Prvi dan na poslu dobio je otkaz telefonskim razgovorom dugim 47 sekundi. Sada traži odštetu

Jedan zdravstveni djelatnik u Švedskoj tvrdi da je dobio otkaz prvog radnog dana, i to tijekom telefonskog poziva koji je trajao svega 47 sekundi. Okidač je bio napadaj panike koji je doživio jer se nije mogao snaći u novom okruženju, a kolege su ga navodno ignorirale. Slučaj je sada prijavljen švedskom pučkom pravobranitelju za ravnopravnost zbog sumnje na diskriminaciju.

Što se dogodilo prvog radnog dana?

Incident se dogodio 23. srpnja u jednoj ustanovi za njegu starijih osoba u okolici Stockholma. Radnik navodi da je na posao stigao ranije kako bi imao dovoljno vremena da se presvuče u uniformu i pripremi za smjenu. Međutim, nije mogao pronaći svlačionicu za osoblje. Kada je zamolio za pomoć nekoliko kolega koji su se nalazili u blizini, tvrdi da su ga potpuno ignorirali.

KOŽA U PLAMENU /

Mladić opisao pakao odvikavanja od lijeka: 'Kao da me svake sekunde udara struja'

Kako se početak smjene približavao, osjećaj izgubljenosti i pritisak prerasli su u snažan napadaj tjeskobe. Povukao se na stubište kako bi se pokušao smiriti te je svom nadređenom poslao poruku u kojoj je objasnio što se događa i ispričao se zbog mogućeg kašnjenja. Očekivao je razumijevanje, no umjesto toga uslijedio je poziv.

Tijekom razgovora koji je trajao samo 47 sekundi, menadžer mu je, kako tvrdi, rekao da tvrtka ne može zaposliti nekoga za koga nije sigurna hoće li se redovito pojavljivati na poslu. Radnikova molba da mu se da samo pet minuta da se pribere i započne s radom je odbijena, te mu je priopćeno da je dobio otkaz. Nakon toga, tvrdi, nikada nije primio ni pisano rješenje o prestanku radnog odnosa.

Obećanje prekršeno već prvog dana

Ono što cijelom slučaju daje dodatnu težinu jest činjenica da je radnik tijekom razgovora za posao bio potpuno otvoren po pitanju svog mentalnog zdravlja. Objasnio je kako u novim i nepoznatim situacijama može postati izrazito anksiozan te da mu ponekad treba nekoliko trenutaka da se pribere.

BORBA NIJE PRESTALA /

Pobijedila je rak, ali ostale su teške posljedice: 'Posebno je teško na poslu'

Prema njegovim riječima, menadžer je tada pokazao puno razumijevanje i uvjerio ga da to neće predstavljati nikakav problem. To obećanje o podršci, tvrdi radnik, isparilo je već prvog dana. Upravo zbog toga, otkaz smatra ne samo nepravednim, već i činom diskriminacije na temelju zdravstvenog stanja, odnosno invaliditeta. Slučaj je sada u rukama švedskog pravobranitelja za ravnopravnost, koji će istražiti sve okolnosti.

Mentalno zdravlje na radnom mjestu: Sve veći izazov

Ovaj incident, kako prenosi britanski Daily Star, nije usamljen i otvara šira pitanja o pravima radnika i obvezama poslodavaca kad je riječ o mentalnom zdravlju. Statistike pokazuju da se otprilike jedna od šest osoba tijekom radnog vijeka suočila s problemima mentalnog zdravlja. Iako je od pandemije čak 81 posto tvrtki pojačalo fokus na dobrobit zaposlenika, gotovo trećina radnika i dalje smatra da je podrška u njihovoj okolini neadekvatna.

Američki presedan i zaštita u Hrvatskoj

Koliko je ova tema pravno osjetljiva, pokazuje i slučaj Kevina Berlinga iz Kentuckyja u SAD-u. On je 2019. dobio otkaz nakon što je doživio napadaj panike jer mu je tvrtka organizirala rođendansku proslavu unatoč njegovoj izričitoj molbi da to ne čine zbog anksioznog poremećaja. Sud je 2022. presudio u njegovu korist i dodijelio mu odštetu od 450.000 dolara za duševnu bol i izgubljene plaće, zaključivši da je pretrpio štetnu radnju zbog svog invaliditeta.

BORBA NIJE PRESTALA /

Pobijedila je rak, ali ostale su teške posljedice: 'Posebno je teško na poslu'

U Hrvatskoj, Zakon o radu štiti radnike od neopravdanog otkaza. Poslodavac mora imati opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, a diskriminacija na temelju zdravstvenog stanja je strogo zabranjena. Iako zakon predviđa mogućnost "osobno uvjetovanog otkaza" ako radnik zbog trajnih osobina ili sposobnosti ne može uredno izvršavati svoje obveze, takav otkaz ne smije biti posljedica diskriminatornih motiva.

Globalna svijest o važnosti mentalnog zdravlja raste, a tvrtke sve više prepoznaju da je ulaganje u dobrobit zaposlenika ne samo etički ispravno, već i ekonomski isplativo. Procjenjuje se da se svaki dolar uložen u liječenje depresije i anksioznosti vraća četverostruko kroz poboljšano zdravlje i produktivnost radnika. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU 

HVALA VAM! /

Od Jadrana pa sve do drugog kraja svijeta: Fotografije govore 1000 riječi, vi zaista uživate