Ministrica zdravstva Irena Hrstić odlučila je uvesti "red, mjerljivost i odgovornost u sustav dopunskog rada" - ako netko želi privatno raditi, ne smije imati listu čekanja na svom odjelu u bolnici. Po novom, ako pacijenti čekaju duže od 120 dana, na popodnevni rad u privatnoj klinici liječnik može zaboraviti.

Sve je to rezultat zaoštrene politike ministrice, koja se od početka svog mandata odlučila pozabaviti liječnicima koji pacijente "vuku" u privatne klinike. Podsjetimo, u nekoliko navrata inspekcija Ministarstva utvrdila je propuste bolnica i povrede iz radnog odnosa. 

Prema zadnje dostupnim podacima iz 2024., inspekcija Ministarstva zdravstva obavila je 42 nadzora privatnika te utvrdila da u zagrebačkom i splitskom KBC-u niz liječnika u redovno radno vrijeme nije bilo na radnom mjestu ili je bez dopuštenja radilo i u privatnoj klinici. Više možete pročitati OVDJE.

Ideja je Ministarstva upravo tome stati na kraj i povećati zadovoljstvo pacijenata javnim zdravstvom. No, način kako bi to napravila, ne odobravaju svi u zdravstvu.

RTL Detektor razgovarao je s liječnicima, pacijentima, ravnateljima koji nam otkrivaju zašto bi liječnici tužbama mogli pobijati novu uputu Ministarstva, a liste čekanja mogle biti veće. Potom, pogoduje li se dopunskim radom liječnika privatni sustav i zašto se Hrvatima više isplati ići liječiti privatno u Sloveniju ili Italiju nego u Hrvatsku.  

Pitanje pravne snage upute

Prvi problem na koji je ukazala Hrvatska liječnika komora je to što je krajem prošle godine na stol ravnatelja bolnica stigla uputa Ministarstva koja nema nikakvu pravnu snagu. 

To ima, napominju iz Komore, pravilnik koji definira kriterije kako netko može dobiti odobrenje da radi i privatno. Riječ je o Pravilniku o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca iz 2016. godine. 

Upozoravaju da je prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti iz 2018. godine., ministar do 1. srpnja 2019. trebao donijeti novi pravilnik, a dok se ne donese, na snazi je stari iz 2016. godine. 

"Od 2019. do danas ministar zdravstva nije donio novi pravilnik. Uputa nema istu pravnu snagu kao pravilnik. Pravilnik, kao podzakonski propis, prolazi kroz obvezan postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Uputa nije prošla javno savjetovanje tj. mogućnost da stručna i opća javnost komentiraju dokument", pojašnjavaju iz Komore.

Tužbom protiv upute Ministarstva

Sporno je, upozoravaju liječnici, što uputa uvodi nove kriterije za izdavanje dozvole za dvojni rad, kao primjerice liste čekanja, što nije predviđeno zakonom odnosnom pravilnikom kao nadležnim aktom za to.

"Liječnik pojedinac koji savjesno obavlja svoj posao na radnom mjestu nije niti može biti odgovoran za liste čekanja na razini ustanove, županije ili države. HLK nema informacije s terena o tome kako ravnatelji provode ili ne provode uputu kao ni informacije o tome jesu li članovi HLK-a na temelju ove upute počeli dobivati odbijenice. HLK će svojim članovima osigurati besplatnu pravnu pomoć u slučaju da odluče sudskim putem pobijati odluke o uskrati ili opozivu odobrenja utemeljene na spornoj uputi", kažu iz Komore

Zaključno - ministrica Hrstić je donijela uputu da ni jedan liječnik, koji radi na odjelu gdje su liste čekanja duže od 120 dana ne smije raditi i privatno, no prema Pravilniku koji je i dalje na snazi - to je i dalje moguće.

Kakvo je stanje na terenu?

