Ono od čega se strahovalo, potvrdile su i brojke. Hrvatski turizam u srpnju je doživio pad. Dva posto manje dolazaka i jedan posto manje noćenja. O turističkoj ponudi, kvaliteti i brojkama razgovarala je Maja Brkljača s direktorom Hrvatske turističke zajednice Kristijanom Staničićem

Je li ovaj srpanj i ovaj srpanjski minus put kojim je Hrvatska željela ići ili je ovo podbačaj i razlog za brigu?

Apsolutno razloga za brigu nema. Srpanj, pa tako i kolovoz je zapravo u skladu s našim očekivanjima i mi smo uvijek najavljivali da u srpnju i kolovozu jednostavno više nemamo prostora za rast. Dakle, naš je fokus rasterećenje glavne turističke sezone, odnosno rast u pred i posezoni u predsezoni. U predsezoni vidjeli ste iz prethodnih izvješća imali smo odlične rezultate. Sezona, dakle glavna sezona srpnja i kolovoza je na razini naših očekivanja. Otprilike slično kao i prošle godine. Najave za posezonu posezonu su dobre. Prema tome, s optimizmom gledamo do kraja godine.

Danas u Hrvatskoj odmara više od milijun gostiju. Kakav je vaša ocjena prvih deset dana kolovoza?

Prvih deset dana je u skladu s prošlogodišnjim rezultatima. Možda malo mrvicu ipak još i bolje. Negdje oko milijun i sto tisuća turista se dnevno odmara i vjerujem da će se takav trend nastaviti i dalje.

Godinama se priča o drastičnom rastu broja kreveta. Prošle godine je to bilo 30 tisuća, a ove godine možda i deset puta manje. Bez obzira na broj, kako to puniti u pred i posezoni, zapravo to divljanje treba zaustaviti.

Prije svega treba spomenuti da je Vlada donijela određene zakonske mjere, odnosno promjene koje su u paketu zakona iz područja graditeljstva, financija i naravno, turizma doprinijele tome da se taj prije svega rast u privatnom smještaju počeo usporavati. On se nije zaustavio, ali se znatno usporava što je dobro i što je u skladu s našom strategijom jer želimo razvijati i ostale oblike smještajnih kapaciteta.  S druge strane, na svima nama koji se bavimo turizmom i raditi na kvaliteti, na raznolikosti turističke ponude boljoj dostupnosti, prije svega kroz avio prijevoz u pred i posezoni, da naše destinacije budu što dostupnije emitivnim tržištima u pred i posezoni. I da na taj način gradimo cjelogodišnji turizam, što je zapravo jedan od naših ciljeva.

SEZONA BOLJA NEGO LANI /

Hrvatski kraj pobijedio more: 'Cijene su ovdje pristupačnije, jeftinije nego u Dalmaciji!'

Spominjete avio turizam. Zračne luke, osim riječke ruše rekorde. Koji je profil gostiju koji nam dolaze avionima? 

To su gosti za onaj oblik ponude i onu vrstu ponude koju mi zapravo nudimo gostima. Ima tu i onih dubljeg džepa. Ima tu i onih nešto plićeg džepa, Međutim, svi su gosti, naravno, dobrodošli u Hrvatsku. Ono što treba naglasiti je da trebamo raditi na još boljoj povezanosti naših destinacija u pred i posezoni. 

Hrvatska turistička zajednica ovdje svake godine ulaže preko četiri milijuna eura u zajedničko oglašavanje s avio prijevoznicima s turoperatorima i vjerujem da će u budućnosti Hrvatska biti još prepoznatljivija kao cjelogodišnja destinacija i na temelju avio prijevoza.

Jesu li cijene bezobrazno visoke? Bez obzira pričamo li, recimo o hotelskoj sobi od 800 eura na Rabu, o hamburger od 15 eura ili kolaču koji stane u oko, a košta šest eura. Čak i ako mogu platiti, ljuti li to goste bez obzira strane ili domaće?

Pa ono što je važno naglasiti da gostima bez obzira koju cijenu platili,važno je da dobiju odgovarajuću vrijednost za novac. Dakle da dobiju onu razinu kvalitete koju oni sami očekuju. Ja bih rekao čak i nešto više. I zato stalno apeliramo na to da trebamo dati što veću vrijednost za cijenu koju gost plati i da se potrudimo da budemo što bolji domaćini, da imaju što kvalitetniju uslugu i zapravo uvijek ono što apeliramo je da budemo pametni kod formiranja cijena.

