Razlike su vrlo male: Snimke mozga neandertalaca i modernih ljudi iznenadile znanstvenike

Godine 1857. njemački anatom Hermann Schaaffhausen analizirao je ljudski fosil neobičnog oblika kakav dotad nije vidio. Kako je zapisao, lubanju nije mogao usporediti ni s tada poznatim europskim populacijama, a ni s bilo kojom drugom skupinom koju je tadašnja znanost opisivala.

U dolini Neander u Njemačkoj, istočno od Düsseldorfa, godinu dana ranije pronađena je lubanja koja će kasnije ući u povijest kao prvi znanstveno opisani neandertalac. Schaaffhausen ju je pritom odmah svrstao u "niži stupanj razvoja". Takvo je tumačenje desetljećima snažno utjecalo na znanstvenu predodžbu o neandertalcima, piše  Science Alert. 

Foto: Shutterstock

Usporedba snimki mozga 

Premda je znanost u međuvremenu znatno napredovala, dugo se održala pretpostavka da su moderni ljudi nadživjeli neandertalce zahvaljujući razvijenijem, odnosno "superiornijem" mozgu. No, studija objavljena u časopisu PNAS sada dovodi u pitanje upravo tu uvriježenu pretpostavku.

Međunarodni tim antropologa usporedio je snimke mozga dviju suvremenih populacija – u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini – te utvrdio da su razlike u veličini pojedinih moždanih regija unutar samih modernih ljudi veće nego razlike između neandertalaca i Homo sapiensa. Uz to, pokazalo se da su razlike u ukupnom volumenu mozga između neandertalaca i današnjih ljudi zapravo vrlo male.

MOĆAN PREKIDAČ /

Znate li što je FGF 21 gen i što kontrolira? Saznajte što su pokazala najnovija istraživanja

Autori pritom naglašavaju: "Ako se smatra da su razlike kod neandertalaca kognitivno i evolucijski relevantne, tada bi se i slične neuroanatomske razlike koje se nalaze među modernim ljudskim populacijama također morale smatrati kognitivno i evolucijski relevantnima." Ujedno ističu kako dosadašnja istraživanja pokazuju da je povezanost između građe mozga i stvarnih kognitivnih sposobnosti kod današnjih ljudi vrlo slaba pa čak i zanemariva.

Autori zaključuju da, ako se među suvremenim ljudima ne smatra da postoje evolucijski značajne kognitivne razlike, tada je teško opravdati tvrdnju da bi se takve razlike mogle pripisivati neandertalcima.

Foto: Shutterstock

Razlike neandertalaca i modernih ljudi

U vrijeme Schaaffhausena, sredinom 19. stoljeća, spoznaje o starosti čovječanstva bile su vrlo ograničene, a prevladavalo je mišljenje da ono seže tek nekoliko tisuća godina unatrag. Dvije godine kasnije Charles Darwin objavljuje "O podrijetlu vrsta", čime teorija evolucije tek počinje dobivati širu znanstvenu potvrdu. U tom svjetlu, današnja saznanja uvelike nadilaze tadašnje, danas već zastarjele interpretacije.

Suvremena istraživanja posljednjih godina sve više ukazuju na to da nestanak neandertalaca i opstanak modernih ljudi ne treba objašnjavati isključivo razlikama u inteligenciji ili građi mozga. Naprotiv, arheološki nalazi sve češće pokazuju da su neandertalci bili znatno sposobniji nego što se dugo smatralo, unatoč razlikama u obliku i veličini njihova mozga u odnosu na moderne ljude.

AMBICIOZAN POTHVAT /

Ruski znanstvenici rade na 'lijeku protiv starenja': 'Nevjerojatna budućnost postaje stvarnost'

Dokazi pokazuju da su lovili i ronili u potrazi za školjkama, koristili alate za paljenje vatre, izrađivali antibakterijske tvari, ljepila i vodootporne materijale, šivali odjeću te stvarali apstraktne oblike umjetnosti. U nekim slučajevima te su se prakse pojavile i prije nego kod modernih ljudi. Postoje i nalazi koji upućuju na mogućnost da su imali razvijenu sposobnost govora sličnu ljudskoj, iako se to teško može sa sigurnošću dokazati na temelju ograničenih ostataka kostiju oko unutarnjeg uha.

"Špekulacije o kogniciji neandertalaca temeljene na arheološkim i paleoneurološkim istraživanjima često su ih prikazivale kao kognitivno ograničene. Međutim, usporedba procijenjenih razlika kod neandertalaca s prirodnim varijacijama unutar suvremenih ljudskih populacija ne daje uporište za takav zaključak", navode autori nove studije.

Pritom upozoravaju da lubanje neandertalaca mogu otkriti samo ograničen dio složenog organa koji su nekoć sadržavale te da se i na temelju kostiju mogu donijeti pogrešni zaključci.

Miješanje neandertalaca s modernim ljudima

U novije vrijeme dio znanstvenika osporava i staru sliku neandertalaca kao pogrbljenih, primitivnih špiljskih ljudi nalik majmunima. Analize njihovih prsnih koševa i zdjelica pokazuju da su imali uglavnom uspravno držanje, a u nekim slučajevima i slične proporcije prsnog koša kao moderni ljudi.

Sve se više razmatra i mogućnost da neandertalci nisu u potpunosti izumrli u genetskom smislu, nego da su se dovoljno dugo i blisko miješali s modernim ljudima da su se djelomično uklopili u njihovu populaciju. Genetski podaci potvrđuju da mnogi današnji ljudi i dalje nose dio neandertalskog nasljeđa.

Ako ih se i dalje promatra kao spore, neinteligentne i nesposobne za govor ili apstraktno razmišljanje, time se zapravo podcjenjuje i vlastito ljudsko podrijetlo. U mnogočemu, neandertalci i moderni ljudi dio su iste evolucijske priče.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

POTIČU PREISPITIVANJA /

Za ove činjenice vjerojatno nikad niste čuli: Ovo je mračna strana Alberta Einsteina

POGLEDAJTE VIDEO: Hoće li depresiju liječiti 'ludim gljivama' i ibogainom? Kod Mojmire o halucinogenom iskustvu: 'Vidio sam De Nira'