Visoki dužnosnici Europske unije i južnoameričkog bloka Mercosur potpisali su 17. siječnja sporazum o slobodnoj trgovini u Paragvaju.

Sporazum predviđa postupno ukidanje carina i niza trgovinskih barijera između Europke unije i bloka Mercosur koji čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.  Sam blok nastao je još 1991., a 2012. pridružila mu se i Venezuela, ali je njezino članstvo suspendirano 2017. U prosincu 2012. potpisan je Protokol o pristupanju Bolivije Mercosuru. Parlamenti zemalja Mercosura još ga nisu ratificirali.

Cilj je naoko jednostavan: Omogućiti lakši protok roba i usluga između Europe i zemalja Južne Amerike te izgraditi novi, do sad neviđeni trgovinski blok. 

U prvom nastavku RTL Detektora donosimo što se točno 17. siječnja potpisalo, što piše u dokumentima i što će se stvarno mijenjati.

Na svečanom potpisivanju sporazuma čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: "Biramo poštenu trgovinu umjesto carina, biramo produktivno, dugoročno partnerstvo umjesto izolacije i, prije svega, namjeravamo pružiti stvarne i opipljive koristi našim narodima i tvrtkama".

No put do potpisivanja bio je dug - krenuo je 1999., uz prekide u pregovorima, sve se snažno zakotljalo 2016. i 2019. godine. EU i Mercosur su 6. prosinca 2024. zaključili politički kompromis, a sada je uslijedilo i formalno potpisivanje.

Riječ je o sporazumu kojim se stvara najveći trgovinski blok na svijetu s 450 milijuna potrošača iz EU i 270 milijuna u četiri zemlje koje čine Mercosur.

Time se stvara golemo tržište od oko 700 milijuna potrošača. 

Što je potpisano – i što još treba proći?

Sredinom siječnja potpisala su se dva pravna akta:

Prvi je Sveobuhvatni sporazum o partnerstvu (EMPA). 

To je sveobuhvatan dokument, koji se ne odnosi samo na trgovinu, to je i politički dokument koji osnažuje partnerstvo dviju strana, kao i dokument koji se bavi užim područjima kao što su prava radnika, zaštita okoliša, zelena tranzicija. 

Za EMPA-u procedura je vrlo složena i dugotrajna jer taj dokument moraju ratificirati sve zemlje članice, pa tako i Hrvatska. Mogu proći i godine do njezinog punog usvajanja. 

Drugi potpisani pravni akt je Privremeni trgovinski sporazum (iTA). To je uži dokument koji se odnosi samo na trgovinski sporazum i prestaje važiti kad zaživi EMPA-a jer će iTA biti ugrađena u nj.

Za iTA-u je potrebna odluka Vijeća i Europskog parlamenta. Ipak, imali su mogućnost zatražiti da se za iTA-u traži mišljenje Suda Europske unije o tome je li ugovor kompatibilan s europskim ugovorima, a to je procedura koja bi mogla trajati i dvije godine. To se prošle srijede, 21. siječnja, i dogodilo. Izvjesno je da je ugovor s Mercosurom pred golemim zastojem. 

Naime, Europski parlament iznimno tijesno donio odluku o traženju ocjene zakonitosti sporazuma: 334 zastupnika glasala su za upućivanje sporazuma Sudu EU, dok ke 324 bilo protiv, a 11 zastupnika bilo je suzdržano. Ovim se otvara mogućnost da se sporazum potencijalno i blokira.

Ako bi iTA ipak prošla svu ovu proceduru, uz pozitivno mišljenje Suda EU, tada bi ona zaživjela brže od EMPA-e jer se odnosi samo na trgovinu i investicije. Dokument Odluke Vijeća o potpisivanju Privremenog sporazuma o trgovini iTA objavljen je OVDJE.

Što EU trenutačno izvozi u Mercosur?

EU je drugi najveći trgovinski partner Mercosura, a vrijednost trgovine EU-a s Mercosurom u 2024. iznosila je više od 111 milijardi eura.

