Nova kampanja britanskog Nacionalnog zdravstvenog sustava (NHS) otkrila je da se procjenjuje kako samo u Velikoj Britaniji oko 9,4 milijuna ljudi živi s anksioznošću ili nekim drugim stanjem mentalnog zdravlja. Ovi podaci dolaze uslijed zabrinutosti da epidemija anksioznosti istiskuje ljude s tržišta rada, pri čemu mnogi ne traže pomoć sve dok simptomi ne postanu neizdrživi.

Istraživanje Zaklade za mentalno zdravlje sugerira da je oko 60 posto odraslih iskusilo anksioznost koja "ometa njihov svakodnevni život", zbog čega se može činiti da je to neizbježan dio modernog života. Međutim, stručnjaci tvrde da postoje koraci koje možete poduzeti kako biste ublažili osjećaje stresa i brige koji se čine gotovo nemogućima za kontrolirati.

'PAKLENO' ISKUSTVO /

Nije spavao osam dana pa je završio na psihijatriji: 'Nisam imao osjećaj za stvarnost'

Što je zapravo anksioznost?

Dok će većina ljudi u nekom trenutku života iskusiti anksioznost kao prirodan odgovor tijela na opasnost ili prijetnju, generalizirani anksiozni poremećaj obično nema očit uzrok. Umjesto toga, osobe s anksioznim poremećajima sklone su brinuti o mnogo različitih stvari u svakodnevnom životu, bez obzira radi li se o društvenim situacijama, javnom nastupu ili rokovima na poslu, koje zapravo ne predstavljaju stvarnu opasnost, objašnjava profesor Oliver Robinson, neuroznanstvenik s University College London.

Uobičajeni simptomi uključuju i poteškoće sa spavanjem, nemir, želučane probleme, lupanje srca te dosljedno loše raspoloženje ili depresiju. Neki ljudi koji pate od anksioznosti također doživljavaju napadaje panike ili preplavljujući strah od nečeg specifičnog, poput letenja, što je poznato kao fobija. Zbog sve većeg broja oboljelih, zdravstveni stručnjaci pokreću veliku medijsku kampanju kako bi potaknuli ljude koji pate od anksioznosti i drugih poremećaja da potraže pomoć.

Ne postoji univerzalno rješenje

Postoje različiti znanstveno utemeljeni tretmani za koje je dokazano da pomažu u upravljanju simptomima, iako profesor Robinson naglašava da ne postoji univerzalno rješenje. To uključuje terapiju razgovorom, poput kognitivno-bihevioralne terapije (KBT), lijekove kao što su selektivni inhibitori ponovne pohrane seratonina (SSRI) te beta-blokatore koji pomažu u ublažavanju tjelesnih simptoma. U većini slučajeva, pacijenti smatraju da je kombinacija tretmana najučinkovitija.

'TREBAMO DOSLJEDNE ODRASLE' /

Psihologinja o zabranama društvenih mreža za djecu: 'Same po sebi ih neće i ne mogu zaštiti'

Male promjene u životnom stilu s velikim utjecajem

Iako ne postoji zamjena za stručno liječenje, postoje neke prilagodbe u načinu života koje možete napraviti kako biste osigurali da ne pogoršavate stanje.

Ne izbjegavajte se izložiti društvenim situacijama

Mnogi ljudi koji pate od anksioznosti smatraju društvena okruženja posebno izazovnima. Međutim, prema profesoru Robinsonu, izbjegavanje druženja i provođenje puno vremena u izolaciji zapravo može pogoršati anksioznost, piše Daily Mail.

"Kada nemate stvarne primjere na koje se možete osloniti, vaši najgori strahovi se potvrđuju", rekao je. "To onda otežava suočavanje sa strahovima i odlazak na tu zabavu ili ručak s prijateljima."

