Kriza s kojom se je Europa susrela za vrijeme covid pandemija bila je ogromna, a Bruxelles je relativno brzo odgovorio izazovima, i to kroz, kako ga je nazvala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, “Generacijski pakt za sutra i najveći projekt oporavka u Europi od Marshallovog plana”. Riječ je o Mehanizmu za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility), koji je imao za cilj oporaviti gospodarstvo ulaganjem u ključne industrije i tehnologije.

Težak je 650 milijardi eura, a u provedbi je od veljači 2020. pa do 31. prosinca 2026.. Temelji se na uspješnosti - to znači da Komisija isplaćuje iznose svakoj državi tek kada postigne dogovorene prekretnice i ciljeve za dovršetak reformi i ulaganja uključenih u njihov plan.

A pozitivno ocjenu Komisije za dovršetak dijela reformi, ovih dana primila je i Hrvatska. Do kraja godine najavljena je nova tranša od 1,1 milijardi eura. Premijer Andrej Plenković često ističe da smo jedna od najuspješnija članica Europske unije i da je do sada uspješno ispunila 100 posto planiranih obveza. 

Pohvala za Hrvatsku stigla je i od europskih revizora. Članica Revizorskog suda EU Ivana Maletić za RTL Detektor istaknula je da je Hrvatska primjer države koja je uključila u svoj plan sve pa i one najteže reforme. 

"Hrvatska je jedna od četiri najuspješnije države EU-a jer je u svoj Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) uključila više reformi koje se izravno odnose na strukturne slabosti tržišta rada te niz ključnih reformi, poput modernizacije sustava socijalnih naknada, jačanja aktivnih politika zapošljavanja, digitalizacije usluga za nezaposlene, programa obrazovanja odraslih i mjera za integraciju ranjivih skupina, pri čemu dio reformi već pokazuje konkretne rezultate, osobito u digitalizaciji i ciljanim mjerama zapošljavanja, dok za dio (poput prekvalifikacija i integracije ranjivih skupina) još nema dovoljno dokaza o stvarnim rezultatima jer je za njih potrebno više vremena", pojasnila je Maletić. 

RTL Detektor u nastavku donosi drugu stranu medalje ovih uspješnih ocjena o reformama i pristiglim milijardama za oporavak Hrvatske. Istražujemo što sve financiramo ovim novcima i u kojoj fazi su nam ključni projekti, a stručnjak za EU fondove Krešimir Budiša, otkriva nam zašto nas i u ovom programskom razdoblju muči “klasični hrvatski soj” i kakve će biti Hrvatska nakon NPOO-a. 

Plan oporavka za Hrvatsku

Nacionalni plan za oporavak i otpornost Hrvatskoj je uručen u srpnju 2021. godine. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je riječ o "izvanrednom planu koji će oblikovati ekonomiju i društvu" te da je Hrvatska najveći primatelj iz Mehanizma.

Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo financija, na raspolaganju ukupno imamo 10,04 milijarde eura za financiranje 407 reformi i investicija u ključnim sektorima kroz isplate temeljene na ispunjavanju definiranih pokazatelja. Sastoji se od pet komponenti, a to su: Gospodarstvo, Javna uprava i pravosuđe, Obrazovanje i znanost, Tržište rada i socijalna zaštita, Zdravstvo i jedne inicijative (Obnova zgrada).

Detaljan Plan oporavka za Hrvatsku dostupan je OVDJE. 

Ministarstvo graditeljstva provodi najopsežniji projekt, obnovu od potresa s alokacijom od 1,525 milijardi eura. Od toga je za energetsku obnovu višestambenih zgrade oštećenih u potresima planirano 55 milijuna eura, a 1,47 milijardi eura za cjelovitu obnovu zgrada javnog sektora.

A situacija na terenu je sljedeća: Trenutačno se provodi obnova na 227 zgrada u sektoru zdravstva, obrazovanja te kulture i kulturne baštine, a do sada je uspješno završeno 98 javnih zgrada.  

