalja Zaljeva. Letovi prema Tel Avivu suspendirani su do kraja zimskog reda letenja, dok su letovi prema Dubaiju, Dammamu i Rijadu obustavljeni do 8. ožujka.

Lufthansa Group (koji uključuje Lufthansa, SWISS International Air Lines, Austrian Airlines, Brussels Airlines, ITA Airways i Eurowings) suspendirao je letove: Dubai i Abu Dhabi do 10. ožujka, Dammam do 10. ožujka, Amman i Erbil do 15. ožujka, Tel Aviv do 22. ožujka, Beirut do 28. ožujka, Teheran do 30. travnja. Letovi prema Larnaca ponovno počinju 7. ožujka.

Delta Air Lines otkazao je letove iz New York City prema Tel Aviv do 8. ožujka.

American Airlines privremeno je suspendirao letove između Dohe i Philadelphia.

Air Canada je obustavio sve letove prema i iz Dubaija i Tel Aviva; planirani nastavak je 23. ožujka.

Garuda Indonesia privremeno je suspendirao letove prema i iz Dohe "do daljnjega”.

Air China, China Southern Airlines i neke druge kineske aviokompanije počele su obnavljati izravne letove prema Saudijskoj Arabiji, Omanu i UAE-u. 

Poznato kako Rusija pomaže Iranu u ratu? 

21.00 - Rusija je Iranu pružila informacije koje mogu pomoći Teheranu u napadima na američku vojsku, izvještava Associated Press pozivajući se na neimenovane izvore. I The Washington Post je ranije izvijestio da Rusija Iranu dostavlja obavještajne podatke, pozivajući se na tri dužnosnika upoznata s tim informacijama. Na upit lista, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbio je komentirati.

Rusija je ranije pozvala na završetak rata, koji je opisala kao "neprovocirani čin oružane agresije“. Sukob je također doveo do gubitka trećeg bliskog saveznika Moskve u posljednjih 15 mjeseci, jer je ubijen vrhovni vođa Ali Hamenei, nakon što su SAD zarobile venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura i nakon svrgavanja sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

Rusija je već snažno angažirana u ratu u Ukrajini i ne želi riskirati pogoršanje odnosa s Donaldom Trumpom zbog Irana, piše Sky News. No to i dalje ostavlja prostor za suradnju, poput dijeljenja obavještajnih podataka, a analitičari tvrde da obrasci iranskih napada sugeriraju da se upravo to događa.

Teheran "izvodi vrlo precizne udare na radare za rano upozorenje ili takozvane ‘over-the-horizon’ radare“, rekla je Dara Massicot, stručnjakinja iz organizacije Carnegie Endowment for International Peace, za The Washington Post. Napomenula je da Iran posjeduje samo mali broj vojnih satelita i nema vlastitu satelitsku konstelaciju, dok Rusija raspolaže naprednim svemirskim sposobnostima.

Bijela kuća se oglasila o ratu

20.08 - Američka vojna kampanja protiv Irana mogla bi trajati četiri do šest tjedana, upravo je izjavila Karoline Leavitt, glasnogovornica Bijele kuće, prenosi Sky News. Donald Trump je prethodno sugerirao da će rat trajati otprilike četiri do pet tjedana, ali bi mogao trajati "mnogo dulje". Pete Hegseth, ministar obrane, rekao je da će SAD "uzeti svo vrijeme koje nam je potrebno kako bismo osigurali uspjeh".

Govoreći uoči sastanka Trumpa i glavnih obrambenih dobavljača danas, Leavitt je dodala da SAD imaju dovoljne zalihe oružja za zadovoljavanje svih svojih operativnih potreba u Iranu. Također je rekla da SAD razmatra niz ljudi za vođenje Irana nakon što je predsjednik danas rekao da cilja na "bezuvjetnu predaju" iranske vlade.

Pogođen iranski nosač dronova

18.38 - Američki napadi nisu ciljali samo Iran na kopnu sedmog dana rata. Snimka koju je objavilo američko Središnje zapovjedništvo pokazuje, kako tvrde, pogođeni iranski nosač dronova. Veliki oblak dima može se vidjeti kako izlazi iz plovila nakon napada.

Izrael je u petak popodne objavio da je započeo novi val napada na ciljeve u Iranu, a agencije javljaju i o izraelskim napadima na Bejrut i jug Libanona. Izraelska vojska opisala je operaciju u petak kao "15. val napada" na Iran, rekavši da je ciljala infrastrukturu povezanu s iranskim vodstvom u Teheranu i Isfahanu.

Vojska je ranije u petak priopćila da je žestoko napala podzemni vojni bunker ubijenog iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija. Kompleks se nalazi ispod zgrada iranske vlade u središtu Teherana, priopćile su Izraelske obrambene snage (IDF). Hamenei je ubijen prošle subote, u izraelsko-američkim zračnim napadima na Iran.

Južna predgrađa libanonskog glavnog grada Bejruta bila su također meta valova izraelskih napada u petak. Prema libanonskim sigurnosnim izvorima, petero ljudi je poginulo, a sedam je ozlijeđeno kada je Izrael pogodio stambenu zgradu u južnolibanonskom lučkom gradu Sidonu. Izraelski ratni zrakoplovi gađali su i južnolibanonski grad Tir, čija su drevna nalazišta UNESCO-va svjetska baština, prema AFP-ovom fotografu na terenu i državnim medijima.

Nove fotografije napada na Beirut

17.51 - Pristižu nove fotografije iz južnih predgrađa libanonske prijestolnice Bejruta, gdje izraelska vojska provodi zračne napade, javlja BBC.

Uoči udara, vojska je naredila stotinama tisuća ljudi da napuste južni dio grada. 

Naredba je uslijedila nakon što je vojska u srijedu poručila svim stanovnicima velikog dijela južnog Libanona, blizu granice s Izraela, da napuste to područje uoči očekivane kopnene invazije. 

Pogođen brod u Hormuškom tjesnacu

16.48 - Brod je pogođen "nepoznatim projektilima" u Hormuškom tjesnacu, priopćio je Centar za pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva, koji prati globalni brodarski promet. To se dogodilo otprilike sedam milja od obale sjevernog Omana u 12:57 sati po britanskom vremenu. UKMTO je savjetovao plovilima da prolaze s oprezom i prijave svaku sumnjivu aktivnost. Ovo je drugi takav incident u tjesnacu u dva dana. Brod Safeen Prestige pod malteškom zastavom također je jučer pogođen projektilom samo dvije nautičke milje od obale Omana, piše Sky News.

