U subotu rano ujutro SAD je izveo napad na Venezuelu, američke snage su pritom zarobile predsjednika Nicolasa Madura i odveli ga iz zemlje zajedno sa suprugom. Donald Trump je izjavio kako će zemlju zasad staviti pod američku kontrolu, uključujući i raspoređivanje američkih snaga ako bude potrebno. 

Jučerašnje događaje mogli ste uživo pratiti OVDJE.

Ključni događaji: 

• Maduro sletio u New York

• Vrhovni sud Venezuele odredio privremenu predsjednicu

• Trump najavio da će SAD upravljati Venezuelom tijekom prijelaznog razdoblja

• Predsjednik Čilea: Danas Venezuela, a sutra bilo koja druga zemlja

• Kuba pozvala Latinsku Ameriku da 'zbije redove'

• Otkriven tijek operacije uhićenja Madura

• Potvrđeno - 40 poginulih

Tijek događaja:

Frederiksen pozvala Trumpa da prestane prijetiti preuzimanjem Grenlanda

22.24 - Danska premijerka Mette Frederiksen pozvala je u nedjelju Donalda Trumpa da prestane prijetiti preuzimanjem Grenlanda, nakon što je američki predsjednik u intervjuu za časopis Atlantic ponovio svoju želju za tim.

"Apsolutno nema smisla govoriti o tome da SAD treba preuzeti Grenland. SAD nema pravo anektirati bilo koju od tri zemlje u Kraljevini Danskoj", poručila je Frederiksen u priopćenju poslanom e-poštom.

Trump je više puta spomenuo mogućnost pripajanja Grenlanda SAD-u, a kao razlog je navodio njegov strateški položaj i mineralno bogatstvo.

'Prestanite s prijetnjama' 

Frederiksen je rekla da je Danska, "a time i Grenland", članica NATO-a i da je pokrivena sigurnosnim jamstvom Saveza. Danska već ima obrambeni sporazum sa SAD-om koji osigurava pristup Grenlandu, rekla je Frederiksen, i Danska je povećala svoja ulaganja u sigurnost u arktičkoj regiji.

"Stoga snažno pozivam Sjedinjene Države da prestanu s prijetnjama protiv povijesno bliskog saveznika i protiv druge zemlje i drugog naroda, koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju", rekla je danska premijerka. 

Karta Grenlanda uz poruku 

Frederiksen se oglasila nakon što je Katie Miller, supruga Trumpovog savjetnika Stephena Millera, tvitala kartu Grenlanda u bojama američke zastave uz opis "USKORO".

Ranije je danski veleposlanik u SAD-u odgovorio na objavu Miller, desničarske podcasterice i bivše Trumpove savjetnice tijekom njegova prvog mandata, "prijateljskim podsjetnikom" da su dvije zemlje saveznice i poručio da Danska očekuje da se poštuje njezin teritorijalni integritet.

Ova razmjena uslijedila je nakon što je SAD u subotu izveo veliku vojnu operaciju protiv Venezuele, zarobio predsjednika Nicolasa Madura i njegovu suprugu te ih prevezao u New York. Trump je u intervjuu za Atlantic rekao da bi i druge zemlje mogle biti predmet američke intervencije. "Apsolutno nam je potreban Grenland", rekao je američki predsjednik o otoku koji je dio Danske, članice NATO-a.

EU: Poštovanje volje naroda Venezuele jedini je način za rješenje krize

21.14 - Poštovanje volje naroda Venezuele jedini je način za rješenje krize i ponovnu uspostavu demokracije, kaže se u izjavi visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas koju je podržalo 26 država članica, sve osim Mađarske.

"Poštovanje volje naroda Venezuele ostaje jedini način za ponovnu uspostavu demokracije i rješenje sadašnje krize", kaže se u izjavi. U izjavi se ističe da se u bilo kojim okolnostima moraju poštovati načela međunarodnog prava i Povelje UN-a. 

Također se navodi kako je EU u više navrata ustvrdio da Nicolas Maduro nema legitimitet demokratski izabranog predsjednika i da se zauzimao za mirnu demokratsku tranziciju. "Mora se poštovati pravo naroda Venezuele da odlučuje o svojoj budućnosti", kaže se.

'Kritičan trenutak' 

EU se slaže da je prioritet borba protiv transnacionalnog organiziranog kriminala i trgovine drogom, koji predstavljaju značajnu sigurnosnu prijetnju diljem svijeta, ali ističe da se s tim izazovima treba suočiti kroz održivu suradnju uz puno poštovanje međunarodnog prava i načela teritorijalnog integriteta i suvereniteta.

Navodi se da je EU u tijesnom kontaktu sa Sjedinjenim Državama te s regionalnim i međunarodnim partnerima kako bi se podržao i olakšao dijalog sa svim uključenim stranama, što bi dovelo do dogovorenog, demokratskog, uključivog i mirnog rješenja krize, koje predvode Venezuelanci.

"U ovom kritičnom trenutku, bitno je da svi akteri u potpunosti poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo. Svi politički zatvorenici koji su trenutačno pritvoreni u Venezueli moraju biti bezuvjetno pušteni na slobodu", kaže se u izjavi. Također se pozivaju svi akteri da pokažu suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija i osiguralo mirno rješenje krize.

Konzularna predstavništva država članica tijesno surađuju kako bi se zaštitila sigurnost građana EU-a, uključujući i onih koji su nelegalno zatvoreni u Venezueli, stoji u izjavi.