RTL Detektor provjerio je kako će to sve skupa izgledati u praksi. Najveće kliničke bolničke centre pitali smo na koji način planiraju urediti dopunski rad u njihovim ustanovama - po uputi Ministarstva ili po važećem pravilniku. Kako će postupati u slučaju da dopusnicu za rad privatno zatraži liječnik koji na svom odjelu ima listu čekanja dužu od 120 dana ili ako takav liječnik već radi privatno. 

Ovu temu odlučili su komentirati samo iz riječkog i osječkog KBC-a, čije smo odgovore dobili. Iz Kliničkog bolničkog centra Osijek kažu da su zaprimili novu uputu o dopunskom radu liječnika te da je izvršena analiza dopusnica. "U ovome trenutku čekamo daljnje upute Ministarstva zdravstva o načinu postupanja", odgovaraju iz KBC Osijek. 

Iz KBC Rijeka odgovaraju da su na temelju zaprimljenih uputa Ministarstva pristupili reviziji važećih odobrenja za dodatni rad liječnika. "Riječ o dinamičnom procesu s pojedinačnim slučajevima u kojima su potrebne nadopune, a svakako sva odobrenja iz ranijeg perioda prestala su važiti s danom 31. siječnja 2026. KBC Rijeka poštuje uvijek naznačene rokove kod realizacije reformskih mjera i projekata, pa će i nadalje postupati u skladu s važećim propisima i zaprimljenim smjernicama", poručuju iz Ravnateljstva. 

Pitali smo i Ministarstvo zdravstva koje alate ima na raspolaganju za provedbu nove upute i što može učiniti ako se ista ne provodi, no odgovor nismo dobili.

Što kaže uputa Ministarstva, a što Pravilnik?

Provjerili smo što piše u uputi Ministarstva koja je na snazi od 1. siječnja ove godine i u Pravilniku o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca na koji se poziva Komora liječnika. 

Uputu Ministarstva zdravstva u vezi davanja odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca, ministrica Hrstić potpisala je i dostavila ravnateljima bolnice zadnji dan prošle godine. 

Uvodno se poziva na Pravilnik o mjerilima za davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca. Aktualni Pravilnik možete vidjeti OVDJE.

Propisano je da se odobrenje za dopunski rad zdravstvenom radniku, kao i u Pravilniku, daje ako: 

• redovito, savjesno i stručno obavljanje poslova iz ugovora o radu,
• u skladu s pravilima struke i uputama poslodavca odnosno ovlaštenih osoba poslodavca,
• kontinuirano stručno usavršavanje znanja i vještina,
• obavljanje poslova iz ugovora o radu u skladu s poslovnim interesima poslodavca,
• poštivanje strukovnih i stegovnih pravila koja proizlaze iz organizacije rada poslodavca і profesionalne djelatnosti,
• nepostojanje kaznene, prekršajne ili disciplinske pravomoćne odluke kojom je utvrđena odgovornost zdravstvenog radnika u vezi obavljanja profesionalne djelatnosti.

No, u usporedbi s Pravilnikom, u uputi stoji i da je ravnatelj je obvezan utvrditi ispunjava li taj zdravstveni radnik bitne pretpostavke koje su detaljno popisane. Jedna od bitnih pretpostavki su i liste čekanja.

U uputi je propisano sljedeće:

"Ako je vrijeme čekanja:

• 30 dana: svi radnici iz djelatnosti mogu dobiti odobrenje,
• 31-60 dana: 75% radnika iz djelatnosti može dobiti odobrenje,
• 61-90 dana: 50% radnika iz djelatnosti može dobiti odobrenje,
• 91-120 dana: 25% radnika iz djelatnosti može dobiti odobrenje,
• >120 dana: ne može se izdati odobrenje niti jednom radniku."

Sve pretpostavke koje je Ministarstvo uputom propisalo i traže se od liječnika donosimo u nastavku:

Iz Ministarstva zdravstva naglašavaju kako je tek riječ o uputi namijenjenoj ravnateljima zdravstvenih ustanova, kao alat za ujednačenu primjenu važećeg Pravilnika o dopunskom radu liječnika. "Uputom se detaljnije normiraju postojeći opći kriteriji, s ciljem veće transparentnosti i jednake prakse u svim ustanovama", dodaju iz Ministarstva.