Domaćih gostiju u predsezoni bilo je znatno više do sada plus  osam posto. Ali to je taj plus iz predsezone. I je li ljetovanje u špici prosječne hrvatske obitelji ipak preskupo?

Mene veseli činjenica da zapravo domaći gosti imaju kontinuitet rasta dolazaka i noćenja i u špici sezone, on je nešto manji u odnosu na pred i posezonu. I to je samo potvrda da Hrvatska ima raznoliku turističku ponudu za ljude dubljeg džepa i za ljude nešto skromnijih financijskih mogućnosti. A domaće tržište je nama drugo najvažnije, a ja bih rekao čak i najvažnije tržište jer ono zapravo popunjava i onaj dio godine koji je manje intenzivan po pitanju stranih turista. Prema tome, domaćem tržištu dajemo posebnu pozornost kroz posebne promotivne aktivnosti i ja bih rekao da su domaći turisti najvrjedniji gosti.

HAK POTVRDIO /

Najprometniji vikend godine: 'Imali smo izvanrednu situaciju, evo što vozače čeka pred Zagrebom'

Visoke cijene nisu samo hrvatska ekskluziva. Puno se o cijenama pričaju u susjednim nama konkurentnim zemljama. Kako tamo prolazi sezona?

Mi smo fokusirani na naše destinacije, na to da što bolje odradimo glavnu turističku sezonu, da budemo što bolji domaćini, da naša usluga bude što kvalitetnija, na što višem nivou. Pratimo što radi konkurencija. Moram reći da se konkurencija susreće sa sličnim izazovima kao i mi. I po pitanju cijena i po pitanju neke dinamike i navika i promjena navika potrošača, odnosno turista. A ono što su naše komparativne prednosti želimo što bolje iskoristiti i istaknuti u našoj promociji. I za sada, s obzirom na brojeve koje postižemo, mislim da smo na dobrom putu.

Ljeto će brzo proći, recite mi što je s kontinentalnim turizmom?

Mi ćemo nastaviti s promocijom kontinentalnih destinacija i upravo u kontekstu naših strateških dokumenata manje poznate destinacije, prvenstveno na kontinentu su u fokusu naših promotivnih aktivnosti. Upravo ćemo krajem kolovoza započeti, odnosno nastaviti s jednom kampanjom za domaće turiste i za kontinent. I moram napomenuti i to da Hrvatska turistička zajednica već dugi niz godina izdvaja znatna financijska sredstva za ulaganje na kontinentalni turizam, odnosno turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent kroz javne pozive i dalje sa zadovoljstvom mogu konstatirati da se vide znatni pomaci u raznolikosti i kvalitete turističke ponude, što onda stvara motiv dolaska i na naš kontinent.

NIJE SVE BAJNO /

Nismo više toliko napeti turistima? U srpnju pad dolazaka i noćenja, objavljene nove brojke

Hrvatski turizam ima svoju viziju. Kakve mi to goste želimo? Želimo li obitelji s djecom? Želimo li mlade partijanere? Želimo li i starije goste koji će dolaziti pred i posezonu.Što želimo, gdje idemo?

Svi turisti su nama dobrodošli. I obitelji s djecom i ljudi koji su željni zabave i ljudi koji dolaze zbog poslovnih motiva, ljudi koji dolaze zbog primjerice, zdravstvenog turizma, ljudi koji vole putovati, motivima kulturne povijesne baštine itd. Dakle, sve su to raznolike aktivnosti, odnosno segmenti turističke ponude koje Hrvatska ima uz sjajnu enogastronomiju. Uz prekrasnu prirodu i, naravno, ono što je uvijek ističem kao šlag na torti je naš nautički turizam i sve to može biti jedna osnova i zapravo jest osnova za postizanje ovakvih turističkih rezultata, za dolazak u pred i posezoni. Za razvoj cjelogodišnjeg turizma i naravno turizma najviše razine kvalitete.

Kada biste hrvatski turizam u budućnosti morali opisati u dvije, tri riječi kako biste ga opisali?

 Pa mislim da je ključno raditi i graditi dalje kvalitetu i raznolikost turističke ponude, razvijati Hrvatsku kao održivu turističku destinaciju s obzirom na današnje vremena i naravno Hrvatsku kao cjelogodišnju turističku destinaciju.