Štern upozorava na mogući novi udar: 'Blizu smo aktivacije plivajućeg PDV-a'

Nove cijene goriva bit će poznate u ponedjeljak, a prema trenutačnim izračunima vozače bi moglo dočekati znatno poskupljenje. Bez Vladine intervencije cijena benzina mogla bi porasti za deset, a dizela za čak 22 centa po litri.

Koliko još prostora Vlada ima za ublažavanje tog udara te što stoji iza novog rasta cijena goriva, za RTL Danas je govorio energetski stručnjak Davor Štern.

Je li došao trenutak za aktivaciju plivajućeg PDV-a?

Blizu smo toga. Mislim da još nije, ali s obzirom na ono što se događa u ovoj osjetljivoj regiji, koja utječe na sve to, bojim se da će se ponovno pojaviti potreba za aktivacijom plivajućih trošarina, a moglo bi se posegnuti i za PDV-om. No, to je odluka Vlade.

Vlada je dosad pokazala visok stupanj socijalne osjetljivosti i mislim da će tijekom turističke sezone na neki način kompenzirati rast cijena. Od jeseni ćemo vidjeti na koji bi način Vlada mogla ublažiti visoke cijene i kome će pomoći.

RTL DANAS DOZNAJE /

Skuplje gorivo nije jedino od čega Hrvati moraju strahovati, evo što bi još moglo poskupjeti

Mislite li da će Vlada pričekati jesen za neku snažniju pomoć?

Da, ako dođe do daljnjeg pogoršanja situacije na Bliskom istoku te rasta cijena nafte i naftnih derivata.

Idemo u samu srž problema. Ako dođe do blokade dvaju tjesnaca na Bliskom istoku, do koje bi razine mogla porasti cijena barela nafte?

Tu nema granice. Ovakva situacija nije se mogla predvidjeti, odnosno da će oba pravca s Bliskog istoka biti zatvorena ili opasna.

Dolazimo do toga da se prijeti zatvaranjem Bab el-Mandeba, koji se praktički nikada nije zatvarao, odnosno da je već zatvoren. Kroz Hormuški tjesnac prolazi oko 20 posto svjetske nafte, a ovdje je riječ o još desetak posto.

SAMO OSAM BRODOVA /

Promet u Hormuškom tjesnacu gotovo stao, stručnjak upozorava: 'To je zamka za obje strane'

Jedino što bi moglo ostati u funkciji jest cjevovod kroz Saudijsku Arabiju, kojim bi se, zaobilazeći Bab el-Mandeb, nafta mogla transportirati prema Crvenom moru i Sueskom kanalu. Time bi još dodatnih pet do deset posto svjetske nafte moglo biti dovedeno u pitanje.

Dakle, možemo govoriti o oko 30 posto svjetske nafte, a to je već opasna granica za opskrbu.

Koliko bi sve ovo moglo trajati?

Bojim se da danas nitko ne može odgovoriti na to pitanje. Vidimo da pregovori i dalje traju, koliko god se puca s obje strane.

Prije svega, traju pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana pa nas jednoga dana može iznenaditi nekakav mir. Međutim, s obzirom na velik broj uključenih strana. Arapske zemlje, odnosno zemlje Zaljeva, također su se uključile u ratne aktivnosti, a sada uzvraćaju Iranu.

Bojim se da će teško doći do sveobuhvatnog rješenja.

ODJEKUJU EKSPLOZIJE /

Amerikanci započeli nove napade na Iran: Objavili što su mete

Postoje li alternativni pravci kojima bi se nafta mogla transportirati s Bliskog istoka?

Postoje, kada situacija na Bliskom istoku ne bi bila toliko teška. Bliski istok premrežen je cjevovodima još iz vremena britanske vladavine tim područjem, ali ne znamo u kakvom su stanju.

Sve se to može provjeriti i osposobiti, no ti naftovodi ponovno prolaze kroz područja koja su politički i vojno nesigurna. Ondje djeluju skupine poput Hezbolaha, Hamasa i Al-Qaide, koje bi također mogle izazvati štetu.

Dugoročno bi trebalo razvijati te pravce i postići mir. Međutim, zatvaranjem Bab el-Mandeba moglo bi nam se dogoditi nešto slično onome što se ranije dogodilo s robom koja je prolazila kroz Sueski kanal, jer je Bab el-Mandeb ulaz prema Suezu.

Ako roba ne može proći kroz Bab el-Mandeb, ne može ući ni u Sueski kanal. Mogao bi se ponoviti slučaj kada je kontejnerski brod blokirao Sueski kanal i kratkoročno poremetio svjetske ekonomske tokove.

Na sreću, tada je poremećaj kratko trajao, ali i ova bi situacija mogla dovesti do nečega sličnog. Ne ponovilo se.