Umjesto radosti, osjetila bi bijes: Pati od poremećaja zbog kojeg je izbjegavala blagdane
Louise Lansbury ne podnosi zvukove koje ljudi proizvode dok jedu, ali je unatoč tom problemu odlučila Božić provesti na neuobičajenom mjestu
Za većinu ljudi, božićni ručak je sinonim za radost, zajedništvo i bogatu trpezu. No za Louise Lansbury (36), to je oduvijek bila noćna mora. Zvukovi glasnog žvakanja, srkanja ili uzimanja velikih zalogaja kod nje ne izazivaju tek blagu iritaciju, već snažan, nekontroliran bijes.
Louise pati od mizofonije, poremećaja zbog kojeg su joj obiteljski blagdani predstavljali mučenje. Ipak, ove godine odlučila je učiniti nešto nezamislivo – provesti Božić u bučnom pubu, piše Need To Know.
Što je mizofonija?
Iako zvuči kao neobična karakterna crta, mizofonija je stvaran i često iscrpljujuć neurološki poremećaj. Naziv potječe od grčkih riječi "misos" (mržnja) i "phone" (zvuk), a doslovno znači "mržnja prema zvuku". Medicinski poznat i kao Selektivni sindrom osjetljivosti na zvuk (4S), karakterizira ga ekstremna emocionalna reakcija na specifične, najčešće svakodnevne zvukove.
Za razliku od hiperakuzije, gdje su svi zvukovi preglasni, osobe s mizofonijom reagiraju samo na određene "okidače". Ti zvukovi kod njih aktiviraju "fight-or-flight" (bori se ili bježi) odgovor, izazivajući osjećaje panike, gađenja, tjeskobe i, kao u Louiseinom slučaju, intenzivnog bijesa. Stanje može značajno narušiti kvalitetu života, uništiti međuljudske odnose i dovesti do socijalne izolacije.
Okidači koji svakodnevicu pretvaraju u pakao
Okidači za mizofoniju su individualni, no postoje zvukovi koji se pojavljuju kod većine ljudi koji pate od ovog poremećaja. Najčešća kategorija su zvukovi povezani s jelom i disanjem, što objašnjava zašto su obiteljski obroci za Louise bili tako teški.
Najčešći okidači uključuju:
- Zvukovi jedenja: Žvakanje, mljackanje, srkanje, gutanje, struganje pribora za jelo po tanjuru
- Zvukovi disanja i usta: Glasno disanje, hrkanje, zijevanje, pročišćavanje grla, šmrcanje
- Ponavljajući zvukovi: Klikanje kemijske olovke, tipkanje po tipkovnici, lupkanje prstima, kucanje sata
Iako se najčešće radi o zvukovima koje proizvode ljudi, okidači mogu biti i zvukovi životinja ili čak neživih predmeta. Kod nekih osoba, reakciju može potaknuti i vizualni podražaj, poput gledanja osobe koja žvače otvorenih usta.
Kada osoba s mizofonijom čuje okidač, reakcija je gotovo trenutačna i uključuje niz fizioloških i emocionalnih simptoma. Fizički simptomi mogu biti ubrzan rad srca, napetost u mišićima, znojenje i stezanje u prsima. Emocionalno, osoba osjeća preplavljujući bijes, anksioznost ili gađenje te snažnu potrebu da pobjegne iz situacije ili nasilno zaustavi zvuk.
Iako uzrok nije u potpunosti razjašnjen, istraživanja upućuju na abnormalnosti u dijelovima mozga zaduženim za obradu zvuka i emocija, poput prednjeg inzularnog korteksa. Smatra se da postoji i genetska predispozicija. Procjenjuje se da mizofonija pogađa između 10 i 20 posto populacije, a češća je kod žena te kod osoba s anksioznim poremećajima, opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OKP) ili poremećajima iz autističnog spektra.
Louisein neobičan Božić kao terapija
Odluka Louise Lansbury da Božić provede u pubu dio je njezine terapije izlaganjem. Umjesto da izbjegava okidače, ona se s njima suočava u kontroliranom okruženju, nadajući se da će joj buka u pubu pomoći maskirati specifične zvukove jedenja. Kako bi se nosila s ljutnjom i tjeskobom, koristi različite tehnike. Jedna od njih su takozvani "anksiozni fidget prstenovi" koji joj pomažu preusmjeriti energiju, kao i tehnike dubokog disanja za smirivanje.
Iako lijek za mizofoniju ne postoji, postoje učinkovite strategije i terapije za upravljanje stanjem. Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) pomaže osobama da promijene negativne obrasce razmišljanja povezane sa zvukovima. Terapije zvukom, poput Tinnitus Retraining Therapy (TRT), koriste bijeli šum ili druge ugodne zvukove kako bi smanjile osjetljivost na okidače. Mnogi se oslanjaju i na praktična pomagala poput slušalica za poništavanje buke.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Svaki dan u Hrvatskoj umru dvojica muškaraca: Test iz krvi može spasiti život