Iako smo navikli početak jeseni vezati uz 23. rujna, ove godine, kao i mnogih drugih, kalendar nam donosi malo iznenađenje. Jesen 2025. godine službeno započinje u ponedjeljak, 22. rujna, točno u 20 sati i 19 minuta po našem, srednjoeuropskom ljetnom vremenu.

Ovaj trenutak, poznat kao jesenska ravnodnevica ili ekvinocij, označava astronomski početak godišnjeg doba koje sa sobom donosi hladnije dane, raskošne boje i mirniju atmosferu. No, zašto se taj datum mijenja i što se točno događa na nebu i na Zemlji?

Jesenska ravnodnevica nije samo datum u kalendaru, već precizan astronomski događaj. To je trenutak kada Sunce u svom prividnom kretanju nebom prelazi nebeski ekvator, zamišljenu liniju na nebu koja je projekcija Zemljinog ekvatora. U tom trenutku, Sunčeve zrake padaju okomito na ekvator, što znači da su obje Zemljine polutke, i sjeverna i južna, jednako osvijetljene.

NEMOJTE OVO RADITI /

Jesenske navike koje potiču rast plijesni: Stručnjak upozorava na najčešće pogreške

Za nas na sjevernoj polutki to označava kraj ljeta i početak jeseni, dok na južnoj polutki počinje proljeće. Nakon ovog trenutka, sjeverna polutka se sve više naginje od Sunca, dani postaju kraći, noći duže, a temperature postupno padaju, uvodeći nas u zimu. Sam naziv "ravnodnevica" ili "ekvinocij" potječe od latinskih riječi aequus (jednak) i nox (noć), sugerirajući da su dan i noć tada jednako dugi. Ipak, stvarnost je malo složenija.

Misterij kalendara i zašto datum 'šeta'

Česta je zabluda da jesen uvijek počinje na isti dan. Razlog promjenjivosti datuma leži u neskladu između Gregorijanskog kalendara i vremena potrebnog Zemlji da jednom obiđe Sunce. Naime, tropska godina, odnosno Zemljin orbitalni period, ne traje točno 365 dana, već otprilike 365 dana, pet sati i 48 minuta.

Ta razlika od gotovo šest sati nakuplja se svake godine, zbog čega se trenutak ekvinocija pomiče. Kako bi se kalendar uskladio s astronomskim ciklusima, uvedene su prijestupne godine koje dodavanjem jednog dana (29. veljače) svake četiri godine "vraćaju" sat na mjesto. Zbog te korekcije, datum početka jeseni najčešće pada na 22. ili 23. rujna. Iznimno rijetko, jesen može početi i 21. ili 24. rujna. Primjerice, posljednji put je počela 24. rujna davne 1931. godine, a sljedeći takav slučaj dogodit će se tek 2303. godine.

Foto: Pixabay

Meteorološka naspram astronomske jeseni

Važno je razlikovati astronomsku jesen od meteorološke. Dok se astronomska ravna prema položaju Zemlje u odnosu na Sunce, meteorolozi koriste jednostavniji sustav radi lakšeg praćenja i usporedbe klimatskih podataka. Prema meteorološkoj podjeli, godišnja doba traju po tri cijela mjeseca. Tako meteorološka jesen uvijek počinje 1. rujna i traje do 30. studenog. Ovaj sustav omogućuje dosljednu statističku analizu i sezonske prognoze, piše EarthSky.

Mit o savršeno jednakom danu i noći

Iako sam naziv sugerira jednakost, na dan ekvinocija dan je zapravo nekoliko minuta duži od noći. Postoje dva glavna razloga za to. Prvi je način na koji mjerimo izlazak i zalazak Sunca – dan službeno počinje kada se gornji rub Sunčevog diska pojavi na horizontu, a završava kada taj isti rub nestane. To nam daje nekoliko dodatnih minuta svjetlosti.

Drugi, još važniji razlog je atmosferska refrakcija. Zemljina atmosfera lomi Sunčevu svjetlost poput leće, zbog čega vidimo Sunce na horizontu čak i kada se ono geometrijski nalazi malo ispod njega. Zbog ovog fenomena, dan traje otprilike šest do osam minuta duže od noći na sam dan ekvinocija. Dan kada su dan i noć zaista jednako dugi naziva se ekviluks i događa se nekoliko dana nakon jesenske ravnodnevice.

Znakovi jeseni svuda oko nas

Osim astronomskih definicija, dolazak jeseni najjasnije vidimo u prirodi. Promjena boja lišća jedan je od najspektakularnijih znakova. Kako dani postaju kraći, drveće smanjuje proizvodnju klorofila, zelenog pigmenta ključnog za fotosintezu.

POTENCIJALNE OPASNOSTI /

Veterinarka: 'Vlasnici kućnih ljubimaca trebali bi obaviti šest važnih provjera prije jeseni'

Njegovim povlačenjem do izražaja dolaze drugi pigmenti koji su cijelo vrijeme prisutni u lišću – karotenoidi i flavonoidi, dajući lišću predivne žute i narančaste tonove. Crvene i ljubičaste nijanse potječu od antocijanina, čija se proizvodnja potiče hladnijim noćima i sunčanim danima.

Jesen je doba godine kada se priroda priprema za mirovanje. Ptice selice kreću na jug, a životinje prikupljaju zalihe i traže sklonište za zimu. Za ljude, jesen je od pamtivijeka bila vrijeme žetve i zahvalnosti, što se ogleda u brojnim festivalima diljem svijeta, od drevnih poganskih obreda do današnjih proslava poput kineskog Mjesečevog festivala.

Čak su i drevne civilizacije, poput Maja u Chichén Itzi, gradile monumentalne građevine koje su se poravnavale sa Suncem upravo na dane ekvinocija, pokazujući duboko razumijevanje nebeskih ciklusa.

POGLEDAJTE GALERIJU

PROZOR U DUŠU /

Oblik stopala o vama otkriva više nego mislite: Evo što ona govore o vašoj osobnosti!

POGLEDAJTE VIDEO: Liječnik o metabolizmu, njegovim bolestima i poremećajima: 'Radi se o nizu kemijskih reakcija s jednim ciljem'