Maduro i njegova supruga u ponedjeljak na sudu

20.31 - Venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro i njegova supruga Cilia Flores trebali bi se sutra pojaviti na saveznom sudu na Manhattanu, prema glasnogovorniku suda.

Saslušanje je zakazano za 12:00 sati po lokalnom vremenu (18:00 sati po hrvatskom vremenu).

Trump zaprijetio ženi koja je zamijenila Madura

18.55 - Donald Trump upozorio je potpredsjednicu Venezuele i vršiteljicu dužnosti predsjednice Delcy Rodriguez da ne prkosi SAD-u.

"Ako ne učini ono što je ispravno, platit će vrlo veliku cijenu, vjerojatno veću od Madura", rekao je američki predsjednik za The Atlantic u telefonskom intervjuu jutros prema američkom vremenu.

Trump je dodao da Venezuela možda nije posljednja zemlja u kojoj bi SAD mogle intervenirati. "Apsolutno nam je potreban Grenland", rekao je, napominjući da je otok "okružen ruskim i kineskim brodovima".

Predviđanja o mogućoj kazni za Madura

17.15 - Bivši američki državni odvjetnik Bill Barr u razgovoru za Fox News predvidio je kakvu bi kaznu mogao dobiti Maduro. 

Prema njegovim riječima, venezuelski predsjednik Nicolas Maduro bi se mogao suočiti s kaznom koja bi parirala onoj bivšeg panamskog diktatora Manuela Noriege. Noriegu je nekoliko zemalja optužilo za više različitih zločina, uključujući 40 godina zatvora za trgovinu drogom u SAD-u. 

Odslužio je 17 godina te kazne prije nego što je izručen Francuskoj, gdje je odslužio 7 godina zbog pranja novca. Konačno je izručen natrag Panami na 60-godišnju kaznu zbog optužbi za ubojstvo i korupciju. Noriega je umro u zatvoru 2017. godine.

 

Optužen po raznim saveznim točkama optužnice, uključujući zavjeru narkoterorizma, Maduro će se u ponedjeljak prvi put pojaviti na saveznom sudu na Manhattanu, kada će biti poznato s kakvim se kaznama suočava. 

Čestitke iz Izraela: "U ime slobode i pravde"

15.54 - Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da Izrael podržava "snažnu akciju" SAD-a u Venezueli.

"Što se tiče Venezuele, želim izraziti podršku cijele vlade odlučnoj odluci i snažnoj akciji Sjedinjenih Država za vraćanje slobode i pravde toj regiji svijeta", rekao je Netanyahu na otvaranju sjednice kabineta.

Također je čestitao predsjedniku Donaldu Trumpu na društvenim mrežama na njegovom "smjelom i povijesnom vodstvu u ime slobode i pravde" i "briljantnoj akciji hrabrih vojnika".

Rubio: "Nismo u ratu s Venezuelom"

15.38 - Američki državni tajnik Marco Rubio je u intervju za NBC Newsa umanjio ozbiljnost nastale situacije kada je upitam je li SAD sada u ratu s Venezuelom.

"Ne radi se o ratu. Mislim, mi smo u ratu protiv organizacija za trgovinu drogom, to nije rat protiv Venezuele. Provodimo američke zakone vezane uz naftne sankcije. Sankcionirali smo određene subjekte. Idemo na sud, dobivamo nalog i zapljenjujemo te brodove s naftom, i to će se nastaviti", objasnio je Rubio. Dodao je da trenutačno u Venezueli nema američkih snaga na terenu. Prema Rubiju, vojnici su bili na kopnu samo oko dva sata koliko je i trajala akcija zarobljavanja Madura. Iako je Donald Trump jučer rekao da njegova vlada ne bi oklijevala poslati vojnike na teren ako bude potrebno.

Na pitanje zašto SAD ne surađuje s oporbenom čelnicom Marijom Corinom Machado na tranziciji vlasti u Venezueli, Rubio je rekao da je administracija usmjerena na "rješavanje trenutačne stvarnosti".

"Nažalost, velika većina oporbe više nije prisutna unutar Venezuele. Imamo kratkoročne probleme koje treba odmah rješavati. Svi želimo vidjeti svijetlu budućnost za Venezuelu, ali govorimo o tome što će se događati u iduća dva do tri tjedna, odnosno dva do tri mjeseca", naglasio je. 

Na kraju intervjua, Rubio komentirao je i planove SAD-a vezane uz preuzimanje venezuelanske naftne industrije.

"Ne trebamo venezuelansku naftu. U SAD-u imamo dovoljno nafte. Ono što nećemo dopustiti jest da naftna industrija u Venezueli bude pod kontrolom protivnika SAD-a. Zašto Kina treba njihovu naftu? Zašto Rusija treba njihovu naftu? Zašto Iran treba njihovu naftu? Nećemo dopustiti da Zapadna hemisfera postane baza za djelovanje protivnika, konkurenata i rivala SAD-a. Želimo da prihodi od nafte te zemlje idu u korist naroda Venezuele", zaključio je.

Potvrđeno najmanje 40 poginulih

15.28 - Najmanje 40 ljudi poginulo je u američkom napadu na Venezuelu u subotu ujutro, uključujući vojne i civilne osobe, prema visokopozicioniranom venezuelanskom dužnosniku koji je govorio pod uvjetom anonimnosti kako bi opisao preliminarne izvještaje.