Sukob bi mogao srušiti svjetska gospodarstva

15.15 - Katarski ministar energetike izjavio je da bi sukob na Bliskom istoku mogao "srušiti svjetska gospodarstva". Saad al-Kaabi procijenio je da bi čak i ako rat završi danas, trebalo "tjednima do mjesecima" da se zemlja vrati normalnim isporukama plina, nakon iranskog bombardiranja postrojenja Ras Laffan, piše Sky News.

Al-Kaabi je dodao da će, ako rat potraje nekoliko tjedana, to utjecati na rast BDP-a diljem svijeta. "Cijena energije će svima porasti. Bit će nestašice nekih proizvoda i doći će do lančane reakcije tvornica koje neće moći opskrbljivati", rekao je. 

Azijske zemlje poput Pakistana, Bangladeša i Indije više ovise o katarskom plinu nego europske zemlje, koje se suočavaju s manjim rizikom od nestašice. Ali nesumnjivo će biti globalnih posljedica. Al-Kaabi je rekao da će azijski kupci biti prisiljeni nadmetati se protiv Europljana za plin koji je još uvijek dostupan, na primjer.

Trump: 'Neće biti dogovora s Iranom'

15.10 - Donald Trump je, čini se, isključio svaku mogućnost diplomatskog sporazuma s Iranom o okončanju sukoba. Objavljujući na Truth Socialu, američki predsjednik je rekao: "Neće biti dogovora s Iranom osim BEZUVJETNE PREDAJE!"

SAD i njihovi saveznici "neumorno će raditi kako bi vratili Iran s ruba uništenja" nakon što bude izabran prihvatljiv novi vođa, rekao je Trump. Iranski vrhovni vođa ubijen je u prvim američko-izraelskim napadima prošle subote, a Trump je prethodno inzistirao da želi imati pravo glasa u odabiru nasljednika.

"Neće biti dogovora s Iranom osim BEZUVJETNE PREDAJE! Nakon toga i izbora VELIKOG I PRIHVATLJIVOG Vođe (Vođa), mi i mnogi naši divni i vrlo hrabri saveznici i partneri neumorno ćemo raditi kako bismo Iran vratili s ruba uništenja, čineći ga ekonomski većim, boljim i jačim nego ikad prije. IRAN ĆE IMATI ODLIČNU BUDUĆNOST. "UČINIMO IRAN PONOVNO VELIKIM (MIGA!)“, objavio je Trump.

Pahlavi: 'Iranci su me zamolili da vodim tranziciju'

14.45 - Princ Reza Pahlavi osudio je iranske raketne napade na nekoliko arapskih zemalja i pozvao na kraj Islamske Republike. "Islamska Republika ispalila je rakete na UAE, Bahrein, Katar, Kuvajt, Oman, Jordan, Irak i Saudijsku Arabiju. Cilja naše arapske susjede", napisao je Pahlavi na X-u. "Ova kršenja njihovog suvereniteta su neprihvatljiva i osuđujemo ih."

Rekao je da takve akcije odražavaju desetljeća regionalne intervencije iranskog vodstva i dodao: "Ovo je Islamska Republika oduvijek bila. I zato mora prestati." Pahlavi je rekao da su ga Iranci zamolili da vodi tranziciju nakon što trenutačni sustav nestane te da je on prihvatio tu odgovornost. Pozvao je arapske Vlade da se pripreme za priznavanje i angažiranje buduće tranzicijske vlade u Iranu, rekavši da će odnosi biti utemeljeni na "međusobnom poštovanju i zajedničkim interesima".

Washington Post: Rusija pomaže Iranu

14.17 - Rusija je pomagala Iranu pružajući informacije o lokacijama američkih vojnih resursa na Bliskom istoku, piše The Washington Post, pozivajući se na američke dužnosnike upoznate s detaljima.

Otkad su SAD i Izrael u subotu pokrenuli svoj prvi napad na Iran, Rusija je Iranu pružila informacije o lokacijama nekoliko američkih vojnih resursa, naveli su izvori, uključujući ratne brodove i zrakoplove, prenosi The Times of Israel.

U izvještaju se ističe kako je nejasno u kojoj mjeri Rusija može pružiti točne informacije Iranu, iako jedan od izvora kaže da se čini da se radi o "prilično sveobuhvatnom naporu" Moskve.

Snimka obaranja borbenih zrakoplova

14.10 - Pojavila se snimka na kojoj se, navodno prvi put, vidi obaranje triju američkih borbenih zrakoplova iznad Kuvajta. Riječ je o avionima tipa F-15E Strike Eagle, a incident se dogodio u ponedjeljak, trećeg dana američkih napada na Iran. Prema dostupnim informacijama, zrakoplove je oborio pilot kuvajtskog borbenog aviona F/A-18 Hornet. Navodi se da su tri aviona pogođena s tri projektila, za koje se pretpostavlja da su bili tipa AIM-9 Sidewinder. 

Snimku obaranja i detalje akcije čitajte OVDJE

Emirati najavljuju odmazdu

13.05 - Američki saveznici iz Perzijskog zaljeva, koji su se prethodno trudili ostati izvan rata s Iranom, preispituju taj stav nakon što su napadnuti iz Teherana, rekao je američki ministar obrane Pete Hegseth.

Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar, Kuvajt, Bahrein i Saudijska Arabija, koji su prošli tjedan branili svoje teritorije od iranskih napada, spremni su igrati ofenzivniju ulogu, uključujući dopuštanje SAD-u pristupa vojnim bazama koje su prethodno uskratili, rekao je Hegseth na dvama konferencijama za novinare ovog tjedna.

"Ono što Iran radi ciljajući savezničke zemlje, koje bi inače htjele ostati izvan ovoga, zapravo ih uvlači u američku orbitu", rekao je Hegseth u četvrtak na brifingu s admiralom Bradom Cooperom, zapovjednikom američkog Središnjeg zapovjedništva. "Dakle, sada imate UAE, Katar, Bahrein, Saudijsku Arabiju, Kuvajt i druge koji govore: 'Hej, mi smo s vama. Pucat ćemo s vama, letjet ćemo s vama, branit ćemo se s vama. Dopustit ćemo vam više baza.'"