U to su uvjereni i iz Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR) koja okuplja ravnatelje bolnica. Ističu da uputa o dvojnom radu može pomoći u uređenju određenih odnosa, ali s druge strane napominju kako sama po sebi ne može riješiti sve izazove s kojima se zdravstveni sustav suočava.

Dopunski rad i liste čekanja

Drugi problem na koji upozoravaju liječnici su povezivanje dopunskog rada i liste čekanja. Iz Komore napominju kako administrativne mjere kojima se pokušava regulirati dvojni rad neće riješiti uzroke listi čekanja. U dvojnom radu, napominju, radi samo 15 do 20 % liječnika, tako da se takva uredba, kakav god učinak ostvarila, neće ni na koji način odnositi na većinu liječnika.

Podatke o broju liječnika po bolnicama koji imaju dopusnicu za rad u privatnim klinikama možete vidjeti OVDJE 

"Nove uredbe koje se odnose na 15 % liječnika u javnom sustavu neće povećati broj liječnika, neće stvoriti novu opremu, neće promijeniti organizaciju rada za većinu zaposlenih u sustavu", kaže iz Komore. 

Podsjećaju na pokušaj zabrane dvojnog rada u Sloveniji koji je završio odlukom Ustavnog suda Slovenije koji je ukinuo takvu zabranu kao protuustavnu. "Vezano uz ovaj slučaj valja naglasiti da su za vrijeme zabrane u Sloveniji liste čekanja porasle jer je zdravstvena zaštita bila manje dostupna u privatnom sektoru kao i jer je dio liječnika otišao iz javnog zdravstvenog sustava", poručuju iz Komore.

HLK: 'Nismo krivi za duge liste čekanja'

Tvrdnja da se dvojni rad liječnika prikazuje kao uzrok listi čekanja i kao jedan od glavnih problema hrvatskog zdravstva, ne stoji ni činjenično ni logički, upozoravaju iz Komore. 

"Dvojni rad nije krucijalni niti temeljni problem hrvatskog javnog zdravstvenog sustava. Dvojni rad liječnika ne odvija se tijekom radnog vremena u javnoj ustanovi, nego u slobodno vrijeme. Nije uzrok listi čekanja, jer liste čekanja ovise o organizaciji rada, kadrovima, opremi, informatiziranosti, upravljanju itd.

U određenoj mjeri smanjuje pritisak na javni sustav, jer dio pacijenata pretrage i zahvate obavlja privatno. Predstavlja jedan od ključnih mehanizama zadržavanja liječnika u javnom sustavu i u Hrvatskoj. Potiče izvrsnost u javnom sustavu jer da bi liječnik uopće bio tražen u privatnom sektoru treba najprije izgraditi dobru reputaciju u javnom sustavu", pojašnjavaju iz Komore.

Isplativije otići privatno u Sloveniju nego u Hrvatsku

Iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata ističu kako novu uputu ne vide kao rješenje za liste čekanja, jer je slična već i postojala i ne samo da se nije ispoštovala, već kako ističu, nitko nije ni kontrolirao zaposlenja. Napominju kako ni u novoj uputi nema sankcija, što znači "ponovo može raditi tko god što želi". Predsjednica udruge dr. sc. Jasna Karačić Zanetti ističe kako ovakva uputa ne ide direktno u korist pacijentima. 

"Pacijentima je potrebno da im se refundira trošak kada idu privatno. Postoji apsurd da kad odu privatno recimo u Sloveniju ili Italiju da imaju pravo na povrat troškova, a kad odu privatno u Hrvatskoj onda nemaju mogućnost povrata troška, osim u iznimnim slučajevima gdje ih HZZO ne štiti jer se nije definirao medicinski opravdani rok, što bi jedino bilo pošteno za one koji čekaju", kaže. 

Iz Udruge pacijenata napominju da ne bi bilo sukoba interesa kada bi pacijent išao i privatno, a da mu se trošak za to refundirao. "Onda je to prava sinergija privatnog i javnog koja za pacijente znači bolju, dostupniju zdravstvenu zaštitu", navode. 

Kada se osloniti na HZZO?

RTL Detektor provjerio je pod kojim uvjetima HZZO refundira troškove obavljenih pregleda kod privatnika. Pacijenti puni povrat troškova mogu dobiti u slučajevima kada ih liječnik pošalje kod privatnika koji nema ugovor s HZZO-om na pretragu koja im je potrebna. 

Ako idu na planirano liječenje u privatne klinike u EU, da bi ostvarili povrat troškova, moraju prije odlaska dobiti pisano odobrenje HZZO-a. Pacijent sam plaća cijeli trošak liječenja, a nakon povratka u Hrvatsku može zatražiti povrat novca, uz medicinsku dokumentaciju i originalne račune.

Važno je napomenuti da HZZO vraća novac prema cijenama koje vrijede u Hrvatskoj, a planirano liječenje u drugoj državi može se odobriti samo ako se isto liječenje u Hrvatskoj ne može obaviti u medicinski prihvatljivom roku.

"HZZO je u 2024. godini svojim osiguranim osobama izvršio povrat troškova za planiranu zdravstvenu zaštitu u privatnim zdravstvenim ustanovama druge države članice u ukupnom iznosu od 182,84 eura na temelju dva odobrena zahtjeva, a za nužnu zdravstvenu zaštitu u inozemstvu u ukupnom iznosu od 19.786,60 eura na temelju 139 odobrenih zahtjeva", pojašnjavaju iz HZZO na naš upit.

Problem dugih lista čekanja na preglede

Liste čekanja na pretrage, rak rana su hrvatskog zdravstva. Najduže se čeka na UZV pretrage, kolonoskopiju, MR abdomena, ergometriju, CT mozga i kralježnice, a najgora situacija je u KBC Osijek te u bolnicama u Puli, Karlovcu, Sisku, Zadru i Bjelovaru. 

Primjerice, lista čekanja na UZV kolor dopler arterija i vena u Puli je gotovo 800 dana, na kolonoskopiju u Sisku i UZV prepona i vrata u Karlovcu pacijenti čekaju više od 500 dana. 

Popis lista čekanja po bolnicama možete vidjeti OVDJE

Iz Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske mišljenja su da će nova uputa djelomično utjecati na njihovo smanjenje ali i napominju kako razlozi dugih lista čekanja nisu jednoznačni i one su najizraženije u velikim kliničkim bolničkim centrima i većim županijskim bolnicama, gdje je i najveći pritisak pacijenata.

"Na to utječe manjak liječnika, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zbog čega se veći broj pacijenata upućuje na bolničku razinu. Dodatno, dio dijagnostičkih i specijalističkih pretraga indicira se češće nego što je nužno, a kapaciteti medicinske opreme i prostora unutar zdravstvenih ustanova su ograničeni. Važno je naglasiti da liste čekanja nisu samo hrvatski problem, ali u našem zdravstvenom sustavu predstavljaju jedan od njegovih najvećih izazova", poručuje mr. Dražen Jurković dr. med. spec., direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske te napominju kako liječnici sigurno nisu uzrok dugim listama čekanja.

"Hrvatski zdravstveni sustav nema jasno definirane vremensko-kadrovske normative, zbog čega je teško objektivno procjenjivati radno opterećenje liječnika. Istodobno, podaci Hrvatske liječničke komore govore da liječnici godišnje odrade oko tri milijuna prekovremenih sati, što jasno ukazuje na njihovu stvarnu opterećenost unutar sustava. Iskustvo pokazuje da velika većina liječnika radi odgovorno i intenzivno. Liste čekanja stoga nisu posljedica nedovoljnog rada liječnika, već opterećenosti sustava i ograničenih kapaciteta", poručuje Jurković. 

Stanovnika sve manje, gužve kod liječnika sve veće

Iz Komore napominju da su liste čekanja sustavni problem, koji se ne rješavaju administrativnim mjerama preko noći, uredbama ili naputcima, nego dugoročnim planiranjem, organizacijskim promjenama i odgovornim upravljanjem.

"Hrvatska, unatoč smanjenju ukupnog broja stanovnika, bilježi snažan porast udjela stanovništva starijeg od 65 godina, a upravo ta skupina koristi najviše zdravstvenih usluga. Zdravstvene potrebe ne prate linearno broj stanovnika, nego njihovu dobnu strukturu i zdravstveno stanje. Stoga je pogrešno očekivati da će se liste čekanja automatski smanjivati samo zato što je manje stanovnika.

Ne može se govoriti o odgovornosti liječnika za liste čekanja bez prethodne analize uređenosti sustava u kojem rade. Liječnici ne upravljaju listama čekanja, ne odlučuju o kadrovskim planovima, ne nabavljaju opremu i ne definiraju organizacijske modele rada. U uvjetima u kojima nedostaje stotine liječnika, u kojima liječnici godišnje odrade milijune prekovremenih sati i u kojima ne postoje jasni, obvezujući normativi rada, nepravedno je i netočno svaljivati odgovornost na pojedince. Pojedinačni rad liječnika, koliko god bio predan i intenzivan, ne može nadomjestiti strukturne manjkavosti sustava", zaključuju iz Komore.

Svjesni su toga i u Ministarstvu te napominju kako se liste liječnika ne mogu svesti isključivo na dopunski rad liječnika. "Liste čekanja su višefaktorski izazov. Na njih utječe trijada- strategija zdravstva Ministarstva, organizacija rada zdravstvenih ustanova i liječnika obiteljske medicine te pacijentove potrebe i odgovornost. Ne mogu se svesti isključivo na dopunski rad liječnika", poručuju iz Ministarstva. 

Idi i plati privatno

Teze kako se dopunskim radom liječnika pogoduje privatnom zdravstvenom sektoru koji je procvjetao i broji milijunsku zaradu, Ministarstvo zdravstva odbacuje. Napominju da time osiguravaju da javni zdravstveni sustav ostane prioritet uz komplementarnost privatnog, uz jasno definirane uvjete pod kojima je dopunski rad dopušten te koji ne smije utjecati na dostupnost i kvalitetu zdravstvene skrbi za pacijente što je i navedeno u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. 

S druge strane, Jurković iz UPUZ-HR ističe da se dopunskim radom liječnika djelomično pogoduje privatnom zdravstvenom sustavu, ali i da treba razlikovati različite oblike privatnog zdravstvenog sektora. "Postoje privatne zdravstvene ustanove koje značajno ulažu vlastiti kapital, zapošljavaju zdravstvene radnike na puno radno vrijeme i pružaju visoku razinu zdravstvene zaštite. One su legitiman dio sustava. Problem nastaje kod jednog broja privatnih praksi koje se u velikoj mjeri oslanjaju na rad liječnika zaposlenih u javnom sustavu, što stvara negativnu percepciju cijelog zdravstvenog sustava i liječničke profesije", kaže Jurković.

Iz Komore napominju da dvojni rad sam po sebi ne pogoduje privatnom sektoru nauštrb javnog. "Naprotiv, on omogućuje koegzistenciju javnog i privatnog sektora, uz jasna pravila i nadzor. Problem ne nastaje zbog dvojnog rada, nego zbog neujednačenih pravila, nedostatka kontrole i netransparentnosti te potencijalnih zlouporaba. Postojeća regulativa već sada propisuje jasne uvjete za odobravanje dvojnog rada. Također, propisani su mehanizmi sankcioniranja zlouporaba", poručuju.

Treba li zabraniti liječnicima da rade privatno?

Hrvatska liječnička komora smatra da dvojni rad nije sporan, ali ističu da svaka zlouporaba mora biti sankcionirana. Zabrana dvojnog rada nije rješenje jer ne skraćuje liste čekanja, potiče odlazak liječnika u privatni sektor ili inozemstvo, dodatno destabilizira javni zdravstveni sustav, može dovesti do produženja listi čekanja.

"Problemi se ne rješavaju zabranama, nego uređenjem i dosljednom provedbom propisa. Istodobno, nužno je jasno razdvojiti pitanje dvojnog rada od pitanja listi čekanja. Liste čekanja su pitanje upravljanja sustavom, a ne individualnih prava liječnika", napominju iz Komore.

Napominju da je dvojni rad potpuno uobičajen u svim europskim zdravstvenim sustavima. "Hrvatska ima iskustva s potpunom zabranom dvojnog rada, koja je u oba navrata rezultirala negativnim posljedicama i odljevom eminentnih stručnjaka iz javnog zdravstva", zaključuju iz Komore.

Jurković iz UPUZ-HR poručuje da dvojni rad liječnika sporan u situacijama kada se zloporabljuje i kada dolazi do neopravdanog prelijevanja pacijenata iz javnog u privatni zdravstveni sektor. "Neprihvatljivo je da liječnik koji radi u javnom zdravstvenom sustavu pacijentu kaže kako će na određenu pretragu u javnoj ustanovi čekati šest mjeseci, a zatim mu ponudi da istu tu pretragu kod njega ili njegovog kolege privatno obavi već istog ili sljedećeg poslijepodneva. Naravno, ako to dodatno plati", kaže Jurković.

Dopodne u bolnici, popodne privatno

Iz UPUZ-HR napominju i da u djelatnostima i na odjelima u kojima nema lista čekanja nema opravdanog razloga za zabranu dopunskog rada, ali ga treba precizno regulirati i kontrolirati.

"Dvojni rad treba ograničiti u onim djelatnostima u kojima pacijenti ne mogu doći do zdravstvene usluge u medicinski prihvatljivom vremenu. Ne može biti prihvatljivo da isti liječnici u prijepodnevnom radu u javnom zdravstvenom sustavu sudjeluju u stvaranju problema dostupnosti, a da ga potom u poslijepodnevnim satima rješavaju u privatnim ordinacijama naručujući iste pacijente.

Posebno je važno da HZZO ne ugovara zdravstvene usluge s privatnim ustanovama koje koriste liječnike iz javnog sektora u djelatnostima s dugim listama čekanja, jer nije prihvatljivo javnim novcem privatno rješavati problem koji je nastao u javnom sustavu. Čini mi se da u tom smjeru upravo ide naputak ministrice zdravstva", poručuju iz Jurković.

Javni sektor više ne postoji

Karačić Zanetti iz Udruge prava pacijenata ističe da je privatni zdravstveni sustav već skoro preuzeo javni te da je teško uvesti potpunu zabranu dopunskog rada. "Po istom pravilu bi i onda sve liječnike obiteljske medicine trebalo vratiti u domove zdravlja, a ne da imaju privatne ordinacije i da im za to plaća HZZO", ističe Karačić Zanetti te dodaje da bi se trebalo dozvoliti izbor, no puno strože kontrolirati takav tad i evidentirati elektronski radno vrijeme ulaska- izlaska iz ustanova. 

Iz Udruge pacijenata predlažu uvođenje ankete zadovoljstva pacijenata, korisnika zdravstvene zaštite. Mišljenja su da se po tome odmah može urediti sustav i vidjeti što ne valja i tako "nagraditi najbolje zdravstvene djelatnike, a isto tako sankcionirati one koje zloupotrebljavaju javni sustav na štetu pacijenata". 

"HZZO mora biti na usluzi osiguranicima, a ne "maćeha" koja ih dodatno kažnjava zato što su bolesni. Sve ove upute nemaju pravni način rješavanja problema, odnosno ako se ne ispoštuju nikome ništa i pacijenti ponovo ostaju nezaštićeni i prepušteni sami sebi", zaključuje dr.sc. Jasna Karačić Zanetti. 

 

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora."

POGLEDAJTE VIDEO: Nevjerojatna brojka koju nitko nije predvidio: Prvi put u 12 godina, saldo u zdravstvu je u – plusu!