Registracija
Ako imaš Voyo pretplatu, registriraj se istim e-mailom i čitaj net.hr bez oglasa! Saznaj više
Toggle password visibility
Toggle password visibility
Već imaš račun?
Obnovi lozinku
NAPRAVILI POKUS /

Znanstvenici vjeruju da su riješili misterij Uskršnjeg otoka: 'Zapravo nije teško'

Znanstvenici vjeruju da su otkrili kako su kipovi Moai premješteni na svoja mjesta na Uskršnjem otoku

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx

Smješten više od 3500 kilometara zapadno od Čilea u Tihom oceanu, ovaj udaljeni otok poznat je po više od tisuću mističnih kipova raspoređenih duž obale.

Između 1250. i 1500. godine, kipove su izradili pripadnici domorodačkog naroda Rapa Nui. U prosjeku su visoki oko 4 metra i teški između 10 i 14 tona, a podignuti su u čast preminulim precima. No, zbog promjena u krajoliku tijekom stoljeća, mnogi su djelomično zakopani, zbog čega su dobili nadimak "glave s Uskršnjeg otoka".

Danas prepoznato UNESCO-vo mjesto svjetske baštine, arheolozi i povjesničari desetljećima pokušavaju saznati više o kipovima, kao i očuvati ih od propadanja. No jedno pitanje godinama ostaje bez odgovora, 'kako su moai kipovi premješteni na to mjesto na kojem se nalaze?'. Znanstvenici vjeruju da su konačno pronašli odgovor na to pitanje.

Kako su kipovi Moai premješteni?

Ranije se vjerovalo da su kipovi nakon izrade horizontalno premješteni na svoja mjesta, no ta teorija je odbačena jer bi zahtijevala ogromne napore. Najveći kip, naime, teži oko 80 tona, što bi zahtijevalo stotine ljudi.

Međutim, istraživači sa Sveučilišta Binghamton i Sveučilišta u Arizoni sada su predstavili dokaze koji podupiru alternativnu metodu transporta.

Tim arheologa testirao je teoriju prema kojoj su se moai "hodajući" pomicali na svoje mjesto - uz pomoć konopa, te više ljudi koji povlače kip u ritmičkim pokretima njihanja te posebno izrađenih puteva.

Znanstvenici vjeruju da su riješili misterij Uskršnjeg otoka: 'Zapravo nije teško'
Foto: Shutterstock

"Jednom kad se kip počne kretati, zapravo nije teško – ljudi ga povlače jednom rukom. Štedi se energija i kip se brzo pomiće", objasnio je profesor antropologije Carl Lipo sa Sveučilišta Binghamton. "Najveći izazov je pokrenuti njihanje. Pitanje je, ako je kip jako velik, što je sve potrebno za to? Jesu li rezultati naših pokusa u skladu s fizikom?"

Tim znanstvenika testirao je teoriju moai kipova

Kako bi testirali teoriju, tim je stvorio detaljan 2D model moai kipa kako bi simulirali takav način pomicanja. Rezultati su potvrdili teoriju - velika, u obliku slova D dizajnirana podnožja omogućuju kipovima da se pomiču naprijed kada se njišu s jedne strane na drugu.

Zatim su izradili kopiju moai kipa tešku 4,35 tona, koju je tim od 40 ljudi uspio premjestiti 100 metara za 40 minuta, piše LADbible.

"Ono što smo vidjeli u pokusu zapravo funkcionira", dodao je Lipo. "I što su kipovi veći, to bolje funkcionira. Svi elementi koje promatramo kod premještanja golemih kipova postaju sve dosljedniji kako se veličina povećava, jer to postaje jedini mogući način da ih se premjesti."

"Vidimo i da se putanje preklapaju, te brojne paralelne verzije tih puteva. Vjerojatno su najprije raščišćavali put, pa pomicali kip, pa opet raščišćavali, i tako redom – u određenom slijedu. Dakle, puno su vremena ulagali u izradu samih puteva kako bi ih po njima pomaknuli", zaključuje.

POGLEDAJTE GALERIJU

POGLEDAJTE VIDEO: Nezaboravan gastronomski doživljaj: Oduševite goste rižotom od cikle s kremom od sira

403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike
Pročitaj i ovo
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Regionalni portali
403 Forbidden

403 Forbidden


nginx
Još iz rubrike