Osobe koje pate od sezonskog afektivnog poremećaja (SAP) često se veći dio dana, gotovo svakodnevno, osjećaju potišteno, tužno ili bezvoljno. Nerijetko gube interes za aktivnosti koje su im ranije pružale zadovoljstvo, imaju manjak energije i osjećaj usporenosti, a mogu se javiti i poteškoće s koncentracijom. 

Sezonski afektivni poremećaj najčešće započinje i završava u isto vrijeme svake godine, a psihologinja Helena Rašić, mag.psych., objasnila je za Net.hr o kakvom poremećaju se radi, koji su prvi znakovi depresije te koje su strategije za očuvanje zdravlja zimi.

Foto: Shutterstock

Što je sezonski afektivni poremećaj?

"Sezonski afektivni poremećaj (SAP) je oblik depresivnog poremećaja koji se javlja u određenom dijelu godine, najčešće u jesenskom i zimskom razdoblju, a o njemu mislim da je bitno da sad i najviše govorim. Iako ga često opisujemo kao 'zimsku depresiju', važno je naglasiti da se ne radi samo o lošijem raspoloženju zbog hladnoće ili kraćih dana, nego o stvarnim, mjerljivim promjenama u raspoloženju, energiji, motivaciji i svakodnevnom funkcioniranju", ističe psihologinja.

"Kod nekih osoba zima donosi povlačenje, osjećaj emocionalne praznine, smanjeno uživanje u svakodnevici i izražen umor. Dodatno, samo zimsko vrijeme ograničava našu mogućnost boravka na otvorenom, u druženju s prijateljima i otežava upuštanje u one aktivnosti koje su nas 'punile' u ostatku godine. Često se razbolijevamo, što dodatno otežava i svakodnevicu, a upalni procesi utječu na naše spavanje, hranjenje i fiziološke funkcije te metabolizam. Sve zajedno donosi narušen osjećaj dobrobiti i narušeno mentalno zdravlje, sve postaje teže, umor prevladava, a raspoloženje pada i teško se vraća na očekivanu razinu", dodaje. 

Granica između prolazne bezvoljnosti i zimske depresije 

Psihologinja napominje da granicu prolazne bezvoljnosti i zimske depresije može biti teško odrediti jer ne govorimo o jednom simptomu koji će postojati kod depresije, za razliku od sezonskih poremećaja, već o intenzitetu i trajanju. "Važno je znati da su svi simptomi svih poremećaja zapravo samo posebno naglašena ili ne naglašena uobičajena ponašanja i doživljavanja ljudi pa tako i ovo. Važno je uzeti u obzir i koliko ti simptomi utječu na svakodnevno funkcioniranje", kaže Rašić.

"Prolazna bezvoljnost obično dolazi i prolazi, vezana je uz konkretne okolnosti i ne narušava značajno funkcioniranje. Ona može biti produkt i reakcija na bolest, stres, blagdane ili promjene vremena, ali kada se osjećaj iscrpljenosti, tuge ili praznine zadrži tjednima, kada osoba ima osjećaj da joj je sve teže i teže, da joj i male obveze postaju preteške, ili kada primijeti da više ne prepoznaje sebe u vlastitim reakcijama, da je posebno razdražljiva ili apatčna - u tom trenutku trebamo pomisliti da je možda još nešto u pitanju", naglašava.

Foto: Shutterstock

Prvi znakovi zimske depresije

Psihologinja ističe kako ljudi najčešće prvo primijete fizičke promjene - pojačanu potrebu za snom, stalni umor, sniženo raspoloženje, veću potrebu za ugljikohidratima ili slatkim. "Ono što često zanemaruju su suptilne promjene u doživljaju sebe: osjećaj emocionalne otupjelosti, apatije, gubitak interesa za stvari koje su ih ranije veselile, povlačenje iz socijalnih kontakata ili stalna unutarnja napetost bez nekog vanjskog uzroka kojem ju mogu pripisati. Osjećaj praznine, ravnodušnosti i nezainteresiranosti, kao i bezvrijednosti i bespomoćnosti, ako je osoba dobila dovoljno sna i nije trenutačno u ozbiljnom izgaranju od posla, mogu biti jasan znak da je u pitanju nešto više. Takve se misli najčešće javljaju kao simptom depresivnih poremećaja.''