Što se tiče američke strane, predsjednik Donald Trump je u subotu na Fox News rekao da američki vojnici nisu poginuli, ali je sugerirao da su neki pripadnici službe ozlijeđeni. General Dan Caine rekao da su američki helikopteri koji su prevozili predsjednika Nicolása Madura i njegovu suprugu doživjeli napad. Naveo je da je jedan helikopter pogođen, ali da je “ostao sposoban za let”, a svi američki zrakoplovi “su se vratili kući”.

14.55 - Stranka Možemo osudila je američku vojnu intervenciju u Venezueli:

"Osuđujemo vojnu intervenciju SAD-a u Venezueli koja predstavlja drastično kršenje međunarodnog pravnog poretka. Nijedna zemlja nema pravo na silu mijenjati režim druge zemlje niti kršiti njezin teritorijalni integritet. Takvo kršenje međunarodnog poretka i normalizacija agresije na drugu zemlju otvara vrata drugim intervencijama i uvodi kao osnovno načelo načelo jačega u međunarodne odnose. Takvim načelom manje i slabije zemlje ucijenjene su i ugrožene ekonomskim i političkim interesima jačih zemalja. Osuđivali smo sve nasrtaje na međunarodni pravni poreda. Madurova vladavina obilježena je progonima opozicije, uključujući lijevu opoziciju i onemogućavanjem njihova rada, no agresija izvršena na Venezuelu kao i najava preuzimanja upravljanja tom zemljom i njezinim resursima predstavlja najozbiljnije kršenje svih normi međunarodnog prava. Možemo! jasno stoji iza vrijednosti poštivanja međunarodnih pravila i mira i osuđivali smo sve nasrtaje na međunarodni pravni poredak, kako u slučaju ruske agresije na Ukrajinu, tako i kod izjava o mogućem preuzimanju Grenlanda silom. Tih normi treba se držati uvijek i u odnosu na sve, jer u suprotnom ne vrijede ni za koga."

Susjedi dali potporu SAD-u

14.23 - Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine pozdravilo je u nedjelju američku akciju u Venezueli u kojoj je uhićen predsjednik te zemlje Nicolas Maduro. 

Službeno Sarajevo naziva Madura diktatorom koji je represivnim mjerama vladao južnoameričkom državom.

"Svijet bi bio bolje mjesto bez vladara poput Nicolasa Madura", stoji u priopćenju ministarstva u kojem se ističe da je SAD najvažniji strateški partner i prijatelj BiH.

14.10 - Po društvenim mrežama kruži još snimki i fotografija venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura kako u pratnji DEA. Na snimci obavljenoj na X-u, se vidi kako Maduro silazi iz zrakoplova u bazi Zračne nacionalne garde Stewart, nakon što su ga zarobile američke snage.

Zatim je prebačen u ured DEA-e na Manhattanu radi uzimanja biometrijskih podataka. Sljedećeg tjedna bit će izveden pred suca.

Prvi podaci o ozlijeđenima

14.06 - Stižu prvi podaci o vojnim ozljedama nastalim kao posljedica američkih napada jučer ujutro.

Prema navodima nevladine organizacije Mreža liječnika, ozlijeđeno je oko 90 pripadnika vojske.

Navode da je 60 ozlijeđenih zabilježeno u Vojnoj bolnici dr. Carlosa Arvela, dok je još 30 prijavljeno u manjoj bolnici u Fort Tiuni.

Udruga također upozorava da nekoliko smrtnih slučajeva još nije evidentirano.

Grenland je sljedeći?

13.45 - Katie Miller, supruga savjetnika za domovinsku sigurnost Stephena Millera, kasno sinoć dodatno je zapalila raspravu kada je podijelila sliku Grenlanda s preko nje postavljenom američkom zastavom.

Objavila ju je uz natpis "USKORO", čime je sugerirala moguću američku aneksiju. To je potaknulo reakciju danskog veleposlanika u SAD-u.

Jesper Møller Sørensen podijelio je ono što je nazvao "prijateljskim podsjetnikom" da su SAD i Danska "bliski saveznici i da bi takvi trebali i ostati, surađujući zajedno".

"Sigurnost SAD-a ujedno je i sigurnost Grenlanda i Danske. Grenland je već dio NATO-a. I da, očekujemo puno poštivanje teritorijalnog integriteta Kraljevine Danske.", dodao je, istaknuvši da obje zemlje već surađuju u arktičkoj regiji.

Donald Trump više je puta pozivao da SAD preuzme kontrolu nad ovim mineralima bogatim i strateški smještenim arktičkim otokom te nije isključio ni uporabu vojne sile kako bi to ostvario. Potpredsjednik JD Vance prošle je godine posjetio američku vojnu bazu na otoku, gdje je optužio Dansku da ne radi "dobar posao".

No ponovno je oživjela prošlog mjeseca, kada je Trump izjavio da SAD "mora imati" Grenland "zbog nacionalne sigurnosti, a ne zbog minerala", istodobno imenujući novog veleposlanika za otok.

Više o situaciji s Grenlandom možete pročitati OVDJE.

Papa izrazio duboku zabrinutost

13.31 - Papa Lav XIV. je u nedjelju rekao da s "dušom punom zabrinutosti" prati razvoj događaja u Venezueli nakon operacije SAD-a u kojoj je uhvaćen diktator Nicolas Maduro, naglasivši da Venezuela mora ostati neovisna država. 

