Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov pohvalio je američkog predsjednika Donalda Trumpa, istovremeno kritizirajući europske čelnike zbog inzistiranja na prekidu vatre. Koalicija voljnih s druge strane, razgovarala je o dodatnima sankcijama Rusiji. Sve to nakon sastanka europskih čelnika, Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Uz najavu da bi se daljnji pregovori o mirovnom ugovoru nastavili izravno između Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog te eventualno i DTrumpa, ništa konkretno još nije dogovoreno.

O sastanku i mogućim rješenjima, razgovarali smo u studiju RTL-a Danas s fizičarem i stručnjakom za nuklearnu energiju Tončijem Tadićem.

Kako biste ocijenili sastanak u Bijeloj kući, prilično zadovoljno djeluju i Zelenski ali i Moskva?

Moskva je (zadovoljna, op.a.) zato što Trump uporno ponavlja njihova stajališta i zapravo i mene i mnoge druge dovodi u dvojbu da najprije definiramo koga on zastupa.

Postoje tri mogućnosti, jedna je da zastupa Ukrajinu i zapadne saveznike, druga je da zastupa Moskvu i treća je da zastupa kao neutralna nezainteresirana strana koja želi samo zaključenje mira da bi dobio Nobelovu nagradu za mir.

Koja vam je opcija najrealnija od navedene tri?

Meni je najrealnija ova treća opcija, da njega zapravo ništa ne zanima osim Nobelove nagrade za mir i zavlačenja cijele priče s teme afere Epstein.

Ali treba napomenuti da opcija dva i tri nisu prihvatljive. Jer je Ukrajina 1994. pod pritiskom američkih sankcija predala sav svoj nuklearni arsenal Rusiji u zamjenu za američka sigurnosna jamstva i sigurnosna jamstva Velike Britanije prema Budimpeštanskom memorandumu.

Dakle, Trump i američka administracija se ne smiju ponašati kao da ih to ne zanima, jer oni su već dali sigurnosna jamstva Ukrajini koja se eto nisu održala - ni 2014. kad je počela aneksija Krima i sukob u Donbasu, ni danas.

Imali smo prvo sastanak Putin–Trump i potom sastanak europskih čenika u Washingtonu. Tko diktira uvjete mira?

Uvjete mira je na Aljasci diktirao Putin. To bi tako i ostalo da Zelenski nije došao u Washington u ovako jakoj pratnji, koja je onda dovela u pitanje cijeli Putinov koncept s kojim se Trump bio posve složio.

Sada mu je nakon ovog sastanka vrlo jasno da, ako ide pratiti potpuno Putinove zahtjeve, da će imati velike probleme sa zapadnim saveznicima i da Europa ne želi takav mir.

Europa želi mir koji jamči sigurnost Europi i ne želi nagrađivanje agresora. To je bilo jasno kod svih, uz jedan bitan detalj – Europa kao i Zelenski teže trenutnom primirju. A to je ono što Putin ne želi.

Podsjetimo, od ožujka je Trump slao Putinu ultimatume, četiri puta po dva tjedna, pa onda jedan veliki utlimatum od 50 dana radi primirja. Ništa se od toga nije realiziralo. Nakon toga nismo imali veće sankcije Rusiji niti masivno slanje oružja Ukrajini, nego ovaj sastanak u Anchorageu gdje je sve završilo tako da su se prihvatila Putinova stajališta.

Trump je ipak potvrdio sigurnosna jamstva, ali govori da će Europa morati iznijeti teret odnosno biti na prvoj liniji. Što to znači?

To ne zna ni on sam. Kad govorimo o sigurnosnim jamstvima, jedina prava sigurnosna jamstva u odnosu s Rusijom su nuklearna sigurnosna jamstva.

Da je Ukrajina zadržala samo 10 posto nuklearnog arsenala, dakle 170 nuklearnih bojnih glava, ovog rata vjerojatno ne bi bilo. Dakle, sigurnosna jamstva u tom su smislu realna jedino tako da u Ukrajini budu razmještene vojne snage zapadnih vojski i to NATO članica koje raspolažu nuklearnim oružjem, pri čemu napad na jednu od njih znači eskalaciju rata u opći nuklearni rat. Bez tog okidača nemate nikakvih poštenih sigurnosnih jamstava.

Druga moguća sigurnosna jamstva je naoružati Ukrajinu onako kako je trebala biti naoružana da se Amerika doista držala što je potpisala 1994., a to je obilje novog američkog oružja, a ne oružje na kapaljku i to zastarjelog američkog oružja koje - umjesto da se bace u pustinju - pošalje u Ukrajinu i oni su prezadovoljni.

To je realnost. To nije proksi rat Amerike protiv Rusije preko Ukrajine, jer onda bi Ukrajina raspolagala s enormnim količinama američkog oružja, a ono se daje na kapaljku.

Kada će i gdje biti famozni sastanak Zelenski – Putin i je li on moguć bez Trumpa?

Taj sastanak sigurno neće biti u nekoj zemlji koja je potpisnica Rimskog statuta, koja je članica Međunarodnog suda za ratne zločine, jer bi Putin istog trena bio uhićen. To može biti ili u Americi ili Rusiji i više ne vidim gdje. Zelenski neće u Rusiju.

Dakle, sigurno neće biti u Rusiji jer bi Zelenskom bio ponuđen čaj s radioaktivnim polonijem ili nešto u tom stilu. Došli smo do faze gdje se počinje razgovarati o tom sastanku, ali s njim ne treba brzati. Realnost takvih sastanaka je da treba proći nekoliko tjedana pripremnih delegacija obje strane, i ruske i ukrajinske. Rusija će sigurno ponavljati priče kao iz ožujka 2022. da je Ukrajina neutralna s vrlo malom vojskom, priznanje aneksije što se okupirano. To ćemo tek vidjeti.