VELIKA ANALIZA /

Želite doživjeti stotu? Ove vrijednosti u krvi mogle bi vam pomoći

Znanstvenici su analizirali nalaze krvi desetaka tisuća ljudi kako bi otkrili što povezuje one koji dožive stotu

11.8.2025.

7:16

Magazin.hr

Shutterstock

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Broj osoba koje dožive stotu kontinuirano raste te predstavljaju najbrže rastuću demografsku skupinu na globalnoj razini, s približnim udvostručenjem njihove populacije svakih deset godina od 1970-ih.

Pitanje čimbenika koji određuju dugovječnost i kvalitetu života predmet je znanstvenih istraživanja već tisućama godina, no razumijevanje ove kompleksne problematike zahtijeva detaljnu analizu složenih interakcija između genetskih predispozicija i čimbenika životnog stila, piše Science Alert.

Faktori povezani s dugovječnošću

Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu GeroScience otkrilo je da osobe starije od 90 godina, posebno one koje su doživjele 100 godina, imaju specifične obrasce u razinama određenih biomarkera. Najvažniji među njima su razine glukoze (šećera u krvi), kreatinina (pokazatelja funkcije bubrega) i mokraćne kiseline (koja je povezana s upalnim procesima u tijelu). Ovi biomarkeri mogu pružiti važne informacije o tome što razlikuje dugovječne osobe od drugih.

Studija se temelji na opsežnoj dugotrajnoj analizi podataka prikupljenih od 44.000 Šveđana u dobi između 64 i 99 godina, koje su znanstvenici pratili tijekom razdoblja do 35 godina. Među njima je 1224 ispitanika (2,7  posto), koji su doživjeli stotu godinu života, a među stogodišnjacima je čak 85 posto žena. Ovi podaci omogućuju uvid u faktore povezane s dugovječnošću i razlikama između spolova u toj dobnoj skupini.

NOVO ISTRAŽIVANJE /

Stručnjaci za dugovječnost potvrdili: Zbog ovog ljudi žive duže, rezultati iznenadili znanstvenike

Tijekom istraživanja provedena je analiza dvanaest biomarkera koji se povezuju s upalnim procesima, metaboličkim funkcijama, funkcijom jetre i bubrega, nutritivnim statusom te prisutnošću anemije. Među ispitivanim parametrima ističu se mokraćna kiselina (marker sistemske upale), glukoza, kreatinin (pokazatelj bubrežne funkcije), ukupni kolesterol, željezo, ukupni kapacitet vezanja željeza (TIBC), jetreni enzimi – aspartat aminotransferaza (AST), alanin aminotransferaza (ALT), gama-glutamil transferaza (GGT), alkalna fosfataza (ALP) i laktat dehidrogenaza (LD) – te albumin, koji odražava nutritivni i opći metabolički status organizma.

Razlike u razinama biomarkera

Rezultati istraživanja pokazuju da su niže razine ukupnog kolesterola i željeza povezane s manjim izgledima da osoba doživi sto godina, dok su povišene vrijednosti glukoze, kreatinina, mokraćne kiseline i jetrenih enzima poput AST-a, GGT-a, ALP-a i LD-a također povezane s manjom šansom za doživljavanje duboke starosti.

Primjerice, među osobama s najnižim razinama mokraćne kiseline, stotu je doživjelo 4 posto njih, dok je u skupini s najvišim vrijednostima tog pokazatelja taj udio iznosio samo 1,5 posto. Ova analiza pokazuje da zdrav metabolizam i uravnotežena prehrana mogu igrati važnu ulogu u tome hoće li osoba doživjeti stotu.

VAŽNO SAZNANJE /

Znanstvenici utvrdili točnu dob od koje ubrzano starimo: Rezultati istraživanja nikoga nisu oduševili

Premda su razlike u razinama biomarkera među ispitanicima relativno male, rezultati istraživanja ukazuju na moguću povezanost metaboličkog zdravlja i nutritivnog statusa s iznimno dugim životnim vijekom. Posebno je značajna činjenica da se povoljne vrijednosti tih biomarkera mogu uočiti i desetljećima prije navršene stote godine, što upućuje na dugoročan utjecaj genetskih predispozicija i životnih navika na zdravlje i dugovječnost.

Iako studija ne precizira koje su konkretne životne navike — poput prehrane, tjelesne aktivnosti ili genetskih čimbenika — odgovorne za održavanje tih povoljnih biomarkera, stručnjaci naglašavaju važnost redovitog praćenja razina glukoze, kreatinina, mokraćne kiseline te funkcije jetre i bubrega kao dio preventivne medicinske prakse u starijoj dobi.

POGLEDAJTE GALERIJU