Čelnik Katoličke crkve naglasio je da nakon zbacivanja Madura na prvom mjestu mora biti dobrobit stanovnika južnoameričke države. Smatra da Venezuela mora ostati neovisna država i da se moraju poštivati ljudskih prava, prenosi Reuters. 

"Dobrobit dragog naroda Venezuele mora biti iznad svih drugih stvari i voditi do nadilaženja nasilja, prema putovima pravde i mira i jamstvu suvereniteta zemlje", rekao je Lav nakon Angelusa na Trgu svetog Petra u Rimu.

Lav je i ranije kritizirao Trumpovu politiku, a u prosincu ga je pozvao da protiv Madura ne koristi vojnu silu.

Također je uputio apel za najsiromašnije koji pate zbog teške ekonomske situacije u zemlji. Prema podacima MMF-a, gospodarstvo Venezuele palo je na svega 28 posto razine iz 2013. godine, što dodatno produbljuje patnju stanovništva.

Još je početkom prosinca prošle godine upozorio na moguću američku vojnu intervenciju. Njegova povezanost s problematikom seže i u vrijeme dok je bio biskup Chiclaye u sjevernom Peruu, gdje je više od 20 godina radio na pomoći izbjeglicama i migrantima koji su bježali iz Venezuele.

Prošlog listopada, venezuelski predsjednik Nicholas Maduro pisao je Papi tražeći njegovu pomoć u očuvanju mira. Crkva u Venezueli aktivno radi na mirnom rješavanju napetosti kroz dijalog, a njezin utjecaj prisutan je i u samom Vatikanu. Među najmoćnijim osobama Svete Stolice su venezuelski nadbiskup Edgar Peña Parra, zamjenik za opće poslove Državnog tajništva, te kardinal Pietro Parolin, državni tajnik, koji je godinama služio kao diplomat u Venezueli.

Građani pohrlili u trgovine

13.26 - Nakon što su u subotu Sjedinjene Američke Države uhitile venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, u Caracasu je zavladala panika. U strahu od onoga što slijedi, stanovnici glavnog grada masovno kupuju namirnice i pripremaju se za ostanak u svojim domovima.

Diljem grada, ispred tržnica i ljekarni, stvorili su se ogromni redovi. Mnogi su pohrlili u trgovine kako bi se osigurali potrebnim namirnicama u nadolazećem neizvjesnom razdoblju. I dok su pred trgovinama gužve, glavne gradske prometnice ostale su posve prazne.

Vučić: 'Pozicija Srbije je jasna'

13.08 - Nakon akcije u Venezueli potpuno je jasno da međunarodni javnopravni poredak i povelje UN-a uopće ne funkcioniraju i da u svijetu dominira pravo sile i jačeg kao jedini princip suvremene politike, ocijenio je u nedjelju srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavivši jačanje obrambene moći Srbije u regiji.

U izjavi nakon izvanredno sazvane sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS) Vučić nije konkretnije kvalificirao američku akciju u kojoj je uhićen venezuelski predsjednik Nicolas Maduro, a koristeći sintagmu "ovo što se dogodilo u Venezueli", komentirao je reagiranja europskih dužnosnika.

"Imaju svoje sitne interese, ali ne smiju reći što misle, pošto ne znaju šta će biti s Grenlandom, gdje će opet propasti europsko jedinstvo i sve drugo. I onda točno vidite da nigdje nikakvih principa nema", rekao je Vučić.

Istaknuo je da je "pozicija Srbije jasna", jer se isto postavila i kad je "počeo rat u Ukrajini" i da želi prijateljstvo sa Sjedinjenim Državama.

"Ali, više je nego jasno da ovdje postoji kršenje međunarodnog javnog prava i problem dominiranja unutarnjeg zakonodavstva nad međunarodnim normama. Želimo prijateljskom narodu Venezuele da se oporave i grade svoju zemlju. Bit će to jako teško", rekao je Vučić.

Referirajući se na geopolitičke promjene u svijetu, ocijenio je da "Kina raste ekonomski, Rusija vojno, ali Amerika je i dalje dominantna sila".

Vučić je nakon sjednice VNS istaknuo i da Srbiju "zabrinjava daljnje naoružavanje Prištine, kao i savez (Kosova) s Hrvatskom i Albanijom", ocijenivši kako "planiraju razvijati kompleksnije sustave", te da to "Srbija s pažnjom prati" i priprema se za obranu "od onih koji otvoreno upućuju prijetnje".

Kamala Harris: 'Gledali smo taj film i ranije'

12.22 - Operaciju američke vlade kojom je uhvatila čelnika Venezuele Nicolasa Madura i njegovu suprugu u subotu navečer osudila je i Kamala Harris, bivša demokratska protukandidatkinja američkog predsjednika Donalda Trumpa. 

"Djelovanje Donalda Trumpa u Venezueli ne čini Ameriku sigurnijom, snažnijom ili priuštivom", započinje demokratkinja svoju objavu na platformi X.

Harris piše da brutalnost i "nelegitimnost diktatora" Madura ne mijenja činjenicu da je američka operacija bila i "nezakonita i nepromišljena". 

"Gledali smo taj film i ranije. Ratovi za promjenu režima ili naftu koji se prikazuju kao snaga, ali se pretvaraju u kaos, a cijenu plaćaju američke obitelji. Amerikanci ne žele ovo i dosta im je da im se laže. Ovdje nije riječ o drogama ili demokraciji, nego o nafti i želji Donalda Trumpa da bude regionalni snagator", nastavila je demokratkinja. 

