Vremenski ekstremi su novo normalno? Stručnjak s PMF-a poslao apel: 'Ovo moramo napraviti'

Ako u Zagrebu pušu vjetrovi jačine uragana prve kategorije od 120 kilometara na sat, ako jedna oluja ošteti 130 vrtića i škola, ako smo u dva proljetna dana ostali bez nekoliko tisuća stabala, ako su gradom letjeli krovovi i fasade, limovi i prometni znakovi. Što trebamo promijeniti? 

Trebamo li drukčije graditi i drukčije saditi? Trebamo li biti spremniji na razorne oluje? I trebamo li prihvatiti da je ekstremno sada normalno?

UPALJENI ALARMI /

Meteorologinja RTL-a otkrila gdje će vjetrovi puhati 150 km/h: 'Udari će biti orkanski'

Sve češći ekstremi 

Ovakvi ekstremi nekad su se događali jednom u 100 godina, no druga velika oluja od 2023. jasan je pokazatelj da sve češće pušu opasni vjetrovi.

"Znatno češće se javlja vjetar koji uzrokuje štete, to vidimo da je svakih godinu ili dvije, tri u zadnje vrijeme", kaže meteorolog s PMF-a Kristian Horvath. 

Zbog globalnog zatopljenja bit će sve više ekstrema zbog kojih treba povećati otpornost gradnje. "Da nam građevine i sve druge konstrukcije koje tijekom epizoda jakog vjetra lete okolo kao što su ograde, baloni, stabla  - da nam sve bude sigurnije i otpornije", navodi Horvath i ističe da definitivno moramo prilagoditi gradnju novim uvjetima. 

Više pogledajte u našem prilogu