Slične komentare dao je na brifingu u srijedu, rekavši da zaljevske države "sada shvaćaju da se s ovim mora suočiti". "Na različitim razinama, oni nam se obraćaju, bilo da idu u napad, što i rade, bilo da nam daju dodatni pristup na temelju preleta, mi dobivamo“, rekao je. 

Zaljevske zemlje osudile su iranske napade i rekle da zadržavaju pravo na odmazdu, ali nisu naznačile da su spremne promijeniti svoj stav o ratu. Dana 3. ožujka, nakon što su se u tisku pojavili izvještaji da bi Abu Dhabi mogao razmotriti ofenzivni pristup Iranu, UAE su izjavile: "Nisu donijele nikakvu odluku o promjeni svog obrambenog stava kao odgovor na ponovljene iranske napade." Katar je upozorio da se "cijena mora platiti" za iranske napade, ali je rekao da to nije dio kampanje protiv Irana.

Pogođen podzemni bunker iranskog vrhovnog vođe 

13.00 - Oko 50 izraelskih borbenih zrakoplova napalo je podzemni bunker izgrađen za iranskog vrhovnog vođu nedavno, priopćila je iranska vojska. Izraelske obrambene snage priopćile su da je operacija izvedena jutros u središtu Teherana, a bunker se nalazio ispod kompleksa iranskog režima.

Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei ubijen je u prvim američko-izraelskim napadima prošle subote. "Khamenei je eliminiran prije nego što je mogao koristiti bunker tijekom operacije 'Roaring Lion', ali kompleks su nastavili koristiti visoki dužnosnici iranskog režima", priopćila je IDF na Telegramu.

Ubijeno više do 1.300 ljudi

12.20 - Rat na Bliskom istoku broji ogromne ljudske žrtve. Više od 1.332 ljudi ubijeno je u Iranu od početka američkog i izraelskog bombardiranja u subotu, prema iranskom Crvenom polumjesecu, a UNICEF navodi da se vjeruje da je među poginulima najmanje 181 dijete.

U Libanonu je broj poginulih u izraelskim napadima ovog tjedna porastao na najmanje 123 osobe, priopćilo je libanonsko Ministarstvo javnog zdravstva, dok novi val udara pogađa zemlju, na jednoj od najžešćih fronti u širem ratu.

U sukobu je poginulo najmanje šest američkih vojnika, dok je u Izraelu također poginulo 11 ljudi. Do sada je zabilježeno i devet smrtnih slučajeva u arapskim zemljama Perzijskog zaljeva, piše Aljazeera.

Koliko Amerikance košta napad na Iran?

12.10 - Američko-izraelski rat protiv Irana koštao je Washington 3,7 milijardi dolara samo u prvih 100 sati, odnosno gotovo 900 milijuna dolara dnevno, uglavnom zbog ogromne potrošnje na streljivo.

Analiza washingtonskog think tanka Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) naglasila je kolosalnu cijenu rata, koji je u petak ušao u sedmi dan, dok SAD napadaju Iran nevidljivim bombarderima i naprednim sustavima naoružanja.

Istraživači Mark Cancian i Chris Park rekli su da je samo mali dio od procijenjenih 3,7 milijardi dolara troškova rata u prvih 100 sati - ili 891,4 milijuna dolara svaki dan - već bio predviđen proračunom, dok većina troškova - 3,5 milijardi dolara - nije bila, piše Aljazeera.

To je značilo da će Pentagon vjerojatno uskoro morati zatražiti dodatna sredstva kako bi pokrio troškove koji nisu bili predviđeni proračunom, rekli su, što bi se vjerojatno pokazalo političkim izazovom za Trumpovu administraciju i pružilo "žarišnu točku za protivljenje ratu", rekli su.

Njihova analiza navodi da su SAD potrošile više od 2000 komada streljiva različitih vrsta u prvih 100 sati rata te da bi obnavljanje zaliha streljiva koštalo 3,1 milijardu dolara, s troškovima koji se povećavaju za 758,1 milijun dolara dnevno.

SAD: 'Iranski režim napada civile i djecu'

11.45 - Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Türk zatražio je u petak da američka istraga o bombardiranju škole u iranskom gradu Minabu bude provedena brzo i transparentno. Ni SAD niti Izrael nisu priznali da su počinili taj napad a agencija Reuters prenijela je u petak da američki vojni istražitelji vjeruju kako je vjerojatno da su američke snage odgovorne.

Iranske vlasti objavile su da je u napadu na školu poginulo 150 učenica. Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da Pentagon provodi istragu. "Nadamo se da će biti brza i da će provesti uz punu transparentnost. Također očekujemo da odgovorni polože račune jer je očito da su učinjene pogreške" te da će biti "odšteta i kompenzacija", rekao je Türk na konferenciji za medije u Ženevi, prenio je AFP.

"Snage koje su izvele napad trebaju ga i istražiti", rekla je glasnogovornica ureda UN-a za ljudska prava Ravina Shamdasani na brifingu za novinare u Ženevi. Američki vojni istražitelji vjeruju kako je vjerojatno da su američke snage odgovorne za očiti napad na iransku školu za djevojčice, no još nisu donijeli zaključak niti dovršili istragu, rekla su dva američka dužnosnika za Reuters. Reuters nije uspio doznati više pojedinosti o istrazi, uključujući dokaze koji su pridonijeli privremenoj procjeni, vrstu upotrijebljenog streljiva, tko je odgovoran ili zašto je SAD možda pogodio školu.

Dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti jer je riječ o osjetljivim vojnim pitanjima, nisu isključili mogućnost da se pojave novi dokazi koji bi oslobodili SAD odgovornosti i ukazali na drugu odgovornu stranu u incidentu. Reuters nije mogao utvrditi koliko će još istraga trajati niti koje dokaze američki istražitelji traže prije nego što se procjena završi.

Škola za djevojčice u Minabu, u južnom Iranu, pogođena je u subotu tijekom prvog dana američkih i izraelskih napada na tu zemlju. Iranski veleposlanik pri UN-u U Ženevi, Ali Bahreini, rekao je da je u napadu ubijeno 150 učenica. Pentagon je uputio Reutersova pitanja Središnjem zapovjedništvu američke vojske (CENTCOM), čiji je glasnogovornik, kapetan Timothy Hawkins, rekao: "Bilo bi neprikladno komentirati s obzirom na to da je incident pod istragom."

