Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
VIŠE OD 500 GNIJEZDA /

Stručnjaci upozoravaju na opasnost: Invazija stršljena širi se Europom, veliki problem kod susjeda

Jedan stršljen može ubiti do 50 pčela dnevno, a jedno gnijezdo tijekom sezone može proždrijeti i do 11 kilograma kukaca

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx

Velika Britanija nalazi se na rubu ekološke krize, suočena s invazijom azijskog stršljena koja prijeti uništenjem populacija pčela i drugih ključnih oprašivača. Dok se britanski stručnjaci bore protiv "astronomskog" porasta broja gnijezda, sličan alarmantan scenarij odvija se i u susjednoj Sloveniji, gdje je zabilježena invazija druge, jednako opasne vrste stršljena. Ove dvije fronte predstavljaju dio šire europske bitke protiv invazivnih grabežljivaca koji ugrožavaju biološku raznolikost.

Britanija u borbi protiv "pčelinjeg ubojice"

U preuređenom hotelskom apartmanu u Kentu, koji više nalikuje uredu detektiva nego znanstvenom centru, Peter Davies i njegov tim vode nacionalni operativni stožer za suzbijanje azijskog stršljena (Vespa velutina). Mape s oznakama prekrivaju zidove, a tim odavde koordinira brze odgovore na svaku dojavu. "Ja sam zapovjednik incidenta. Ovo je naša isturena baza jer je Kent žarište upada", objašnjava Davies.

Azijski stršljen, prepoznatljiv po tamnom tijelu i izrazito žutim nogama, potječe iz jugoistočne Azije. Vjeruje se da je u Europu stigao 2004. godine s pošiljkom keramike iz Kine koja je pristigla u Bordeaux. Danas se samo u Francuskoj procjenjuje da postoji pola milijuna gnijezda. Ovaj grabežljivac predstavlja smrtnu opasnost za pčele. Jedan stršljen može ubiti do 50 pčela dnevno, a jedno gnijezdo tijekom sezone može proždrijeti i do 11 kilograma kukaca, stavljajući ogroman pritisak na već ugrožene autohtone oprašivače.

Tehnologija i javnost na prvoj crti obrane

Britanski timovi koriste sve raspoložive resurse u ovoj borbi. U jesenskom periodu, ključnom za uništavanje gnijezda prije nego što proizvedu nove oplođene matice, testiraju se sićušni radioodašiljači. Ovi uređaji pričvršćuju se na uhvaćene stršljenove i omogućuju timovima da lociraju skrivena gnijezda unutar sat vremena, što je zadatak za koji su im prije trebali dani. Gnijezda su često izgrađena visoko u krošnjama drveća, ponekad i na visini od preko 30 metara, što ih čini gotovo nevidljivima, piše The Guardian.

Osim visoke tehnologije, ključnu ulogu igra i javnost. Tisuće prijava putem aplikacije Asian Hornet Watch omogućuju timovima brzu reakciju. Iako stručnjaci tvrde da se vrsta još nije trajno nastanila u Velikoj Britaniji, brojke su zabrinjavajuće. U 2023. godini uništena su 72 gnijezda, više nego u prethodnih šest godina zajedno. Posebno je alarmantna situacija na otoku Jerseyu, koji se smatra "odskočnom daskom" za invaziju na kopno, gdje je pronađeno više od 500 gnijezda.

Opasnost s Orijenta prijeti Sloveniji

Dok se Britanija bori s azijskim stršljenom, Slovenija se suočava s invazijom orijentalnog stršljena (Vespa orientalis). Čebelarska zveza Slovenije nedavno je izdala hitno upozorenje nakon što su gnijezda ove vrste pronađena u staroj jezgri Kopra. Dr. Aleksandros Papahristoforu, vodeći europski stručnjak, pozvao je na hitno djelovanje, ističući da je ova vrsta jednako opasna, piše 24ur.

Njegov ubod je izuzetno bolan, a po toksičnosti je odmah iza smrtonosnog divovskog stršljena. Samo u Kopru je u kratkom roku pronađeno pet gnijezda, a procjenjuje se da ih je na tom području aktivno između 25 i 30. Slično kao i njegov azijski rođak, orijentalni stršljen ima ogroman invazivni potencijal i predstavlja ozbiljnu prijetnju pčelarstvu i lokalnom ekosustavu.

Invazije stršljenova diljem Europe predstavljaju ozbiljan ekološki i ekonomski izazov. One su jasan pokazatelj kako globalizirana trgovina i putovanja mogu brzo proširiti invazivne vrste. Uspjeh u ovoj borbi ovisi o koordiniranim naporima vlasti, znanstvenika i budnosti cjelokupne javnosti kako bi se zaštitile autohtone vrste i osigurala budućnost oprašivača o kojima ovisi naša poljoprivreda.

POGLEDAJTE GALERIJU

POGLEDAJTE VIDEO: Hoće li ova pjesma postati pravi hrvatski hit? Evo što kaže Katarina Peović

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Pročitaj i ovo
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Regionalni portali
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx