Pronađen zub koji odaje tajnu o neandertalcima: 'Nikada se nismo susreli s nečim sličnim'

Otkriće neobičnog kutnjaka starog 59.000 godina u špilji Čagirska u Sibiru pruža rijedak i zapanjujuć uvid u medicinske sposobnosti neandertalaca.

Analiza zuba otkrila je veliku, namjerno napravljenu šupljinu koja seže sve do živca, sugerirajući da su naši drevni srodnici izvodili bolne i složene stomatološke zahvate kako bi ublažili zubobolju, desecima tisuća godina prije nego što se to smatralo mogućim.

ARHEOLOŠKI DRAGULJ /

Doručak star više od 7500 godina: ''Ovo je zaista vrijedan nalaz i nije prirodno nastao'

Rupa koja mijenja povijest medicine

Znanstvenici su ostali zatečeni kada su među desecima drugih zuba pronađenih u špilji, smještenoj u gorju Altaj, ugledali donji kutnjak odraslog neandertalca, katalogiziran kao Čagirska 64. Njegova kruna imala je duboku, nepravilnu rupu koja se protezala sve do pulpne komore - unutarnje šupljine u kojoj se nalaze živci i krvne žile. Okolni tragovi i mikroskopske ogrebotine jasno su ukazivali na manipulaciju nekom vrstom alata.

Studija objavljena u časopisu PLOS One zaključuje kako je netko, najvjerojatnije oštrim kamenim alatom, u suštini izbušio karijes. Svrha ovog bolnog postupka bila je uklanjanje zaraženog tkiva i ublažavanje nesnosne boli. Izlaganjem i čišćenjem pulpne komore umrtvili bi se živci i krvne žile, što bi dovelo do trenutnog olakšanja. Takav zahvat ne samo da pokazuje iznimnu manualnu spretnost, već i kognitivnu sposobnost neandertalaca da prepoznaju izvor boli i osmisle ciljanu metodu liječenja.

"Ono što me zadivilo jest koliko je osoba kojoj je pripadao ovaj zub intuitivno shvatila odakle točno dolazi bol i da se njezin izvor može ukloniti", izjavila je voditeljica studije Alisa Zubova, viša znanstvenica u Muzeju antropologije i etnografije Petar Veliki u Sankt Peterburgu. "Nikada se nismo susreli s nečim sličnim, ni kod neandertalaca ni kod modernih ljudi iz mnogo kasnijih razdoblja."

PRAVA ZAGONETKA /

Značajno otkriće zbunilo je stručnjake: Grobnica otkrila ritual kakav arheolozi nikad nisu vidjeli

Eksperiment koji je oživio neandertalsku tehniku

Kako bi potvrdili svoju teoriju, istraživači su proveli nesvakidašnji eksperiment. Koristeći replike šiljastih kamenih alata pronađenih u špilji, izrađenih od lokalnog jaspisa, pokušali su ponoviti zahvat na modernim ljudskim zubima. Lidija Zotkina, stručnjakinja za izradu i upotrebu kamenog oruđa, uspješno je rotirajućim i bušećim pokretima stvorila udubljenja slična onima na neandertalskom zubu i došla do pulpne komore za manje od sat vremena.

"Kada je Lidija eksperimentalno replicirala postupak, bila joj je potrebna koncentracija i fina motorička kontrola", pojasnila je koautorica studije Ksenija Kolobova. "U stvarnosti, zub je bio u ustima, a upala i oteklina stvarale su dodatne poteškoće. Ipak, neandertalac je prije 59.000 godina postigao isti rezultat kamenim alatom i bez anestezije."

Tim je također priznao ograničenja eksperimenta, poput činjenice da neandertalci imaju relativno tanju caklinu, što je moglo olakšati bušenje. Zotkina je dodala kako je i sama, nakon ovog iskustva, zadivljena nevjerojatnom snagom volje te osobe koja je morala izdržati bol zahvata veći od boli same upale, shvaćajući da je to privremeno rješenje.

NAPRAVILI POKUS /

Znanstvenici vjeruju da su riješili misterij Uskršnjeg otoka: 'Zapravo nije teško'

Kontekst neandertalske medicine i empatije

Ovo otkriće dodatno potkopava zastarjeli stereotip o neandertalcima kao primitivnim i grubim bićima. Ono se pridružuje sve većem broju dokaza koji ukazuju na njihovu inteligenciju i sposobnost brige za članove zajednice. Arheološki nalazi diljem Europe i Azije pokazali su da su neandertalci njegovali bolesne i ozlijeđene. Poznati su slučajevi pojedinaca koji su preživjeli teške prijelome i amputacije, što bi bilo nemoguće bez pomoći grupe, piše CNN.

Analize zubnog kamenca ranije su otkrile tragove korištenja "čačkalica" za ublažavanje nelagode, pa čak i ostatke gorkih ljekovitih biljaka. Istraživači vjeruju da je i ovaj stomatološki zahvat vjerojatno zahtijevao pomoćnika koji je držao glavu mirnom.

"Usta su težak prostor za rad; potrebna je dobra manualna spretnost, strpljenje i pomagač", smatra Kolobova. "Mislim da se ovo dogodilo unutar bliske društvene veze, moguće između članova obitelji." To predstavlja ključan prijelaz s instinktivnog samoliječenja, koje se viđa i kod čimpanza, na promišljenu medicinsku strategiju.

NOVI DOKAZI /

Vrijedni nalazi: Arheolozi zbog velikog otkrića prisiljeni prepravljati poznatu povijest

Život u špilji Čagirska

Špilja Čagirska, važno arheološko nalazište, pružila je bogatstvo informacija o životu neandertalaca prije otprilike 50.000 do 60.000 godina. Na lokalitetu je pronađeno više od 70 fosila neandertalaca, tisuće kamenih alata i ostaci životinja. Genetske analize pokazale su da su bili bliže povezani s neandertalcima iz Europe nego s ranijim populacijama iz obližnje Denisove špilje. Živjeli su u malim, relativno izoliranim skupinama od manje od 60 pojedinaca, a njihovi kameni alati pripadaju mikoškoj tradiciji, sličnoj onoj pronađenoj u istočnoj Europi.

Zub iz špilje Čagirska predstavlja istinsku prekretnicu u razumijevanju ljudske evolucije. On pomiče najranije poznate dokaze invazivnog stomatološkog liječenja za više od 40.000 godina i pokazuje da korijeni medicine nisu isključivo vezani za Homo sapiensa. Ovo otkriće potvrđuje da su neandertalci bili sposobni za složeno razmišljanje i tehnološku ingenioznost, fundamentalno mijenjajući našu percepciju ovih drevnih srodnika modernih ljudi.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

PORUKE IZ PUSTINJE /

Na putu smo dešifriranju drevne zagonetke jednog od najmisterioznijih mjesta na svijetu?