Bijela kuća nije izravno komentirala istragu, ali je glasnogovornica Karoline Leavitt rekla: "Iako Ministarstvo rata trenutačno istražuje slučaj, iranski režim napada civile i djecu, a ne Sjedinjene Države." Upitan o slučaju tijekom brifinga za novinare u srijedu, Hegseth je rekao: "To istražujemo. Mi, naravno, nikada ne napadamo civilne ciljeve. Ali provjeravamo i istražujemo taj slučaj."

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je novinarima u ponedjeljak da Sjedinjene Države ne bi namjerno gađale školu. "Ministarstvo rata bi to istražilo da je to bio naš napad, a vaše pitanje upućujem njima", rekao je Rubio. Izraelske i američke snage su do sada dijelile svoje napade u Iranu i zemljopisno i prema vrsti ciljeva, rekli su visoki izraelski dužnosnik i izvor s izravnim saznanjima o zajedničkom planiranju. Dok je Izrael gađao mjesta za lansiranje projektila u zapadnom Iranu, Sjedinjene Države su napadale takve ciljeve, kao i pomorske ciljeve, na jugu.

Porasla potražnja za ruskom naftom i plinom

11.25 - Rat u Iranu izazvao je "znatno povećanje potražnje" za ruskim energetskim proizvodima, izjavio je u petak glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov. "Vidimo značajan rast potražnje za ruskom energijom zbog rata u Iranu. Rusija je bila i ostaje pouzdan dobavljač nafte i plina – kako plinovodnog, tako i ukapljenog prirodnog plina. Također smo sposobni garantirati kontinuitet svih ugovorenih isporuka", rekao je Peskov.

Njegove su izjave uslijedile nakon što su Sjedinjene Države u četvrtak Indiji odobrile "30-dnevnu iznimku" za kupnju ruske nafte koja je trenutačno zaglavljena na moru, dok sukob na Bliskom istoku nastavlja ometati energetsko tržište. Prije sukoba s Iranom, SAD je kritizirao Indiju zbog nastavka kupnje ruske nafte, koja pomaže financirati ruski ratni napor u Ukrajini i uveo je kaznene carine na te isporuke, piše CNN.

Objavljujući privremenu iznimku, američki ministar financija Scott Bessent tvrdio je da "namjerno kratkoročna mjera neće pružiti značajnu financijsku korist" Rusiji. Peskov je istaknuo da se kupci poput Indije i Kine vode vlastitim "nacionalnim interesom". "Mi činimo isto", dodao je. "Nastavljamo suradnju, uključujući energetsku i trgovinu energijom, s obje zemlje, Indijom i Kinom". 

Nogometašicama prijeti smrtna kazna

11.14 - Iranska državna televizija nazvala je žensku nogometnu reprezentaciju te zemlje "ratnim izdajicama" nakon što igračice nisu otpjevale svoju himnu prije dvoboja Azijskog prvenstva protiv Južne Koreje u Australiji ranije ovog tjedna.

Više čitajte OVDJE. 

Saveznici ostavili Teheran na cjedilu

10.15 - Bez vrhovnog vođe i s ratnim strojem pod nemilosrdnim udarom Izraela i SAD-a, Iran danas stoji prepušten sam sebi – njegovi dugogodišnji saveznici Rusija i Kina nisu pružili ništa osim diplomatskih osuda i izraza zabrinutosti, piše agencija Reuters.

Teheran je na američko-izraelske napade odgovorio širenjem sukoba diljem, pa i izvan Bliskog istoka. Učinak njegovih projektila i dronova osjeća se na globalnim energetskim tržištima, u zabrinutim prijestolnicama od Washingtona do Pekinga, te u praznom Hormuškom tjesnacu kroz koji u doba mira prolazi 20 posto svjetske opskrbe naftom.

Iranski projektili dosegli su Cipar, Azerbajdžan, Tursku i zaljevske države. Donijeli su rat na njihov prag, gađajući ključne kompanije, energetsku infrastrukturu i američke baze. Gađana su naftna postrojenja, rafinerije i ključne rute opskrbe, što je uzrokovalo velike poremećaje u opskrbi sirovom naftom i prirodnim plinom, piše Reuters. 

Hladne kalkulacije

Napad na Iran i odgovor Teherana uzrokovali su nagli skok cijena energenata zbog kojeg su velika gospodarstva primorana na hitne mjere. Pokazatelj je to velike izloženosti svijeta posljedicama novog sukoba na Bliskom istoku. 

Suzdržanost Rusije i Kine odražava njihovu hladnu kalkulaciju, smatraju analitičari - intervencija bi im u trenutku donijela visoke troškove, ograničenu korist i nepredvidive rizike – što je teret za koji se čini da nijedna sila nije spremna preuzeti.

"Bilo bi naivno da Rusija uđe u izravan vojni sukob sa Sjedinjenim Državama", smatra Anna Borščevskaja, stručnjakinja za Rusiju pri Institutu u Washingtonu. "Putin ima druge prioritete, a glavni među njima je Ukrajina", kazala je. Visoki izvor iz Rusije rekao je da "eskalacija u Iranu i u Zaljevu već odvlači pozornost s rata u Ukrajini". 

"To je jednostavno činjenica. Sve ostalo su samo emocije o 'palom savezniku'", naglasio je izvor Reutersu. Peking i Moskva pomagali su Iranu u izgradnji vojnih kapaciteta za suprotstavljanje američkom i izraelskom pritisku, opskrbljujući ga projektilima, sustavima protuzračne obrane i tehnologijom namijenjenom odvraćanju, otežavanju američkih operacija i povećanju cijene napada. Međutim, ta se potpora sada čini ograničenom.

Paradoks

Kina je godinama radila na svom pozicioniranju u bliskoistočnoj diplomaciji, a Rusija je Iran prikazivala kao stup svog protuzapadnog bloka. No kad se sukob rasplamsao, obje su sile bile ograničene – Kina svojom ovisnošću o zaljevskoj energiji i trgovini te sigurnosnim prioritetima u Aziji, a Rusija iscrpljujućim ratom u Ukrajini koji je smanjio njezine kapacitete za zaštitu partnera i povećao potrebu za očuvanjem veza s naftom bogatim zaljevskim državama.