Harris se, usprkos neuspješnoj kampanji na prošlogodišnjim izborima, smatra potencijalnom demokratskim kandidatkinjom i za izbore 2028. godine.

U svojoj objavi u subotu napisala je da SAD-u umjesto "ugrožavanja vojnika, trošenja milijardi i destabilizacije regije" treba vodstvo kojem su prioriteti „smanjivanje troškova za radničke obitelji, jačanje vladavine prava, osnaživanje savezništva te – što je najvažnije – stavljanje Amerikanaca na prvo mjesto”. 

Sjeverna koreja kritizira svrgavanje diktatora

12.10 - Sjeverna Koreja osudila je američke napade na Venezuelu kao "najozbiljniji oblik zadiranja u suverenitet", objavila je u nedjelju državna novinska agencija KCNA.

"Incident je još jedan primjer koji jasno potvrđuje odmetničku i brutalnu prirodu Sjedinjenih Država", navela je KCNA, pozivajući se na glasnogovornika sjevernokorejskog ministarstva vanjskih poslova.

Izjava je uslijedila nakon što je Sjeverna Koreja ranije u nedjelju lansirala balističke rakete, na dan kada čelnik Južne Koreje započinje državni posjet Kini, glavnom savezniku Pjongjanga.

Pjongjang je naveo da je trenutna situacija u Venezueli "izazvala katastrofalne posljedice za osiguranje identiteta regionalne i međunarodne strukture odnosa".

SDP reagirao: 

11.36 - "U današnjem svijetu opasno su se pomaknule granice onoga što se smatra prihvatljivim u međunarodnim odnosima. Nasilje i vojna agresija sve se češće relativiziraju i opravdavaju navodnim višim ciljevima, bez poštivanja temeljnih načela međunarodnog prava i povelje UN-a. U slučaju zarobljavanja venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura potrebno je postaviti ključno pitanje: tko određuje što je viši cilj i s kojim pravom?

Možemo vjerovati da predsjednik Donald Trump želi da svijet bude bolje mjesto i da je upravo on svim svojim živim bićem posvećen tome da ljudima Venezuele donese demokraciju. No jednako je legitimno pitati se nije li pravi motiv kontrola resursa, poput nafte, te širenje političke i ekonomske moći bez obzira na posljedice. Kojem Trumpu vjerujemo, onom koji želi mir i dobro ili onom koji želi zgrtati moć i bogatstvo bez obzira na cijenu i posljedice? Dvojbe o stvarnim motivima pojačava i relativno nedavna izjava potpredsjednika SAD-a J.D. Vancea koji je rekao da ne možemo ignorirati želje predsjednika Trumpa da SAD stekne kontrolu nad Grenlandom. Time se otvara opasna logika prema kojoj se teritoriji i suverenitet država promatraju kao pitanje volje moćnijeg, a ne međunarodnog prava.

Upravo zato zabrinjava izostanak jasnog i principijelnog stava Vlade Republike Hrvatske, kao i suzdržanost Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koje opravdava američku intervenciju pozivanjem na nedostatak demokratskog legitimiteta režima u Venezueli. Nažalost, sličan oprez pokazuje i Europska unija, u kojoj presudan politički utjecaj imaju europski pučani, u čiju političku obitelj pripada i HDZ. Ostaje otvoreno pitanje hoće li ti isti akteri primijeniti slične kriterije ako se sljedeća američka intervencija bude odnosila na Grenland?

Tvrdnja da SAD intervenira ili zauzima stavove isključivo zbog demokracije jednostavno ne stoji. Ako je nedostatak slobodnih izbora kriterij, onda se postavlja pitanje zašto SAD surađuje s nizom autoritarnih režima, dok se demokracija spominje samo ondje gdje to odgovara geopolitičkim interesima. U tom kontekstu vrijedi skrenuti pozornost na reakciju američkog senatora Bernieja Sandersa, koji je jasno upozorio da je predsjednik Trump ovom akcijom prekoračio svoje ustavne ovlasti i djelovao mimo Kongresa. To je suština problema: donošenje odluka o ratu i miru bez demokratske kontrole, bez predstavničkih tijela i bez odgovornosti prema građanima. Nažalost, ekstremizam ima sve više svojih poklonika i u Europi, pa i u Hrvatskoj.

SDP smatra da Hrvatska mora imati jasan, suveren i principijelan stav. Poštivanje međunarodnog prava, multilateralizma i demokratskih procedura ne smije biti selektivno niti podređeno interesima velikih sila. Zatvaranje očiju pred nasiljem danas znači prihvaćanje još većeg nasilja sutra. To je granica koju odgovorna politika mora jasno povući. U suprotnom svijet će sve više postati poprište sukoba autoritarnih sila, a sve manje prostor suradnje suverenih država."

Otkriven tijek Operacije Apsolutna odlučnost

11.13 - Američki specijalci pratili su Madura mjesecima, bilježili su što jede, gdje spava i njegove ljubimce te uvježbavali upad u repliku njegovog sigurnosnog kompleksa.

"Operacija Apsolutna Odlučnost" izvedena je noću s više od 150 zrakoplova, elitnom Delta Force i kopnenim snagama, a helikopteri su probijali čelična vrata kompleksa.

Tijekom akcije koja je trajala dva sata i dvadeset minuta, došlo je do eksplozija u Caracasu, ali nitko od Amerikanaca nije poginuo.