Od toga su 55,2 milijarde eura otpadale na izvoz, a 56 milijardi eura na uvoz. Više od 80 % trgovinskih tokova ostvareno je između EU-a i Brazila. Dakle, izvozi iz EU neznatno su manji u odnosu na robu koju uvezemo iz Mercosura.

U razdoblju od 2014. do 2024. trgovina robom između EU-a i Mercosura porasla je za više od 36 %: uvoz se povećao za više od 50 %, a izvoz za 25 %. Službeni su to podaci Europske komisije čije detalje možete vidjeti OVDJE. 

U 2023., posljednjoj godini za koju su dostupni podaci, vrijednost trgovine uslugama između EU-a i Mercosura iznosila je više od 42 milijarde eura.

EU je u Mercosur izvezao usluge u vrijednosti većoj od 29 milijardi eura, a iz Mercosura uvezao usluge vrijedne oko 13,4 milijarde eura. Dakle, trenutačno se više usluga izvozi iz EU prema tom bloku nego obrnuto. 

I ovo - EU najveći je ulagač u zemlje Mercosura: u 2023. u njih je uložio oko 390 milijardi eura. Međutim, izvoznici i potencijalni ulagači suočavaju se s preprekama na tržištima Mercosura.

Projekcije - koji bi bili učinci?

EU je uvjerena da bi se sporazumom izvoz EU prema četiri zemlje na godinu povećao za 39 posto (to je oko 49 milijardi eura), te će otvoriti čak 440 tisuća novih radnih mjesta. Istovremeno, navode da već već sad Mercosur osigurava 600.000 radnih mjesta u EU.

Više je procjena koliki bi bio ekonomski učinak sporazuma.

U konzervativnom scenariju, BDP bi se u EU-u povećao za 10,9 milijardi eura ili 0,1 posto, a u Mercosuru za 7,4 milijarde eura ili 0,3 posto do 2032.

Ambicioznije projekcije govore da bi se BDP povećao i za 15 milijardi, a u Mercosuru za 11,4 milijarde eura. Detalji se mogu vidjeti OVDJE.

Zahvaljujući sporazumu, samo na carinama EU bi - procjenjuje Europska komisija - uštedjela 4 milijarde eura godišnje.

Carine - što se mijenja?

Glavni ekonomski učinak sporazuma je ukidanje visokih carina. Prema iTA dokumentu, postupno bi se ukinulo 91 posto carina na robu iz EU, 

Primjeri carina koje trenutačno postoje su: 

• automobili (35 %),
• automobilski dijelovi (14 – 18 %),
• strojevi (14 – 20 %),
• kemikalije (do 18 %),
• odjeća (do 35 %),
• farmaceutski proizvodi (do 14 %),
• obuća od kože (do 35 %) 
• tekstil (do 35 %)

Detalji su objavljeni OVDJE.

Na stranicama EU objavili su da će ovi sektori zabilježiti najveći porast izvoza iz EU-a prema zemljama Mercosura i to: 

• motorna vozila (20,7 milijardi eura ili +200%),
• strojevi (5,4 milijarde eura ili +35%) 
• kemikalije (4,8 milijardi eura ili +50%)

To su i inače najvažnije vrste robe koju EU izvozi u Mercosur što potvrđuju i na stranicama Europske komisije. 

Što EU ukida Mercosuru i gdje su kvote?

Ukidanjem carina, poljoprivrednici u Europi boje se da će tržište preplaviti jeftina govedina i piletina. Poljoprivrednici su zato prosvjedovali u Bruxellesu i drugim gradovima.

No sporazum predviđa i mehanizme zaštite za osjetljive proizvode poput govedine, šećera i peradi, EU uvodi carinske kvote — ograničene količine koje mogu ući uz povlaštene carine. Time se pokušava zaštititi europske (i hrvatske) poljoprivrednike od prevelikog uvoznog pritiska.