Rezultat je oštar paradoks: Iran ostaje strateški koristan objema stranama, ali nedovoljno da bi se za njega borile. Dok su ruska vojska, njeni diplomati i gospodarski resursi i dalje zaokupljeni ratom u Ukrajini, prioritet predsjednika Vladimira Putina je izbjegavanje eskalacije s Washingtonom i zaštita ruskih interesa na Bliskom istoku. 

"Da je Rusija izravno podržala Iran, otuđila bi zaljevske države i Izrael", rekla je Borščevskaja. "Putin to ne želi".

Kineski savezi fokusirani na trgovinu

Suzdržana reakcija Pekinga odražava njegovu dugogodišnju strategiju: izbjegavanje obvezujućih sigurnosnih dogovora koji su daleko od njegovih temeljnih interesa. Za razliku od Sjedinjenih Država, čiji se savezi temelje na obvezama uzajamne obrane, Kina preferira partnerstva utemeljena u trgovini, ulaganjima i prodaji naoružanja – vezama koje ju ne uvlače u skupe sukobe izvan istočne Azije, naglasio je Evan A. Feigenbaum iz Zaklade Carnegie za međunarodni mir.

Kina, jedna od najvećih svjetskih ekonomskih sila i uvoznica energije, održava veze s Iranom i njegovim sunitskim suparnicima u Zaljevu, a u Latinskoj Americi nije nikad sve karte stavila samo na Venezuelu.

"Ako je Peking i želio učiniti više,  on neće preusmjeriti stratešku pozornost ili vojsku sa svoje sigurnosti", tvrdi Henry Tugendhat s Instituta u Washingtonu. "Njemu je stalo samo do vlastitog ugleda u inozemstvu. Stalo mu je do Tajvana, Južnog kineskog mora i percipiranih prijetnji od strane SAD-a i Japana."

Sukob bi čak mogao donijeti neke prednosti Pekingu. Kina sa strane može promatrati kako su američke snage angažirane daleko od istočne Azije i kako se troše vojne zalihe. Istovremeno, Peking u stvarnom vremenu dobiva uvid u američke sposobnosti i operacije – saznanja koja bi mogla utjecati na njezino razmišljanje o budućem scenariju na Tajvanu.

Ključna slaba točka Kine ostaje protok energenata kroz Hormuški tjesnac kroz koji prolazi oko 45 posto njezina uvoza nafte. No Peking ima strateške rezerve, a značajne količine iranske nafte već se nalaze u tankerima ili skladištima, kažu stručnjaci. Oni navode da je kriza omogućila Moskvi i Pekingu da se ponovno postave kao posrednici. Kina je priopćila da je ministar vanjskih poslova Wang Yi razgovarao s europskim i arapskim ministrima da bi potaknuo dijalog, dok je Putin obavio slične pozive s čelnicima Zaljeva i iranskim dužnosnicima.

Stiglo upozorenje stanovnicima Dubaija na moguće napade

9.45 - Stanovnici Dubaija na mobitele su dobili upozorenje oko mogućih prijetnji projektilima. Ministarstvo ih upozorava da potraže sklonište u najbližoj zgradi i da budu daleko od prozora.

"Zbog trenutačne situacije i moguće prijetnje projektilima, odmah potražite zaklon u najbližoj sigurnoj zgradi i udaljite se od prozora, vrata i otvorenih prostora", stoji u upozorenju.

Što će biti s cijenom plina zbog rata na Bliskom istoku?

9.36 - Zbog širenja rata na Bliskom istoku i poremećaja u prometu kroz Hormuški tjesnac, na tržištima su zabilježene velike promjene cijena plina i nafte. 

Dok mnogi gledaju prema benzinskim crpkama i strahuju od povećanja cijena goriva, dosta je i onih koji se pitaju kako će ovaj rat utjecati na cijene energenata i račune. 

Odgovor donosimo OVDJE. 

Svjedočanstvo oca dvoje djece nakon drame u Dubaiju 

9.25 - Mirni obiteljski odmor u Dubaiju pretvorio se u stresno iskustvo za Dinu Prskala, koji je s dvoje male djece dane proveo u neizvjesnosti nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Nakon više otkazanih letova i nekoliko dana panike, uspjeli su se vratiti u Hrvatsku posebnim letom. Zrakoplov Croatia Airlinesa s 157 hrvatskih državljana koji su zapeli u Dubaiju sletio je u petak rano ujutro u Zagreb. Više čitajte OVDJE

Uhićena četvorica zbog špijunaže za Iran

9.20 - Britanska policija uhitila je četvoricu muškaraca povezanih s Iranom u sklopu protuterorističke istrage zbog sumnje na špijunažu. Muškarci su uhićeni pod sumnjom da su pomagali stranoj obavještajnoj službi, za koju policija navodi da je povezana s Iranom.

Istraga se, prema navodima policije, odnosi i na sumnju da su osumnjičeni nadzirali određene lokacije i osobe povezane sa židovskom zajednicom na području Londona, piše Sky News.

Zapovjednica londonske protuterorističke policije, Helen Flanagan, izjavila je da su uhićenja dio dugotrajne istrage. Dodala je kako policija razumije da bi javnost, a posebno židovska zajednica, mogla biti zabrinuta te je pozvala građane da ostanu oprezni i prijave policiji sve sumnjive aktivnosti.

Od četvorice uhićenih muškaraca jedan je iranski državljanin, dok trojica imaju dvojno britansko-iransko državljanstvo.

Pastori položili ruke na Trumpa i molili za rat

9.10 - Evangelički vjerski vođe okupili su se u četvrtak, 5. ožujka, u Ovalnom uredu Bijele kuće gdje su zajedno s američkim predsjednikom molili za njega i za uspjeh Sjedinjenih Američkih Država u ratu protiv Irana.

Susret je organizirala Paula White Cain, voditeljica Ureda za vjeru Bijele kuće i televizijska propovjednica poznata po kontroverznim metodama prikupljanja donacija.

Na videosnimci koju je Bijela kuća objavila u četvrtak, a koja se brzo proširila društvenim mrežama, vidi se dvadesetak ljudi okupljenih oko Donalda Trumpa dok sjedi za predsjedničkim stolom Resolute Desk u Ovalnom uredu. Više čitajte OVDJE

SAD tvrdi da je slomila iransku obranu

8.45 - Iranski sustavi protuzračne obrane i raketni kapaciteti potpuno su ili uglavnom uništeni, rekao je u četvrtak američki predsjednik Donald Trump, a ministar obrane Pete Hegseth rekao je da američke zalihe obrambenog i ofenzivnog oružja omogućuju da se vojna kampanja nastavi koliko god bude potrebno.