Maduro i supruga Cilia Flores brzo su uhićeni i prevezeni u SAD, dok je Trump sve pratio uživo iz Mar-a-Laga, komentirajući da je izgledalo "kao televizijska emisija".

Više o tome kako su izveli uhićenje možete pročitati OVDJE.

Potpuna zabrana trgovine venezuelanske nafte

10.21 -  Donald Trump je izjavio da će SAD "upravljati" Venezuelom dok se ne provede politička tranzicija.

Naglasio je da će velike američke naftne kompanije uložiti milijarde u obnovu "teško uništene infrastrukture", tvrdeći da američka okupacija "neće koštati ni centa".

Venezuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, a trenutačno samo Chevron posluje u njoj, dok je SAD uvdeo potpunu zabranu trgovine venezuelanskom naftom. Analitičari upozoravaju da bi zbog loše infrastrukture i nedostatka ulaganja oporavak mogao potrajati godinama.

Više o tome pročitajte OVDJE.

Trump tvrdi da je Amerika na prvom mjestu

9.59 -  Donald Trump je u siječnju prošle godine, na inauguraciji svog drugog mandata, poručio pristašama: "Naš uspjeh nećemo mjeriti samo bitkama koje dobijemo, već i ratovima koje okončamo, a možda najvažnije, ratovima u koje nikada ne uđemo".

Od tada je, međutim, odobrio bombardiranje u Siriji, Iraku, Iranu, Nigeriji, Jemenu i Somaliji, uništio desetke navodnih brodova s drogom te uputio prikrivene prijetnje Grenlandu i Panami. Noćni napad na Venezuelu njegova je najagresivnija vojna akcija do sada.

Ovi su potezi u suprotnosti s nadama dijela republikanaca da će se predsjednik usredotočiti na domaće probleme birača, pristupačnost, zdravstvo i gospodarstvo.

Sam Trump je na konferenciji za novinare ustvrdio da je intervencija u Venezueli u skladu s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu", spominjući stabilnost i energiju, aludirajući na naftne rezerve te zemlje – što djeluje više usmjereno na ekonomske interese i resurse nego na izolacionističku politiku iz MAGA retorike.

Čak je dio Trumpovih saveznika, poput Marjorie Taylor Greene, kritizirao ovu politiku kao izdaju MAGA načela. Ankete su još u studenom prošle godine pokazivale da je potencijalna američka vojna akcija u Venezueli izrazito nepopularna, tek je svaki peti Amerikanac podržavao upotrebu sile za svrgavanje Madura.

9.48 - Gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani osudio je američki vojni napad na Venezuelu, koji je naredio predsjednik SAD-a Donald Trump, nazvavši ga kršenjem zakona.

"Jednostrani napad na suverenu državu čin je rata i kršenje saveznog i međunarodnog prava", napisao je na platformi X.

Podsjetimo, Mamdani je u četvrtak položio prisegu kao gradonačelnik New Yorka, postavši prvi musliman i najmlađi u generacijama koji je preuzeo dužnost u najvećem gradu Sjedinjenih Država.

Vođenje Venezuele ili iskorištavanje nafte?

9.30 - Na konferenciji za novinare, američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako će SAD voditi Venezuelu sve dok ne budu mogli provesti "siguran, pravilan i razborit prijelaz". Trumpovo hvaljenje o preuzimanju kontrole u zemlji i iskorištavanju njezine nafte oživjelo je bolna sjećanja na prošle američke intervencije u Latinskoj Americi, Iraku i Afganistanu.

Neki pravni stručnjaci doveli su u pitanje zakonitost operacije otmice predsjednika države strane sile, dok su demokrati, koji su rekli da su bili dovedeni u zabludu tijekom nedavnih brifinga za Kongres, zahtijevali plan za ono što će uslijediti.

Trump je rekao da će se, kao dio preuzimanja, velike američke naftne tvrtke vratiti u Venezuelu, koja ima najveće svjetske rezerve nafte, i obnoviti teško degradiranu naftnu infrastrukturu, proces koji bi, prema riječima stručnjaka, mogao trajati godinama.

Trump nije rekao tko će voditi Venezuelu kada SAD prepuste kontrolu, ali se čini da je isključio suradnju s oporbenom čelnicom i dobitnicom Nobelove nagrade za mir Mariom Corinom Machado, koja se smatra Madurovom najvjerodostojnijom protivnicom, za koju Trump navodi da "nema ni podršku ni poštovanje unutar zemlje".

Vijeće sigurnosti UN-a planira se sastati u ponedjeljak kako bi raspravljalo o akcijama koje je glavni tajnik Antonio Guterres opisao kao "opasan presedan". Rusija i Kina, obje glavne podupirateljice Venezuele, kritizirale su SAD.

8.10 - Službeni profil Bijele kuće za brze reakcije, Rapid Response 47, objavio je na društvenoj mreži X snimku na kojoj se, prema tvrdnjama američkih vlasti, vidi Nicolas Maduro kojeg su dan ranije uhitili u Venezueli.

Kako se čini, hodaju hodnikom američke Agencije za suzbijanje droga (DEA) u New Yorku.

Maduro nosi crnu jaknu s kapuljačom, na glavi ima kapu, u crnim je hlačama i bijelim čarapama te ima papuče. Čini se kao dobro raspoložen. Na rukama su mu lisice. Hoda plavim tepihom na kojem su istaknuti inicijali "DEA NYD" što ukazuje da se radi o njujorškom ogranku DEA-e.