"Omogućit će se i bescarinski pristup kvotama za mliječne proizvode EU-a (trenutačna carina 28 %), posebno za sireve;  uravnoteženo otvaranje tržišta EU-a jer će se sporazumom ukinuti uvozne carine na 92 % robe iz Mercosura izvezene u EU. Osjetljivim poljoprivrednim proizvodima kao što su govedina, šećer ili perad daje se povlašteni tretman samo u ograničenim količinama na temelju pažljivo kalibriranih carinskih kvota." Više se može vidjeti OVDJE.

Primjeri carina koje će se postupno ukinuti za one koji izvoze iz EU prema Mercosuru:

• vino (27 %),
• čokolada (20 %),
• jaka alkoholna pića (20 – 35 %),
• keksi (16 – 18 %),
• konzervirane breskve (55 %)
• bezalkoholna pića (20 – 35 %)"

Više pročitajte OVDJE.

Bruxelles je izračunao da bi se ukupni izvoz poljoprivrednih proizvoda EU-a u Mercosur trebao povećati za gotovo 1,2 milijarde eura (+49%).

"To se posebno odnosi na: 

• voće i povrće (+185 milijuna eura ili +36%),
• biljna ulja (+185 milijuna ili +21%),
• mliječne proizvode (+85 milijuna ili +102%)
• pića (+608 milijuna ili +53%). 

"Sporazum će ukloniti te visoke carine i druge trgovinske barijere poput nejasnih pravila i propisa ili opterećujućih postupaka, pa će europskim proizvođačima biti lakše izvoziti u Mercosur", objavila je EU, kao i ovo: 

"Sporazum će otvoriti dosad neviđen pristup regiji Mercosur za europske poljoprivrednike i proizvođače hrane. Očekuje se da će sporazum povećati izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU u Mercosur do 50% putem smanjenja carina na ključne poljoprivredno-prehrambene proizvode EU-a, kao što su vino, žestoka pića, mliječni proizvodi i maslinovo ulje"

Kao jak adut, vide i u zaštiti 344 oznaka zemljopisnog podrijetla EU-a, visokovrijednih tradicionalnih prehrambenih proizvoda i pića, od nelojalne konkurencije i imitacija.

"EU proizvodi mnoge jedinstvene visokokvalitetne regionalne prehrambene proizvode i pića poput Roqueforta, Parmigiano Reggiana, Polska Wódke (poljske votke) i irskog viskija, zaštićenih posebnim statusom pod nazivom 'Oznake zemljopisnog podrijetla'. Oznake zemljopisnog podrijetla osiguravaju autentičnost, omogućuju određivanje premium cijena i zabranjuju imitacije proizvoda. Sporazum Mercosura priznat će 344 europske oznake zemljopisnog podrijetla, zabranjujući imitacije kao i obmanjujuće izraze, simbole, zastave ili slike. Samo će autentični proizvodi, poput, na primjer, sira Roquefort proizvedenog u Roquefortu u Francuskoj, nositi naziv zemljopisnog podrijetla. Ova zaštita koristi proizvođačima u EU, podržava izvoz i jamči potrošačima Mercosura autentičnost proizvoda."

Što se još regulira iTA sporazumom?

Sporazum pokriva i trgovinu sirovinama.

I na stranicama Vijeća Europe naveli su da su uz poljoprivredne proizvode, mineralni proizvodi i drvna celuloza te papir najvažnije vrste roba koje iz Mercosura stižu u Uniju.

"Za Argentinu, Urugvaj i Paragvaj sporazumom se u potpunosti ukidaju ili ograničavaju na nulu izvozni porezi na sirovine i industrijske proizvode... Kad je riječ o industrijskim proizvodima, Brazil je ograničio na nultu stopu važne sirovine potrebne za gospodarsku diversifikaciju EU-a (nikal, bakar, aluminij, sirovine od čelika, čelik, titanij). Brazil je zadržao politički prostor za uvođenje izvoznih carina na određene sirovine te je u takvim slučajevima EU dobio povlastice od najmanje 50 % na bilo koji izvozni porez koji Brazil uvede u budućnosti i gornju granicu od 25 %", stoji u Odluci Vijeća o potpisivanju iTA sporazuma. 