MENTALNO ZDRAVLJE /

Kako prepoznati kad trebamo pomoć? Psihologinje upozoravaju, ovo su alarmi

Psihologinja objašnjava zašto se mentalno zdravlje zimi kod nekih osoba značajno pogoršava, dok drugi nemaju gotovo nikakve simptome: "Razlike proizlaze iz kombinacije bioloških, psiholoških i životnih faktora. Genetska osjetljivost, način na koji tijelo reagira na manjak svjetla, prethodna iskustva s depresijom, ali i razina kroničnog stresa igraju važnu ulogu. Važno je uzeti u obzir i da su žene podložnije ovim promjenama kada su razdobljima perimenopauze ili drugih hormonalnih promjena, što daje dodatnu težinu simptomima i teškoćama. Neurodivergentne osobe mogu imati nešto jače reakcije na nedostatak sunčeve svjetlosti i promjenu rutine, osobe koje su već u liječenju od depresije mogu imati potrebu za pojačanom farmakoterapijom, kao i druge osobe koje se liječe od nekog psihičkog poremećaja. Osobe koje su usamljene ili koje su proživjele gubitak bliske osobe također u tom periodu mogu imati jače teškoće ili one teškoće koje inače imaju sada doživljavaju kao preplavljujuće i teško im je kontrolirati ih."

"Nekad je doista teško odijeliti radi li se o pogoršanju osnovnog stanja ili o nastanku novog stanja, ali bez obzira na uzrok, važno je uzimati u obzir da promjene u našem okolišu uzrokuju promjene u našem tijelu, emocijama i psihi te ih treba ozbiljno shvatiti", dodaje psihologinja.

Simptomi sezonskog afektivnog poremećaja

Psihološki i fizički simptomi karakteristični za sezonski afektivni poremećaj su razni i ne moraju se kod svih jednako javljati. Svaka značajna promjena u funkcioniranju za tu osobu jest simptomatska.

KLJUČNA ULOGA /

Psihologinja savjetuje kako pomoći djetetu nakon traume: 'Roditelji trebaju saslušati'

"Psihološki simptomi sezonskog afektivnog poremećaja uključuju osjećaj bezvoljnosti, tuge ili sniženog raspoloženja veći dio dana, gotovo svakodnevno, kao i gubitak interesa ili zadovoljstva u aktivnostima koje su osobi ranije donosile zadovoljstvo i ispunjenje. Često su prisutne teškoće s koncentracijom te osjećaji beznađa, bezvrijednosti ili pretjerane krivnje. Kod nekih osoba mogu se javiti i misli o tome da ne žele živjeti, što je crvena zastavica nakon koje odmah moramo potražiti pomoć. Fizički simptomi sezonskog afektivnog poremećaja najčešće uključuju sniženu razinu energije i osjećaj usporenosti, izražen umor te pojačanu potrebu za snom, osobito kod sezonskog afektivnog poremećaja koji se javlja u jesen i zimu. U tom razdoblju česte su i promjene apetita, osobito pojačana žudnja za namirnicama bogatim ugljikohidratima, što može dovesti do prejedanja i povećanja tjelesne težine. Umor i manjak energije dodatno mogu otežavati svakodnevno funkcioniranje i održavanje uobičajenih životnih navika", pojašnjava Rašić.

Dugotrajna bezvoljnost može prerasti u ozbiljan oblik depresije

Osim toga, upozorava da dugotrajna bezvoljnost tijekom zime može prerasti u ozbiljniji oblik zimske depresije ili sezonskog afektivnog poremećaja osobito ako se ignorira, ako osoba niječe simptome, ako sama sebe gura prema naprijed kako bi izdržala do proljeća.

"Ignoriranje poziva u pomoć vlastitog tijela i samog sebe dovodi do toga da sebi šaljemo poruku da smo nevažni, a očekivana reakcija na takve poruke je - narušena slika o sebi, jačanje simptoma i razvoj velikog depresivnog poremećaja. Rana reakcija - bilo kroz promjene u rutini, suplementaciju elemenata, vitamina i minerala te razgovor ili stručnu podršku - često sprječava produbljivanje simptoma", upozorila je psihologinja.

Foto: Shutterstock

Utjecaj manjka dnevnog svjetla 

Osim toga Rašić naglašava važnost manjka dnevnog svjetla koje utječe na regulaciju cirkadijalnog ritma i proizvodnju serotonina i melatonina - hormona ključnih za raspoloženje i san. Rašić pritom ističe da kada je taj ritam poremećen, tijelo i psiha gube osjećaj stabilnosti, predvidljivosti i rutine.