Kina: 'Duboko smo šokirani'

8.00 -  Kina je u nedjelju pozvala Sjedinjene Države na trenutno puštanje na slobodu venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura, koji je u subotu zatočen u New Yorku nakon što je zarobljen u vojnoj operaciji u noći s petka na subotu.

"Kina poziva Sjedinjene Države da jamče osobnu sigurnost predsjednika Nicolasa Madura i njegove supruge, da ih odmah puste na slobodu i da prestanu s pokušajima rušenja venezuelske vlade", priopćilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova, nazivajući operaciju "flagrantnim kršenjem međunarodnog prava".

Kina je već u subotu snažno osudila američku intervenciju u Venezueli upozorivši da je riječ o ozbiljnom kršenju međunarodnog prava.

"Kina je duboko šokirana i oštro osuđuje američku uporabu sile protiv jedne suverene države, kao i uporabu sile protiv predsjednika države", navelo je u priopćenju kinesko ministarstvo vanjskih poslova.

"Kina se odlučno protivi takvom hegemonističkom ponašanju SAD-a koje ozbiljno krši međunarodno pravo, narušava suverenitet Venezuele i prijeti miru i sigurnosti u Latinskoj Americi i na Karibima. Pozivamo SAD da se pridržava međunarodnog prava te ciljeva i načela Povelje UN-a i prestane kršiti suverenitet i sigurnost drugih zemalja."

Američki predsjednik Donald Trump rekao je ranije u subotu za Fox News da Kina neće imati ništa protiv operacije u Venezueli, da ima dobar odnos s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i da će Kina nastaviti dobivati naftu iz Venezuele.

Vrhovni sud Venezuele odredio Rodríguez privremenom predsjednicom

7.20 - Ustavno vijeće Vrhovnog suda Venezuele u subotu je naložilo da potpredsjednica Delcy Rodríguez preuzme ulogu vršiteljice dužnosti predsjednice zemlje u odsutnosti Nicolása Madura, koji je uhićen rano u subotu ujutro u operaciji američkih snaga.

U sudskoj presudi stoji da će Rodríguez preuzeti "dužnost predsjednika Bolivarske Republike Venezuele, kako bi se jamčio administrativni kontinuitet i sveobuhvatna obrana nacije".

U presudi se dodaje da će sud raspravljati o tom pitanju kako bi "odredio primjenjivi pravni okvir za jamčenje kontinuiteta države, upravljanja vladom i obrane suvereniteta uslijed prisilne odsutnosti predsjednika Republike".

Borić: Danas Venezuela, a sutra bilo koja druga zemlja

7.10 -  Čileanski predsjednik Gabriel Borić snažno je osudio napad SAD-a na Venezuelu i najavu o preuzimanju izravne kontrole nad teritorijem te južnoameričke zemlje.

"Poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta država predstavlja crvenu liniju koja se ni pod kojim uvjetima ne smije prijeći. Danas je to Venezuela, sutra bi to mogla biti bilo koja druga zemlja", izjavio je iz palače La Moneda, sjedišta čileanske vlade u Santiago de Chileu.

Borić, predsjednik hrvatskih korijena, tijekom svoje četiri godine na vlasti bio je jedan od najglasnijih kritičara venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura.

"Suverenitet nije puka formalnost već bitno jamstvo koje štiti zemlje od vanjskih sila i zakona najjačeg", rekao je.

Borićeva konferencija za novinare održana je nekoliko minuta nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio da će njegova administracija upravljati Venezuelom tijekom prijelaznog razdoblja i da će američke tvrtke dolaziti u tu zemlju kako bi vadile naftu.

"Prijetnja jednostrane vanjske kontrole nad njezinim prirodnim ili strateškim resursima predstavlja ozbiljno kršenje načela teritorijalnog integriteta i ugrožava sigurnost, suverenitet i stabilnost svih država u regiji. Ako to mogu učiniti tamo, zašto to ne bi mogli učiniti negdje drugdje u budućnosti?“, upitao je Borić.

Smatra da je agresija na Venezuelu "dio alarmantnog geopolitičkog konteksta, u kojem sila sve više zamjenjuje pravila kao mehanizam za rješavanje međunarodnih sukoba".

"Normalizacija ove logike narušava multilateralni sustav, slabi demokraciju globalno i izlaže sve zemlje, posebno one s manjom relativnom moći, jednostranim odlukama nametnutim vojnom silom“, dodao je predsjednik koji se pojavio uz nekoliko svojih ministara.

Borić je pozvao Ujedinjene narode da preuzmu "aktivnu i neposrednu ulogu" u krizi te je naznačio da njegova vlada nadzire čileanske granice "u iščekivanju mogućeg povećanja migracijskih tokova iz Venezuele u Čile".

 

Ranije: 

Maduro sletio u New York

Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro sletio je u subotu u Sjedinjene Države, nakon što je uhvaćen u noćnoj američkoj operaciji, izvijestile su brojne novinske kuće.

Videozapis prikazuje avion kako slijeće u međunarodnu zračnu luku Stewart oko 97 kilometara sjeverozapadno od New Yorka, s nekoliko američkih djelatnika FBI-a i druge opreme koji se ukrcavaju u zrakoplov nakon slijetanja.