"Njihovo protuzračno oružje je nestalo. Dakle, nemaju zrakoplovstvo. Nemaju protuzračnu obranu. Svi njihovi zrakoplovi su nestali", rekao je Trump.

Američki predsjednik dodao je da je 60% iranskih projektila i 64% njihovih lansera uništeno. "Čim lansiraju projektil, lanser biva pogođen u roku od četiri minute", rekao je.

Uz iranski nuklearni program i mornaricu, Washington je prethodno identificirao iranski raketni program kao ključni ratni cilj.

Admiral Brad Cooper, zapovjednik američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM) koji nadgleda vojne operacije na Bliskom istoku, rekao je na zasebnoj konferenciji za novinare da Iran sada ispaljuje znatno manje projektila.

"Ako se samo osvrnem na posljednja 24 sata operacije, u usporedbi s početkom, napadi balističkim projektilima smanjeni su za 90% od prvog dana", rekao je Cooper. "Napadi dronovima smanjeni su za 83% od prvog dana", dodao je.

"Nemamo manjka streljiva", rekao je američki ministar obrane na konferenciji za novinare u četvrtak. "Naše zalihe obrambenog i ofenzivnog oružja omogućuju nam da ovu kampanju održavamo koliko god je potrebno."

Hegseth je odgovorio na zabrinutost nekih demokrata, koji su nedavno izrazili uzbunu zbog velike količine streljiva koju Sjedinjene Države koriste u sukobu.

"Iran se nada da ovo ne možemo održati, što je stvarno loša procjena za IRGC (Islamsku revolucionarnu gardu) u Iranu", rekao je Hegseth.

Prema riječima admirala Coopera američke snage u posljednjih 72 sata napale su gotovo 200 ciljeva duboko u Iranu, uključujući i oko Teherana.

Samo u proteklom satu, stealth bombarderi tipa B-2 bacili su desetke bombi za uništavanje bunkera, težine oko 900 kilograma svaka, na duboko zakopane lansirne platforme za balističke rakete, rekao je u četvrtak Cooper.

Iranska mornarica također je teško pogođena, rekao je Cooper, dodajući da je više od 30 brodova uništeno ili potopljeno. Nedavno je pogođen iranski nosač dronova "otprilike veličine nosača zrakoplova iz Drugog svjetskog rata". CENTCOM je na X objavio da je nosač zapaljen.

Izraelska vojska: Izveli smo 26 napada na Bejrut 

7.50 - Izraelske obrambene snage (IDF) tvrde da su od početka svoje operacije u Libanonu pokrenuli 26 valova napada na područje Dahieh u Bejrutu.

Izraelska vojska izjavila je da je tijekom noći napala zapovjedne centre Hezbolaha i višekatne zgrade, koje opisuje kao "terorističke lokacije"

Dodaje se da su zračne snage zemlje, vođene obavještajnim podacima IDF-a, izvele široki val napada na Bejrut, gdje su pogođeni i "zapovjedni centar izvršnog vijeća" i objekt u kojem se skladište Hezbolahovi dronovi.

Eksplozije u Iranu, Izraelu i Libanonu 

7.20 - Izrael je potvrdio da je započeo "val napada velikih razmjera" na ključnu režimsku infrastrukturu u Teheranu. CNN-ova ekipa na terenu čula je buku mlažnjaka u nebu u blizini Teherana, a iranski mediji također izvještavaju o glasnim eksplozijama i zvukovima mlažnjaka koji su se čuli diljem glavnog grada. Državni mediji izvijestili su da je meta bila avenija Jomhuri, popularna trgovačka zona u Teheranu.

Iran je tijekom noći izjavio da je pokrenuo hibridni napad dronom i raketama na Izrael. Osoblje CNN-a u Tel Avivu vidjelo je nešto što se činilo kao klaster bojeva glava na nebu iznad središnjeg Izraela i čulo eksplozije u daljini.

Eksplozije su zatresle Bejrut nakon sumraka i nastavile su se do zore. 

Ministarstvo unutarnjih poslova u Bahreinu  priopćilo je da su pogođeni hotel i dvije stambene zgrade u glavnom gradu Manami, što je uzrokovalo požar koji je kasnije ugašen. 

Trump: 'Kopnena invazija? Gubitak vremena'

7.15 - Američki predsjednik Donald Trump kazao je u intervjuu za NBC News da želi potpunu promjenu iranske vladajuće strukture i da ima na umu imena za "dobrog vođu".

"Želimo ući tamo i sve očistiti. Želimo da imaju dobrog vođu", dodao je. 

Trump je također rekao da poduzima korake kako bi osigurao da ljudi s njegove liste prežive rat.

U skladu je to s njegovim ranijim izjavama kada je, na pitanje tko će voditi Iran, rekao: "Ne znam, ali u nekom trenutku će me nazvati i pitati koga bih volio na toj poziciji". 

Na nagađanja da bi SAD mogao krenuti u kopnenu invaziju u Iranu, kazao je da to nije nešto o čemu razmišlja. "To je gubljenje vremena. Izgubili su sve, svoju mornaricu, sve što se da izgubiti", zaključio je. 

Hezbolah izdao upozorenje 

6.45 - Hezbollah je u petak rano ujutro na Telegramu upozorio izraelske stanovnike da evakuiraju gradove unutar  granice od pet kilometara na granici s Libanonom.

"Agresija vaše vojske protiv libanonskog suvereniteta i sigurnih građana, uništavanje civilne infrastrukture i kampanja protjerivanja koju provodi neće proći nekažnjeno“, rekao je Hezbollah, prenosi BBC pozivajući se na Reuters. 

Izraelska vojska započela je val napada na Libanon kasno u četvrtak navečer, nakon što je rekla ljudima da napuste južna predgrađa Bejruta, koja su uporište Hezbolaha.

Pregovori o prolasku kroz Hormuški tjesnac

6.40 - Kina pregovara s Iranom kako bi brodovima koji prevoze sirovu naftu i katarski plin omogućila siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac, izvijestio je u četvrtak Reuters pozivajući se na anonimne izvore.

Sedmi dan od početka rata, stotine brodova su zaustavljene oko kanala - ključnog plovnog puta za oko petinu svjetske nafte i plina. Cijene energije su naglo porasle.

