S prvim danom siječnja, milijuni ljudi diljem svijeta okreću novu stranicu s popisom ambicioznih odluka. Od odluka o svakodnevnom vježbanju i zdravijoj prehrani do planova za učenje novog jezika, početak godine često je ispunjen optimizmom i nadom u promjene. Međutim, kako vrijeme prolazi, stvarnost nerijetko pokaže da entuzijazam sam po sebi nije dovoljan za njihovo dugoročno ostvarenje. 

Istraživanja pokazuju da više od 80 posto novogodišnjih odluka doživi neuspjeh, najčešće već do sredine veljače. No, umjesto da se taj neuspjeh doživljava kao osobni poraz, on može poslužiti kao vrijedna lekcija o tome kako postaviti dostižnije i smislenije ciljeve, piše Psychology Today.

Foto: Shutterstock

Zamka prevelikih očekivanja

Jedan od glavnih razloga zašto ljudi odustaju od svojih odluka jest to što često razmišljaju previše grandiozno. Psiholozi upozoravaju da ljudi nisu "programirani" za nagle i sveobuhvatne promjene. Odluka da će se odjednom vježbati pet puta tjedno, izbaciti sav šećer iz prehrane i meditirati sat vremena dnevno postavlja pojedinca na put prema izgaranju. Takav pristup, poznat kao "sve ili ništa", ne ostavlja prostora za pogreške. Kada se neizbježno propusti jedan trening ili pojede kolač, javlja se osjećaj potpunog podbačaja, što demotivira i navodi na potpuno odustajanje.

Drugi je problem što su ciljevi često nejasni i nisu ukorijenjeni u stvarnim željama pojedinca. Odluka "želim biti zdraviji" zvuči dobro, ali što ona zapravo znači? Bez konkretnih koraka, takav cilj ostaje apstraktan.

Ključno je zapitati se zašto se nešto želi promijeniti. Ako je odluka potaknuta društvenim pritiskom ili osjećajem da se nešto "mora" učiniti, nedostajat će unutarnja motivacija potrebna da se ustraje kada početni entuzijazam splasne. Kako navode stručnjaci, bol zbog nepromijenjenog stanja mora biti veća od boli koju uzrokuje promjena da bi ona bila dugoročno održiva.

Kako postaviti ciljeve koji traju?

Umjesto postavljanja velikih i nejasnih odluka, stručnjaci preporučuju strukturiraniji i suosjećajniji pristup. Jedan od najučinkovitijih alata za to je metoda SMART, koja pomaže da ciljevi budu jasni, mjerljivi i realni.

Cilj bi trebao biti specifičan (S). Umjesto "više ću čitati", potrebno je definirati: "pročitat ću jednu knjigu mjesečno". Mora biti mjerljiv (M) kako bi se mogao pratiti napredak. Treba biti i dostižan (A): cilj mora predstavljati izazov, ali biti realan s obzirom na vlastite resurse. Jednako je važno da bude relevantan (R), odnosno usklađen s vlastitim vrijednostima. Na kraju, mora biti vremenski ograničen (T), s jasno definiranim rokom.

SNAGA VOLJE /

Umjesto radosti, osjetila bi bijes: Pati od poremećaja zbog kojeg je izbjegavala blagdane

Osim pametnog planiranja, ključno je usredotočiti se na izgradnju sustava, a ne samo na snagu volje. Motivacija je prolazna, ali navike su ono što ljude dugoročno održava na pravom putu. To znači stvaranje okruženja koje podržava zadane ciljeve. Primjerice, ako se želi vježbati ujutro, dobro je pripremiti odjeću večer prije. Ako je cilj zdravija prehrana, ne bi trebalo u kući držati nezdrave grickalice. Male pobjede grade samopouzdanje i stvaraju pozitivan zamah koji je ključan za dugoročni uspjeh.

Ulazak u novu godinu ne mora biti opterećen pritiskom dramatične transformacije. Umjesto toga, to može biti prilika za postavljanje promišljenih ciljeva koji odražavaju vlastite stvarne želje. Potrebno je prihvatiti da je promjena proces, a ne događaj.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

DOBRO ZAPAMTITE /

Stariji ljudi podijelili 23 životne mudrosti: 'Volio bih da sam ovo ranije znao'

POGLEDAJTE VIDEO: Alarmantni podaci iz Zagreba: svaki treći strani radnik ima simptome depresije