Šesti je dan rata na Bliskom Istoku. Destrukcija u Teheranu, eksplozije se čuju u Kataru i Bahreinu, Azerbajdžan sprema odgovor na napad dva iranska drona. I Europa je uvučena - brojne zemlje sada šalju vojnu pomoć Cipru. 

Rat je potpuno zaustavio promet hormuškim tjesnacem, nula tankera s naftom tamo je prošlo tijekom jučerašnjeg dana. Izraelska vojska poručuje da rat ulazi u novu fazu, a američki predsjednik Donald Trump da mora biti uključen u odabir novog iranskog vođe.  

O posljedicama rata, Donaldu Trumpu, situaciji u Venezueli, ali i tome je li Kuba sljedeća, za RTL Direkt komentirala je bivša američka ambasadorica Nathalie Rayes. 

Šesti je dan rata na Bliskom istoku. Je li vas iznenadilo da je Donald Trump odlučio napasti Iran? 

Doista nisam bila iznenađena, već je neko vrijeme imao Iran na oku. Odlična stvar s ovim predsjednikom jest da kad kaže da će nešto učiniti, to i učini. Dakle, čovjek je od riječi. Naravno, Venezuela mu je bila na oku, jednako kao i Iran, tako da nisam bila iznenađena. Pitala sam se u kojem trenutku će se dogoditi, da bismo onda vidjeli kako se odvija pred našim očima prije šest dana. 

BLISKI ISTOK NA RUBU /

Mrtvih je sve više, šef NATO-a otkrio razmišlja li se o aktivaciji članka 5.

Vidjeli smo nove napade na Teheran danas, vidjeli smo kako se rat proširio na najmanje 12 zemalja u regiji. Koje su posljedice kojih se najviše bojite? 

Eskalacije, a to je ono što gledamo. I to što nema stvarnih planova za deeskalaciju. Dakle, to je moj najveći strah.  

Čuli smo da je Marco Rubio rekao da će vjerojatno trajati četiri ili pet tjedana. Mislite li da postoji neki krajnji cilj? 

To je vrlo optimistično. Nadam se da je državni tajnik u pravu. Svi se molimo za to, za brzo rješenje ovog sukoba, ali poznajući Bliski istok onako kako ga ja poznajem, mislim da bi moglo potrajati duže. Vidimo eskalacije diljem regije – od Libanona preko Izraela, do Dubaija, Abu Dhabija, svuda, i Bahrein. Nažalost, nije pod kontrolom, širi se po cijelom Bliskom istoku. To me najviše zabrinjava. 

Vaši roditelji su Libanonci, imate duboko razumijevanje i veze s tom zemljom, kao i Bliskim istokom u cjelini. U Libanonu je poginulo 77 ljudi, uključujući civile. Znate li kakva je sada situacija u Libanonu? Imate rodbinu i prijatelje koji tamo žive. 

Libanonci žive u ratnom stanju od 1975., otkad sam se rodila. Dakle, navikli su na ovo, uvijek je bilo mnogo sukoba koji su dolazili od Izraela. Očito, imamo Hezbollah u Libanonu – financira ga i kontrolira Iran, šijiti i vrhovni vođa. Oni su teroristička prijetnja, ne samo u Libanonu, nego u cijeloj regiji. Imaju paralelnu vlast, imaju snažniju vojsku od libanonske vojske. Ljudi su zato nervozni u Libanonu, bježe u Siriju – vjerovali ili ne. Sad je Sirija sigurno utočište. Kako brzo se stvari promijene na Bliskom istoku. Dakle, Libanonci bi htjeli da se Hezbolah razoruža. Libanonska vlada želi da se Hezbolah razoruža. Izrael također govori kako žele da se Hezbolah razoruža. Dakle, ovo je dio toga – paralizirati prijetnju u regiji, to se događa. Ali Libanonci su nervozni, ne vide kraj ovome, sukob eskalira, a sada je stigao i do Bejruta. Ne znaju što očekivati, zato ljudi napuštaju Libanon. 

RAZOČARANI I ZABRINUTI /

Div s istoka ostavio Iran na cjedilu, stručnjaci upozoravaju: 'Suočavaju se s kaljužom'

Biste li rekli da je Libanon u ovom trenutku u ratu? 

Libanon je već dugo u ratu sa samim sobom, kao i u dugotrajnom sukobu s Izraelom. Rakete su padale kod libanonske granice gotovo svakog dana od 7. listopada. Dakle, to je trajno ratno stanje. 

Jako me zanima i vaše mišljenje o Venezueli. Tamo ste rođeni, živjeli ste godinama, tamo ste i odgojeni. Je li vas iznenadilo da je Maduro uhapšen? 