Televizijske mreže, uključujući CNN, Fox News i MS Now, identificirale su osobu koja je izašla iz aviona kao Madura. Na sudu bi se mogao pojaviti već ponedjeljak.  Veliki broj pripadnika osiguranja, među njima i agentima DEA-e odjevenih u crno, sproveo je Madura niz stepenice zrakoplova.  Dopisnik Sky Newsa James Matthews rekao je da je osoba koju su vodili, a vjeruje se da je to Maudro, bila "naizgled bosa i pokrivene glave". Na rukama je imao lisice, a noge su mu također bile vezane.

Zrakoplovne tvrtke otkazuju letove nakon zatvaranja zračnog prostora na Karibima

Velike američke zrakoplovne tvrtke u subotu su otkazale stotine letova nakon vojne operacije u Venezueli koja je rezultirala hvatanjem predsjednika Nicolasa Madura.

American Airlines, Delta, Spirit Airlines i JetBlue Airways počeli su otkazivati ​​letove rano u subotu ujutro u skladu sa zatvaranjem zračnog prostora Federalne uprave za zrakoplovstvo na Karibima.

FAA je zatvorila zračni prostor za američke prijevoznike "zbog rizika za sigurnost leta povezanih s tekućim vojnim aktivnostima", navela je agencija u obavijesti zrakoplovcima.

Zatvaranje se ne odnosi na zrakoplovne tvrtke i operatere koji nisu iz SAD-a, prema obavijesti.

Američki ministar prometa Sean Duffy rekao je u objavi na X da će ograničenja zračnog prostora biti ukinuta "kada to bude primjereno".

Prijevoznici su se odrekli naknada za promjenu i razlika u cijenama karata za putnike pogođene zatvaranjem zračnog prostora ako promijene svoje letove za kasnije tijekom mjeseca.

U međuvremenu, Air Canada je izjavila da se njezine operacije prema Karibima i Južnoj Americi trenutno nastavljaju „normalno“ pod vodstvom Transport Canada.

‘’Nastavljamo pomno pratiti situaciju i ažurirat ćemo je po potrebi ako se situacija promijeni’’, rekla je zrakoplovna kompanija.

Komercijalni zračni promet iznad venezuelanskog zračnog prostora čini se da je zaustavljen nakon napada, prema zapisima o letovima na FlightRadar24.

Kuba pozvala Latinsku Ameriku da 'zbije redove' nakon intervencije SAD-a u Venezueli

Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel pozvao je u subotu latinoameričke zemlje da "zbiju redove" nakon američke vojne operacije i "otmice" predsjednika Nicolása Madura u Venezueli, ključnom savezniku Havane.

"Narodi Amerike, zbijmo redove!" rekao je kubanski predsjednik na demonstracijama u Havani, koje je hitno sazvala vladajuća Komunistička partija kako bi osudila "vojnu agresiju" Washingtona protiv Venezuele.

Tijekom demonstracija, održanih na trgu u glavnom gradu nasuprot američkog veleposlanstva, kubanski predsjednik osudio je "brutalni i podmukli napad" koji je pokrenuo Washington i "neprihvatljivu, vulgarnu i barbarsku otmicu" Nicolása Madura.

"Nitko tko ima i najmanje informacija ne može ignorirati ili podcijeniti teške implikacije takvih kriminalnih djela za regionalni i globalni mir", dodao je kubanski predsjednik, obraćajući se nekoliko tisuća ljudi, uključujući venezuelskog veleposlanika u Havani, Orlanda Maneira.

"Kuba i Venezuela, jedna zastava!" i "Dolje imperijalizam!" skandirali su prosvjednici, mašući zastavama obje zemlje.

Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je u subotu da bi kubanska vlada trebala biti zabrinuta nakon uhićenja Madura.

"Da živim u Havani i da sam dio vlade, bio bih u najmanju ruku barem malo zabrinut", rekao je na konferenciji za novinare na Floridi, uz američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Dodao je da je "Kuba katastrofa" i da je vode "nekompetentni i senilni ljudi".

Od povratka u Bijelu kuću u siječnju, Donald Trump povećao je pritisak na Kubu, zemlju koju je ponovno uvrstio na američki popis "država sponzora terorizma", što znatno ometa trgovinu i ulaganja.

Sjedinjene Američke Države su u subotu napale Venezuelu i zarobile Madura, nakon što je Trump više mjeseci pritiskao Madura zbog optužbi za krijumčarenje droge i manjak legitimiteta.

Venezuelska potpredsjednica: Maduro je jedini predsjednik zemlje

Venezuelska potpredsjednica Delcy Rodrigues rekla je u subotu da je Nicolas Maduro jedini predsjednik Venezuele, nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da je položila prisegu pošto je Maduro odveden iz zemlje u američkoj vojnoj operaciji.

Rodriguez se obratila na državnoj televiziji iz Caracasa sa svojim bratom, čelnikom Nacionalne skupštine Jorgeom Rodriguezom, ministrom unutarnjih poslova Diosdadom Cabellom te ministrima vanjskih poslova i obrane.

Rodriguez je pozvala na mir i jedinstvo u obrani zemlje nakon Madurove "otmice" te je rekla da Venezuela nikad neće biti kolonija nijedne nacije.

Trump je izjavio da će SAD "voditi Venezuelu" sve do "sigurne" predaje vlasti. Rekao je novinarima da će američke vojne snage ostati na svojim pozicijama dok se američki zahtjevi u potpunosti ne ispune.

POGLEDAJTE VIDEO Venezuelanci diljem svijet slave pad Mandurova režima: 'Pala je diktatura, imamo slobodnu zemlju!'