Francuske bolnice početkom rujna su dobile upozorenje: pripremite se za "veliki vojni angažman“ do ožujka 2026. godine. U pismu koje je francusko Ministarstvo zdravstva poslalo u srpnju navodi se da bolnice moraju biti spremne za potencijalno "veliko vojno raspoređivanje“.

Dodaje se da bolnice moraju biti pripremljene za liječenje ranjenih francuskih i stranih vojnika te da moraju moći brinuti za 10.000 do 15.000 muškaraca do 180 dana.

Nakon upada ruskih dronova na poljski teritorij, ali i sveprisutnog naoružavanja na europskom kontinentu ponovo se otvara pitanje koliko su europske zemlje, pa tako i Hrvatska, spremne za ozbiljnu krizu ili ratni scenarij. 

Iz Ministarstva gospodarstva za portal Dnevno.hr odgovorili su kako Zakon o strateškim robnim zalihama regulira uvjete za njihovo stvaranje, financiranje, korištenje i obnavljanje. Žitarice za cjelokupno stanovništvo dovoljne su za 60 dana, osnovne namirnice dostatne su za 200.000 stanovnika također na razdoblje od 60 dana, a oprema za zbrinjavanje pokriva potrebe za 50.000 stanovnika.

JE LI I OVO SLUČAJNO? /

Još jedna NATO članica podigla borbene avione zbog upada ruskog drona

Što imamo u zalihama?

U strateške robne zalihe spadaju žitarice i prerađevine (pšenica, kukuruz, ječam, riža, tjestenina), meso i mesne prerađevine (juneće i svinjsko meso, mesne i riblje konzerve), mlijeko i mliječni proizvodi (mlijeko u prahu, trajno mlijeko, sirevi), ulje, šećer, sol, džemovi, konzervirano i smrznuto povrće, jaja u prahu, dječja hrana i voda za piće.

Što se tiče energenata, Ministarstvo navodi da su u zalihama motorni benzin i dizel gorivo, ali isključivo za potrebe operativnih snaga u kriznim situacijama.

Naglašavaju i kako se robne zalihe ne smiju koristiti za stabilizaciju tržišta ili uklanjanje tržišnih poremećaja. Njima upravlja Ravnateljstvo za robne zalihe koje prati promjene poput prirodnih katastrofa te predlaže Vladi izmjene u Bilanci strateških robnih zaliha.

Ekonomski analitičar i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić rekao je da bi Hrvatska u slučaju zatvaranja granica bila u velikim problemima. “Budimo iskreni, uz racionalizaciju, mogli bismo izdržati tri mjeseca”, kaže Jurčić. “Imamo negdje 50 posto vlastite proizvodnje mesa, što znači da bismo mesa imali za otprilike pola godine. Mlijeka bi imali vjerojatno za tri mjeseca, povrća, kojeg uvozimo nešto više od polovice, za šest mjeseci.”

Situacija s energentima, dodaje, nije ništa bolja: “Imamo domaće rafinerije, ali nafte i plina uvozimo preko 60 posto. Potpuno smo ovisni o vanjskoj dobavi.”

'TO JE NEPRIHVATLJIVO!' /

Francuski Rafalei, njemački Typhooni i danski F-16 polijeću! NATO šalje moćne avione Poljskoj

'Trebali bismo imati 20 posto više hrane i energije'

Jurčić ističe da je i proizvodnja jaja ugrožena. “Prošlog tjedna u mom kvartu nije bilo jaja, police su bile skroz prazne, što je nedopustivo u mirno doba. Zbog europskih propisa uništili smo vlastitu proizvodnju”

Podsjeća i da nakon pandemije koronavirusa nije napravljena detaljna analiza manjkova ni plan za buduće krize. “Trebali bismo imati 20 posto više hrane i energije nego što nam treba za naše potrebe, da bismo bili sigurni u situaciji pucanja dobavnih lanaca. Nismo se naučili pameti – trebamo napraviti analizu što nam nedostaje i pokriti manjkove, a to su u našem slučaju meso, mlijeko, jaja.”

Jurčić upozorava i na preveliko oslanjanje na europsku solidarnost. “U slučaju najgoreg scenarija i zatvaranja granica, druge zemlje neće nama slati ono što nama fali. Zemlje će čuvati svoje, već smo vidjeli da se u krizama brzo vraćaju policija i vojska na granice. Naš problem je što smo mi veći vjernici u Europu nego što su bili kreatori Europe. Dok mi vjerujemo, druge zemlje razvijaju vlastitu proizvodnju za vlastite potrebe.”

Na kraju poručuje da strateške rezerve nisu opcija nego nužnost: “Svaka zemlja treba biti samodostatna u osnovnim vrstama hrane i energije. Hrvatska se ponaša kao da je sve dobro i da ćemo dijeliti, iako se zna da to neće biti tako. U slučaju rata treba imati viškove kako bismo ih mogli mijenjati za ono čega nam nedostaje. Najbolji primjer je Srbija u devedesetima – spasila ju je vlastita energija i hrana. Mi to sad nemamo i to je problem koji treba hitno rješavati”, zaključuje Jurčić.

POGLEDAJTE VIDEO: Poljaci šokirani ruskim dronovima: 'Prasak, i više nije bilo stana ni krova, sve je uništeno'