To je još jedna stvar koja me nije iznenadila. Ima dosta sličnosti između Irana i Venezuele. Uklanjanje čelnika ne znači i uklanjanje raka. To je problem. Promjena režima bez plana je problematična. Trebamo promjenu režima s planom. S Venezuelom je ista stvar. Maduro je uklonjen, dobro je što ga više nema, isto tako s ajatolahom. To su ljudi za koje ne želimo da vladaju onako kao su vladali. Imate potpuno propadanje venezuelanskog društva, nedostatak demokracije, imamo političke zatvorenike u zatvoru godinama. Dakle, ono što vidimo u Venezueli vrlo je slično onome što vidimo u Iranu - uklanja se vođa, ali status quo ostaje, rak ostaje. Delcy Rodriguez, sadašnja privremena predsjednica, trenutno ima moć, a ona je bila potpredsjednica predsjedniku Maduru.

Znači, to nije promjena režima? 

Nije. Trebamo obnovu demokratskih institucija. Trebamo glas naroda. Trebamo se pobrinuti da se politički zatvorenici u Venezueli oslobode, jer neki od njih bi se mogli politički angažirati. Ustav Venezuele jasno kaže da se, ako mjesec dana nema predsjednika, trebaju dogoditi izbori. Očito, prošlo je više od mjesec dana. Ova administracija govori o stabilnosti prije demokracije, prije izbora. To mogu razumjeti, ali kada će narod Venezuele moći izabrati svog vođu.  Vidjeli smo prevare na prošlim izborima, opozicija je legitimno pobijedila, ali se Maduro odlučio tome suprotstaviti. Dakle, potrebno je da narod Venezuele, kao i narod Irana, o tome sami odlučuju. Žele li srušiti vladu, žele li promijeniti režim, to bi trebalo doći iznutra. Vidjeli smo kroz povijest da, kad to dolazi od snaga izvana, Sjedinjenih Država ili bilo koje druge zemlje, to nikada ne završi baš dobro.  

NA PREKRETNICI /

Spremni na žrtvu, ali što dalje? Ovo su mogući scenariji za Iran nakon rata

Zanima me trenutačna situacija u Venezueli. Kako se ljudi nose sa svime, biste li rekli da se još uvijek bore za preživljavanje? 

Oni se nadaju. Već dvadeset i više godina žive u diktaturi koja ih tlači. Ljudi su gladni, toliko su gladni da si ne mogu priuštiti kruh i maslac.  

Je li istina da jedu pse lutalice? 

To je očaj. Kada dobijete mirovinu, imate 50 centi na mjesec, dok jaja koštaju šest ili sedam dolara. Dakle, kako spajate kraj s krajem. Prosječna plaća Venezuelanca koji nisu u mirovini je otprilike 200 dolara. Jako je teško spojiti kraj s krajem, a to je jako bogata zemlja, to nije Kuba. Svi uspoređuju Venezuelu s Kubom. To je zemlja bogata naftom, mineralima, svime. Napustila sam Venezuelu 1994. kada je dolar prema bolivaru bio četiri prema jedan. To vam govori sve o gospodarsku Venezuele. To je bila rastuća ekonomija, a sada je tako strašno propala. Ja bih htjela vidjeti naprednu Venezuelu, a to znači da ljudi mogu glasati za svoju vlast, da se sankcije skinu s Venezuele, kao i da se osigura da su svi politički zatvorenici izvan zatvora. 

Je li uklanjanje Madura jedan korak bliže prema uspješnoj Venezueli? 

Mislim da jest. Mislim da postoje dvije istine. Mislim da je uklanjanje Madura bila dobra stvar, kao što je i uklanjanje vrhovnog vođe u Iranu dobra stvar. Ali kritično važno je da postoji plan kako će stvar završiti. 

DVOSJEKLI MAČ /

Je li SAD ikada prije ubio svjetskog vođu?

Sami ste spomenuli Kubu, htjela sam vas pitati mislite li da je Kuba iduća na popisu Donalda Trumpa? 

Mislim da jest. Pitanje je kada. Kao što sam ranije rekla, kada predsjednik Trump kaže da će nešto učiniti, on to i učini. On ne blefira. Zato mislim da će Kuba biti iduća, pitanje je u kojem trenutku. 

Trump je dobio izbore govoreći "Amerika prva", to mu je bila mantra. Sada se ne čini kao da je "Amerika prva", više kao da je "promjena režima diljem svijeta prva". Čini se kao da čita iz udžbenika Georgea W. Busha. Čini li se tako i vama? 

Mislim da bi Sjedinjene Države trebale biti fokusirane na ključna pitanja, poput inflacije, troškova života, životnog standarda i sličnog. Nadam se da će se Donald Trump vratiti obećanju ljudima da je "Amerika prva". Jer Amerika doista treba biti prva. 

Ako uzmemo u obzir prethodna iskustva i pogledamo intervencije iz prošlosti, u Iraku, Afganistanu, Libiji, nigdje nije dobro završilo. Zašto bi ovoga puta bilo išta drukčije? 

To je odlično pitanje. Diljem Bliskog istoka, spomenuli ste neke zemlje, nikad nije dobro završavalo. Obično, kad promjena dolazi izvana, to ne funkcionira. Nažalost, ne možemo uvoziti demokraciju. Nažalost, bez prave strukturne promjene micanje diktatora nikad ne vodi prema dobrim ishodima. Optimistična sam po prirodi, ali poznajući Bliski istok, nemirna sam zbog onoga što slijedi. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!