Arheolozi su otkrili ostatke za koje se vjeruje da su najstarije mumije na svijetu, a stručnjaci tvrde da bi ovo otkriće moglo preoblikovati dosadašnje razumijevanje rane ljudske povijesti.

Procjenjuje se da su mumije, iskopane nedavno u jugoistočnoj Aziji, stare do 12.000 godina. One predstavljaju dokaze o namjernim ceremonijama mumificiranja u ranim zajednicama lovaca i sakupljača.

Istraživači su analizirali 54 groba s 11 arheoloških nalazišta i pronašli ljudske ostatke pokopane u čvrsto zgrčenim ili čučećim položajima, s dokazima postmortalnog komadanja ili spaljivanja.

SJEDIŠTE KLANA /

Zaboravljeni dvorac ponovno otkriven nakon više od 700 godina: Simbol bogatstva i političke moći

Studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, otkriva da su neka tijela bila sušena dimom iznad vatre - postupak sličan onome koji i danas koriste autohtoni narodi Australije i planinskih područja Nove Gvineje, piše LADbible.

Ovi dokazi, stari 12.000 godina, dokazuju postojanje mumifikacije čak 5.000 godina ranije od prethodnih nalaza, budući da su najstarije do sada poznate mumije datirane na 7.000 godina starosti. Istraživači su koristi napredne tehnologije poput rendgenske difrakcije i FTIR (Fourirer-transform infracrvene) spektroskopije kako bi proučili kemijske i strukturne promjene u kostima, čime je potvrđena izloženost visokim temperaturama, što ukazuje na proces sušenja dimom, izvještava Archaeology News.

Mumificiranje sušenjem dimom funkcionira tako da se tijelo polako zagrijava na niskoj temperaturi, čime se uklanja vlaga iz tkiva, ali ih se time ne uništava. Dim također ima antimikrobna svojstva koja sprječavaju truljenje uzrokovano bakterijama i gljivicama.

Ovaj proces može potrajati nekoliko tjedana, ali kao rezultat koža, tetive, pa čak i unutarnji organi ostaju očuvani znatno dulje nego u običnim pokopima.

TREBAMO LI SE BRINUTI? /

Znanstvenici su utvrdili da se Mjesec udaljava od Zemlje: 'To ima brojne posljedice'

Otkriće mumija na 11 različitih nalazišta sugerira da je namjerno mumificiranje bilo već široko rasprostranjeno diljem jugoistočne Azije tijekom završnog razdoblja pleistocena i ranog holocena.

Neka od najznačajnijih nalazišta u studiji uključuju špilju Zengpiyan u sjeveroistočnom Guangxiju u Kini, gdje je otkriveno 26 pre-neolitskih grobova sa zgrčeni ili čučećim tijelima, te nalazište Huiyaotian s gomilama školjki, također u Guangxiju, gdje je pronađeno 169 grobova, mnogi u bočno zgrčenim položajima.

Na lokalitetu Con Co Ngua u sjevernom Vijetnamu pronađeno je 267 grobova, većinom s tijelima u čučećem položaju. 

U špilji Gua Harimau u južnoj Sumatri otkriveni su pre-neolitski pokopi u zgrčenim položajima, uz kasnije neolitske i željeznodobne grobove. Stariji ukopi često su bili pažljivo uređeni, ponekad s kamenjem postavljenim iznad tijela, što upućuje na postojanje konkretnih rituala i značajnih pogrebnih običaja.

Ovi nalazi pružaju vrijedan uvid u kulturna vjerovanja i pogrebne prakse ranih zajednica lovaca-sakupljača jugoistočne Azije.

POGLEDAJTE GALERIJU

BEZ ODGOVORA /

Drevna otkrića i dalje zbunjuju arheologe: 20 nalaza koji skrivaju misterije i izazivaju znatiželju

POGLEDAJTE VIDEO: Povijesni susret Trumpa i kralja Charlesa: 'Stvara se nova povijest u izazovnim vremenima'