Izrael kaže da je u tijeku novi val napada na Iran

6.20 - Izraelske obrambene snage (IDF) objavile su rano u petak da su počele gađati infrastrukturu u Iranu.

"IDF je započeo široki val napada na infrastrukturu iranskog terorističkog režima u Teheranu", rekla je vojska u objavi na Telegramu.

Izrael, koji napada Iran od subote, u četvrtak je izjavio da prelazi u sljedeću fazu oružanog sukoba.

"U ovoj fazi ćemo dodatno demontirati režim i njegove vojne sposobnosti", rekao je načelnik glavnog stožera Eyal Zamir.

Također je najavio "daljnja iznenađenja" za buduće operacije u Iranu, ne precizirajući o čemu se radi.

Iran je pokrenuo napade na ciljeve u zemljama Perzijskog zaljeva, uključujući američke vojne baze i diplomatske urede, kao odgovor na američke i izraelske vojne napade unutar Irana.

 

Hegseth: SAD je tek počeo operaciju u Iranu; ne proširuje vojne ciljeve

6.15 - Američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je u četvrtak da Iran griješi ako vjeruje da Sjedinjene Države ne mogu održati tekući rat, dodajući da je Washington tek počeo operaciju, ali da ne proširuje vojne ciljeve.

"Iran se nada da ovo ne možemo održati, što je stvarno loša procjena", rekao je Hegseth novinarima tijekom posjeta sjedištu američkog Središnjeg zapovjedništva. 

Također je kazao da Sjedinjene Države ne proširuju svoje vojne ciljeve u Iranu, nakon što je predsjednik Donald Trump rekao Reutersu da Sjedinjene Države moraju biti uključene u izbor sljedećeg iranskog vođe.

Pentagon je ranije ovog tjedna objavio da je vojna kampanja, poznata kao operacija "Epski bijes", usmjerena na uništavanje iranskih projektila, proizvodnje projektila i mornarice te da neće dopustiti da se Iran domogne nuklearnog oružja.

"Nema proširenja naših ciljeva. Točno znamo što pokušavamo postići", rekao je Hegseth.

Dodao je da Trump ima vežnu riječ u tome tko će voditi Iran s obzirom na tekuću operaciju.

U telefonskom razgovoru za Reuters u četvrtak, Trump je rekao da će Sjedinjene Države morati pomoći u odabiru sljedeće osobe koja će voditi zemlju.

Sjedinjene Države su u posljednjih šest dana pogodile više od 2000 ciljeva u Iranu, uključujući iranske ratne brodove.

Američka vojska potopila je "više od 30" iranskih brodova od pokretanja ofenzive prije pet dana, rekao je u četvrtak admiral Brad Cooper, šef američkog zapovjedništva za regiju.

Cooper je rekao da Sjedinjene Države napadaju sposobnost Irana za obnovu.

"Dok prelazimo na sljedeću fazu ove operacije, sustavno ćemo demontirati iranske kapacitete za proizvodnju projektila za budućnost, i to je apsolutno u tijeku", kazao je Cooper, dodajući da će to potrajati neko vrijeme.

Iran kaže da je spreman suprotstaviti se kopnenoj invaziji, obećava "katastrofu"

6.10 - Iran je "spreman" na mogućnost kopnene invazije, koja bi bila "katastrofa" za neprijatelje Islamske Republike, upozorio je u četvrtak iranski ministar vanjskih poslova.

"Spremni smo na svaku mogućnost, čak i iskrcavanje", rekao je Abas Aragči za NBC News.

"Očekujemo ih (neprijatelje). Sigurni smo da im se možemo suprotstaviti i da bi to za njih bila katastrofa", dodao je, dok su novinska izvješća, koja je Bijela kuća demantirala, sugerirala moguću američku vojnu podršku kurdskim milicijama u svrgavanju iranske vlade.

Iran ne traži "primirje" ili "pregovore" sa Sjedinjenim Državama, rekao je.

"Već smo dva puta pregovarali s njima i svaki put su nas napali usred pregovora", izjavio je ministar, misleći na prethodni rat u lipnju 2025., koji je trajao 12 dana.

"Ne tražimo prekid vatre. Ne vidimo razloga za pregovore sa Sjedinjenim Državama“, dodao je tijekom intervjua.

Aragči je ustvrdio da Iran "nema namjeru" zatvoriti Hormuški tjesnac, ali nije isključio takvu opciju ako Izrael i Sjedinjene Države nastave svoj rat.

"Trenutno nemamo namjeru zatvoriti tjesnac", rekao je. "Nismo ga zatvorili. Brodovi i tankeri ne pokušavaju ga prijeći jer se boje napada s jedne ili druge strane."

Izraelski veleposlanik poziva Hrvatsku na potpuni prekid odnosa s Iranom

6.05 -  Izraelski veleposlanik Gary Koren pozvao je Hrvatsku da prekine diplomatske odnose s Teheranom i provede sigurnosnu provjeru osoblja iranskog veleposlanstva u Zagrebu jer bi među njima moglo biti 'špijuna' Revolucionarne garde koja se u EU-u smatra terorističkom organizacijom. 

Koren je u intervjuu Hini preporučio Hrvatskoj i europskim zemljama da provjere osoblje iranskih veleposlanstava jer su u većini njih pripadnici Revolucionarne garde sa zadatkom "prikupljanja obavještajnih podataka" i potpore terorizmu. 

Tvrdi i da iranski režim ima i „ćelije spavača” diljem zapada navodi kako je to izašlo na vidjelo i u SAD-u gdje su pokušali ubiti pripadnicu iranske opozicije. 

Iranski režim ima kapacitete za takvo djelovanje, a ovdje u Zagrebu znamo "da ima i mnogo njegovih pobornika s druge strane granice – u Bosni i Hercegovini”, rekao je Koren. 

Hrvatsku je pozvao da u potpunosti prekine diplomatske odnose s Iranom. 

"Ne samo da povučete veleposlanika, nego i zatvorite svoje veleposlanstvo i objavite da očekujete zatvaranje iranskog veleposlanstva” u Zagrebu.

Na pitanje o predsjedniku Zoranu Milanoviću, snažnom kritičaru izraelske vlade koji je zabranio vojnu suradnju hrvatskih i izraelskih oružanih snaga, Koren je rekao da ga neće komentirati jer veleposlanici ne smiju biti dio unutarnje politike, naglašavajući pritom da poštuje sve hrvatske institucije. 