Foto: Pexels

Umjesto izbjegavanja, on sugerira da se pokušate suočiti s onim što vam uzrokuje tjeskobu, čak i ako je to samo jednom u deset slučajeva kada se strah pojavi. Dokazi pokazuju da je suočavanje sa strahovima najbolji način da ih se prestanete bojati.

POTRAŽITE POMOĆ /

Psihologinja o poremećaju koji pogađa sve više ljudi: 'Znakove treba ozbiljno shvatiti'

Uvedite redovitu tjelovježbu

Aerobna tjelovježba pokazala se kao učinkovit tretman za anksioznost, a neke studije čak sugeriraju da bi se trebala smatrati prvom linijom liječenja. Sjedilački način života dugo se povezuje s povećanim rizikom od poremećaja raspoloženja. Vježbanje oslobađa hormone dobrog osjećaja poznate kao endorfini, koji potiču raspoloženje, dok istovremeno reguliraju živčani sustav.

Stručnjaci upozoravaju da, iako vježbanje može biti učinkovito za osobe s blagom anksioznošću, za mnoge bi ga trebalo smatrati dopunom, a ne zamjenom za postojeće tretmane.

Pripazite na prehranu i unos tekućine

Zdrava prehrana ide ruku pod ruku s redovitom tjelovježbom u borbi protiv simptoma anksioznosti. Iako je previše lako "jesti svoje osjećaje", profesor Robinson kaže da jedenje kada smo tužni ili tjeskobni može rezultirati emocionalnim prejedanjem. Konzumiranje velikih količina ultraprerađene hrane i rafiniranih ugljikohidrata može uzrokovati nagli porast i pad šećera u krvi, što opterećuje tjelesni odgovor na stres.

Iz sličnih razloga, neurolog preporučuje izbjegavanje kave na prazan želudac kako bi se kontrolirali skokovi kortizola, takozvanog hormona stresa. Isto vrijedi i za alkohol, koji može pogoršati kvalitetu sna i poremetiti osjetljivu ravnotežu hormona u mozgu. Iako čaša vina može pružiti kratkotrajno opuštanje, dugoročno, kada učinak alkohola popusti, to može dovesti do osjećaja panike i lošeg raspoloženja.

NAJDEPRESIVNIJI DAN?! /

Stručnjaci upozoravaju: 'Plavi ponedjeljak može utjecati na podsvijest, ovako se možete oduprijeti'

Prioritet dajte kvalitetnom snu

Na kraju, profesor Robinson kaže da prerano postavljanje alarma zapravo može pogoršati osjećaj anksioznosti. To je zato što loš san može uzrokovati i biti pogoršan tjeskobom. S vremenom, nedostatak sna ometa emocionalnu regulaciju. Da biste osigurali dovoljno sna, predlaže se odlazak u krevet najmanje osam sati prije nego što trebate ustati.

Važna je večernja rutina

Također je važno imati dobru večernju rutinu. "Promjenjivo vrijeme buđenja i odlaska na spavanje utječe na oslobađanje hormona. Ako ustajete u različito vrijeme, vaše tijelo neće znati kada treba osloboditi kortizol, zbog čega se osjećamo budnijima", objašnjava Maryanne Taylor, savjetnica za spavanje. Korištenje mobitela prije spavanja također može pogoršati osjećaj tjeskobe, jer obavijesti, e-mailovi i poruke mogu potaknuti skokove adrenalina.

U konačnici, ako doživljavate uporne osjećaje preplavljenosti i anksioznosti, profesor Robinson savjetuje traženje stručne pomoći. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), više od 280 milijuna ljudi diljem svijeta pati od depresije, a 301 milijun ih ima anksiozne poremećaje, što naglašava važnost prepoznavanja simptoma i pravovremenog djelovanja.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

BRIGA O SEBI /

Prepoznajte opasnost: 26 znakova koji otkrivaju da je vaša veza postala toksična

POGLEDAJTE VIDEO: Ispovijesti hrabrih žena o borbi za život: '31. rođendan sam proslavila na intenzivnoj na Rebru'