"Također, nama je normalno da se smirujemo kada pada noć i aktiviramo kada svane sunce - mi trenutačno živimo u svijetu u kojem na posao dolazimo i s njega odlazimo često po mraku ili uz minimalnu količinu dnevnog svjetla, smog i zagađenje u gradovima dodatno onemogućavaju prodor sunčeve svjetlosti te nas to dovodi u situaciju u kojoj i ono malo sunca koje imamo ne doživimo i ne iskoristimo, a i dalje smo prisiljeni raditi i kada je mrak - dok bi nam biološki bilo prirodno umiriti se. Naravno da svjetlost nije jedini faktor, no kada uzmete u obzir kombinaciju faktora, životni stil koji većina nas ima i zagađenje te klimatske promjene, okoliš i klima doista imaju značajan utjecaj", objašnjava.

Foto: Shutterstock

Strategije za očuvanje mentalnog zdravlja zimi 

Kada se govori o najučinkovitijim strategijama za očuvanje mentalnog zdravlja zimi kod osoba sklonih zimskoj depresiji, psihologinja tvrdi da prije svega smanjite svoja očekivanja i kritiku prema sebi.

"Zima nije vrijeme kada je nama prirodno davati sve od sebe i postizati maksimalne rezultate. Većini može pomoći jasna struktura dana, planirano izlaganje dnevnom svjetlu, blaga fizička aktivnost i njegovanje socijalnih kontakata, čak i kada nemamo volje. Za neke osobe korisna je svjetlosna terapija, za druge psihološko savjetovanje ili psihoterapija, a ponekad i farmakološka podrška. Najvažnije je pronaći kombinaciju koja odgovara konkretnoj osobi, a to se nekad može razlikovati i kod same osobe od sezone do sezone", ističe Rašić.

Vrijeme za traženje stručne pomoći

Iako su promjene raspoloženja u određenim dijelovima godine česte, važno je znati u kojem trenutku one zahtijevaju stručnu procjenu.

"Onog trenutka kada primijetimo da je malo teže nego što bi trebalo biti ili da je vama teže nego drugima oko vas te kada se osjećaji počnu ponavljati iz godine u godinu. Traženje pomoći nije znak slabosti, nego brige o sebi. Iz tog razloga, nemojte se uspoređivati s onima oko vas kojima je najteže i ne govorite si da je ekstremna količina trpnje normalna, uspoređujte se s onima koji ne iskazuju probleme i na koje ovako nešto nema toliki utjecaj. Nemojte čekati da se sve lampice popale, krenite odmah, djelujte i preventivno, proaktivno na očuvanju mentalnog zdravlja, a ne samo na liječenju već nastalih stanja", upozorava.

ZIMSKI UMOR /

Zašto nam je zimi potrebno više sna? 'Naše je zdravlje izravno povezano s tim'

Osobama koje se svake zime bore s bezvoljnošću, padom energije i simptomima zimske depresije, psihologinja savjetuje: "U zimskom periodu naše tijelo prolazi kroz više različitih promjena pa tako i naša psiha. U redu je osjetiti promjene i u redu je potražiti pomoć kada su te promjene takve da vam otežavaju funkcioniranje. U redu je potražiti pomoć i dok još uvijek funkcionirate jer stvar je u tome da je teže, ne samo nemoguće. Kada je nemoguće funkcionirati, malo kasnite."

"Mnogo ljudi se suočava s ovakvim teškoćama, niste sami i niste vi krivi što vam se to događa, zaslužujete da vas se posluša i pruži pomoć kada vam je ona potrebna. Razgovarajte s bližnjim osobama i sa stručnom osobom jer nekad je potrebno upravo da nam stručnjak kaže da je sve to što proživljavamo nešto s čim se i drugi nose te da nam pomogne da pronađemo resurse koji su nam potrebni da prebrodimo to razdoblje", napominje.

Ljetni sezonski afektivni poremećaj

Psihologinja Rašić na kraju kaže da postoji i ljetni sezonski afektivni poremećaj, iako je rjeđi. "Ljetni sezonski afektivni poremećaj povezan je s vrućinama, poremećajem sna, povećanom anksioznošću i razdražljivošću. Nismo navikli na visoke temperature kojima smo izloženi, što naš živčani sustav dovodi u stanje značajnog stresa. Osobe koje imaju bipolarni poremećaj će imati češće fluktuacije koje su povezane s godišnjim dobom te se tijekom proljeća i ljeta mogu javiti razdoblja manije i hipomanije, a i neurodivergentne osobe mogu imati značajnih teškoća uslijed problema s termoregulacijom", poručuje.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

NUŽNO JE /

Izlaganje prirodnom svjetlu igra ključnu ulogu: 26 razloga zašto je važno izaći vani

POGLEDAJTE VIDEO: Psihologinja o mentalnom zdravlju djece i mladih: 'Ne želimo i nije dobro da smo savršeni roditelji'