Ciljevi napada na Iran 

Izrael i SAD u subotu su započeli zračnu ofenzivu na Iran i već u prvim naletima eliminirali vrhovnog vođu Alija Hameneija i brojne druge iranske visoke dužnosnike. Teheran je odgovorio protunapadima na američko-izraelske ciljeve diljem regije. 

Koren je rekao da je zajednička operacija Izraela i SAD-a „bez presedana”, ne samo po svojoj veličini nego i po „intenzitetu političke, vojne i obavještajne koordinacije” između dviju država.

Izraelski veleposlanik rekao je da ga početak operacije u subotu nije iznenadio jer je ona bila iščekivana, posebno nakon što su iz Washingtona počele stizati informacije o posljednjem krugu pregovora između SAD-a i Irana u Ženevi. 

Cilj SAD-a i Izraela u Iranu sada je uništiti iranske lansere, proizvodne linije raketa i nuklearni program, a prioritet su i lokacije kojima se koristi iranski režim.

To su prvenstveno lokacije Revolucionarne garde i Basidža, dobrovoljne paravojske koja guši otpor u Islamskoj republici. Koren ih naziva „najvećim ubojicama” u Iranu. 

Iranski uranij lani nije uništen

Izrael i SAD svoju su operaciju započeli dan nakon što je ministar vanjskih poslova Omana, posrednik u pregovorima, rekao da je na razgovorima Ženevi ostvaren velik napredak te da je Iran spreman razgovarati o svemu. 

Koren je naglasio da su Oman i druge zemlje regije pokušavale izbjeći konfrontaciju s Iranom iz straha da ona ne utječe i na njih. „S dobrim razlogom jer točno znaju s kime imaju posla”.

Izraelski veleposlanik s druge strane ukazuje na izjavu Trumpovog pregovarača Stevea Witkoffa kojem su Iranci otkrili da posjeduju oko 460 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto, koji bi se brzo mogao dodatno obogatiti do 90 posto potrebnih za nuklearno oružje. 

Koren je rekao da su nakon 12-dnevnog rata prošle godine obavještajni podaci pokazali da je iranski obogaćeni uranij preživio tadašnje američko-izraelske udare,  a Teheran je ubrzao proizvodnju balističkih raketa i još dublje u zemlju odlučio ukopati zalihe potrebne za razvoj nuklearnog naoružanja. 

SAD i Izrael su zajedno prikupljali obavještajne podatke, zajedno odlučili dati priliku diplomaciji, a onda i zajedno zaključili „da nema drugog izbora osim napada”, rekao je Koren.

Egzistencijalna prijetnja

Za razliku od drugih država koje mogu osuđivati Izrael i pozivati se na međunarodno pravo, Iran za njegovu zemlju predstavlja neposrednu i egzistencijalnu prijetnju. 

„Za nas je to pitanje opstanka”, naglasio je. 

Sukob Izraela i Irana nije započeo u subotu, pa ni prošle godine, nego nakon Islamske revolucije 1979. kad je ajatolah Homeini označio Izrael kao metu "koju treba uništiti", proglasivši ga „malim sotonom”, rekao je veleposlanik. 

Velika sotona je, naravno, bila Amerika. 

Koren je rekao da Izrael ima „vrlo snažnu i učinkovitu” obavještajnu mrežu unutar Irana, pojačanu američkom tehnologijom poput velike mreže satelita, a jako puno obavještajnih podataka o Islamskoj republici prikupile su i zaljevske države iz iranskog susjedstva.

„Mi nismo više jedini koji kažu da je je riječ o fanatičnom terorističkom režimu”, rekao je izraelski veleposlanik o Iranu koji „napada svoje susjede, ubija svoje ljude, pa i prijeti Europi”.  

Kolateralne žrtve

Koren je rekao da je Izrael primio puno slabiji protuudar Irana nego lani u lipnju, što pokazuje da je tadašnja izraelsko-američka operacija bila učinkovita. No, Iran je povećao svoj arsenal raketa kratkog dometa što mu olakšava napade na bliže države, tvrdi diplomat. 

Izrael ima „odličnu protuzračnu obranu”, ali ona nije 100 posto nepropusna te je stoga prvi sloj zaštite ostanak ljudi u skloništima. Najkrvaviji napad Irana na Izrael od početka ofenzive dogodio se  nedjelju poslijepodne kad je pogođena sinagoga u mjestu Beit Shemesh, pri čemu je poginulo devetero ljudi. 

Na pitanje o bombardiranju škole za djevojčice u Minabu na jugu Irana, u kojem je prema Reutersu poginulo najmanje 160 djece, Koren je odgovorio da ni Izrael ni SAD ne preuzimaju odgovornost za taj napad te da obje vojske, suprotno Iranu, gađaju isključivo vojne ciljeve i režim.

„Siguran sam da bilo koje odgovorne oružane snage demokratskih država čine sve što je moguće da se izbjegnu kolateralne žrtve, no u ratovima ih je teško izbjeći”, rekao je Koren.

„Naš zahtjev od zapadnih medija je da ne budu toliko entuzijastični kad se dogode ovakvi slučajevi”, kazao je veleposlanik pa dodao da bi volio da je postojao tolik interes i kad je iranski režim ubijao prosvjednike. 

Izvjestiteljica Ujedinjenih naroda Mai Sato procijenila je da je u krvavom gušenju prosvjeda u prvoj polovini siječnja iranski režim ubio između pet i nekoliko desetaka tisuća prosvjednika. 

Zrakoplov Croatia Airlinesa vratio 157 hrvatskih državljana iz Dubaija

6.00 -  Zrakoplov Croatia Airlinesa sa 157 hrvatskih državljana koji su zapeli u Dubaiju zbog rata na Bliskom istoku, sletio je u petak rano ujutro u Zagreb. 

Zrakoplov je poletio iz Dubaija prema Zagrebu sa stajanjem u Heraklionu zbog punjenja goriva, a na letu prioritet su imale najranjivije skupine - djeca, bolesne osobe, trudnice i članovi njihovih obitelji. Više čitajte OVDJE.

POGLEDAJTE VIDEO: Mrtvih je sve više, šef NATO-a otkrio razmišlja li se o aktivaciji članka 5.