Kako bi se spriječili šokovi i poremećaji na tržištu, predvidjeli su i zaštitne mehanizme koji se mogu aktivirati. 

Tako obje strane mogu aktivirati "uvođenje privremenih mjera za reguliranje uvoza u slučaju neočekivanog i znatnog povećanja uvoza koje uzrokuje ili bi moglo uzrokovati ozbiljnu štetu domaćoj industriji. Te zaštitne mjere primjenjuju se i na poljoprivredne proizvode u okviru sustava carinskih kvota ili se prema potrebi mogu ograničiti na područje najudaljenijih regija EU-a".

Koliko će EU izgubiti od carina?

Privremeni sporazum o trgovini u početku će biti financijski teret - prihodi carina smanjit će se za 330 milijuna eura.

Nakon potpune provedbe iTA sporazuma (15 godina od njegova stupanja na snagu) gubitak prihoda od carina bio bi - procjenjuje se - milijardu eura.

Ali vide pozitivan učinak na drugoj strani: 

"Očekuje se neizravan pozitivni učinak u smislu povećanja sredstava povezanih s porezom na dodanu vrijednost i bruto nacionalnim dohotkom".  

Sigurnost hrane i održivost

Među protivnicima sporazuma čuju se primjedbe da bi EU moglo preplaviti hrana u čijoj su se proizvodnji koristila sredstva koja su u EU zabranjena.  

U samoj Odluci Vijeća o iTA sporazumu stoji: da se "najviši standardi sigurnosti hrane te zdravlja životinja i bilja i dalje primjenjuju na sve proizvode, neovisno o tome jesu li proizvedeni na domaćem tržištu ili uvezeni u EU. Primjenjuje se načelo predostrožnosti. Sporazumom se predviđa pojačana suradnja s tijelima partnerskih zemalja i brži protok informacija o svim mogućim rizicima putem izravnijeg i učinkovitijeg sustava informiranja i obavješćivanja".

Kritike idu i na račun zaštite okoliša - da će se povećati krčenje šuma. 

U Odluci Vijeća piše: "Poglavlje uključuje i izričitu obvezu učinkovite provedbe Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, za koju je dogovoreno da će ujedno biti ključan element Pojačanog sporazuma o partnerstvu s Mercosurom i kojom se omogućuje suspenzija Privremenog sporazuma o trgovini ako stranka napusti Pariški sporazum ili prestane biti stranka u dobroj vjeri."

Navedeno je i da se sadržavaju obveze o poduzimanju mjera za zaustavljanje daljnje deforestacije (krčenje šuma) do 2030. "To je prvi put da stranke nekog trgovinskog sporazuma koji podliježe rješavanju sporova preuzmu pojedinačnu pravnu obvezu zaustavljanja deforestacije", navodi se.

Prvi put javna nabava otvorena i za EU

Uz sve navedeno, novost je da sporazum omogućuje i da tvrtke EU sudjeluju u javnim natječajima.

Sporazum obuhvaća širok raspon uslužnih sektora, uključujući poslovne usluge, financijske usluge, telekomunikacije, pomorski promet (prvi put Mercosur otvara pomorski promet unutar regije) te poštanske i kurirske usluge.

Pokušavajući uvjeriti javnost da je sporazum s blokom južnoameričkih zemalja dobar, na službenim stranicama su objavili da će ukupni utjecaj na cijelo gospodarstvo EU dosegnuti gotovo 80 milijardi eura nakon što se sporazum u potpunosti provede, a to je do 0,05 % dodatnog ukupnom BDP-u. 

U idućem nastavku RTL Detektora donosimo: Tko je u EU najveći zagovornik sporazuma s Mercosurom, a tko najveći protivnik te kako bi se to moglo odraziti na Hrvatsku. 

Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora.