"Teorijski, ovaj novi test koji su znanstvenici otkrili, mogao bi u budućnosti biti dragocjen, ali je nužno da prođe kroz brojne detaljne validacije kako bi se utvrdila senzitivnost i specifičnost i u drugim populacijskim grupama", rekao je.

"U principu, medicina se drži tog pravila da je bolje da nema bilo kakvog testa, nego da imamo loš test koji bi na primjer zdrave ljude proglasio da imaju neki poremećaj“, napomenuo je.

Prema riječima srpskog profesora Pantića za Blic, glavna mana ovih testova je u tome što mjerenje genske ekspresije nije rutinska stvar koja se može napraviti u laboratoriju kao obična krvna slika. Zahtjeva dosta financijskih i tehničkih resursa.

"Međutim, sasvim je moguće da bismo za desetak godina dobili jedan senzitivan i specifičan test koji će pomoći psihijatrima da donesemo odgovarajući dijagnostički zaključak“, poručio je.

Anksioznost je kao da ste 'na rubu', nemirni i osjećate strah. Može otežati jelo, koncentraciju ili jasno razmišljanje. Fizički simptomi uključuju ubrzan rad srca, napetost mišića i otežano disanje. Stres može izazvati slične osjećaje.

"Za generalizirani anksiozni poremećaj je po nekim kriterijima potrebno da šest mjeseci traje ta konstantna zabrinutost, osjećaj napetosti, nelagode i neprijatnog iščekivanja ili straha pa se tek onda može napraviti dijagnoza generaliziranog anksioznog poremećaja", rekao je profesor.

Dodao je: "Zabrinutost i uznemirenost je nešto što svi povremeno osjećamo, ali takva uznemirenost koja bitno kompromitira našu sposobnost da obavljamo poslovne i obiteljske obaveze je nešto za što svakako treba potražiti pomoć stručnih osoba, ali najvažnije je da usvojimo zdrav životni stil".

Postoje dosta efikasne metode za tretman generaliziranog anksioznog poremećaja; psihoterapijske metode, kao i farmakoterapija, a najčešće se daju i antidepresivi koji su se pokazali efikasnim.