Energetska obnova višestambenih zgrada oštećenih u potresu ugovorena je na 70 objekata u iznosu od 39,9 milijuna eura bespovratnih sredstava. U provedbi je 69 projekata, a za sada je završen jedan projekt. Radi se o višestambenoj zgradi na adresi Banija 75, Karlovac, veličine 1.076,46 m2.

Iz Ministarstva za RTL Detektor odgovaraju kako očekuju da će obnova zgrada oštećenih u potresu s energetskom obnovom do kraja provedbe odnosno do 30. lipnja 2026. godine ispuniti zadane ciljne vrijednosti, odnosno bit će obnovljeno najmanje 596.495 m2 zgrada javnog sektora te 78.350 m2 višestambenih zgrada.

Popis 100 najvećih korisnika iz NPOO-a može se vidjeti OVDJE.

Klasičan hrvatski 'soj'

EU fondovi funkcioniraju po principu da države novac dobivaju tek nakon što dokažu da su ispunile ciljeve. Zadnje službene brojke ne idu nam u priliku i pokazuju kako provedbe na terenu kasni. To znači da Hrvatska, iako je osigurala velik dio sredstava na papiru, još uvijek nije provela dobar dio ulaganja. Brojni projekti su još uvijek u fazi pripreme, javne nabave ili realizacije, što nam možda najbolje pokazuje upravo navedeni slučaj s obnovom nakon potresa.

Prema zadnje godišnjem izvješću o NPOO za 2025. godinu koje je Europska Komisija objavila 8. listopada, a može se vidjeti OVDJE, Hrvatska je među državama koje su dosegnule isplate u iznosu tek nešto većem od 30 posto njihove alokacije iz MPOO.

Isto stanje o iskorištenim sredstvima otkriva i Eurostat za razdoblje provedbe od 2020. do 2024. 

 

No taj postotak će se do kraja ove godine sigurno povećati. Naime, prema podacima iz Ministarstva financija, do prosinca 2025. godine Hrvatskoj je od ukupno 407 definiranih reformi i investicija, Europska komisija potvrdila uspješno izvršenje njih 236, a iz europskog proračuna uplaćeno je 5,3 milijardi eura. Stigne li nam do kraja godine obećanih 1,1 milijarda eura, ukupno isplaćeni iznos dosegnut će 6,4 milijardi eura, što je sigurno iznad 50 posto iskorištenih sredstava iz NPOO-a. 

I naš sugovornik ističe da smo u zadnjoj godini ubrzali s provedbom, međutim naglašava kako "kasni cijela Europa jer rokovi su izrazito ambiciozni". "Ali kod nas se tome pridodaje i klasični hrvatski "sloj": komplicirani postupci, uska grla u javnoj nabavi, nedovoljno spremni projekti i strah administracije od pogreške. Često vidim situacije gdje projekt stoji ne zato što nema novca, nego zato što sustav nije dovoljno organiziran da se odluke donose na vrijeme. Dalji problem vidim u stalnom mijenjanju procedura i manjku "institucionalnog znanja", pa čak i kod iste vlasti imamo činjenicu da se promjenom ministara i državnih tajnika nekako "zaboravi" i po cijeloj vertikali ministarstava", poručuje stručnjak za EU fondove Krešimir Budiša.

Problemi u provedbi

Najveći problem, kaže Budiša je što projekti često nisu dovoljno pripremljeni kad kreću. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi, nedostatak dozvola, nedovoljno razrađeni troškovnici – sve to kasnije eskalira u kašnjenja i dodatne natječaje. 

"To je posljedica ulaska u provedbu prije nego što je projekt potpuno spreman. To se u Hrvatskoj godinama ponavlja: uhvatimo natječaj, a onda "pospremamo" dokumentaciju usput. Na to dodajte potres, covid, rast cijena materijala i izvođača – i dobijete projekte koji su 2021. krenuli, a 2025. još preprojektiraju ili ponavljaju nabave.

To nije nečija zla namjera; to je posljedica pretjerano optimističnih rokova i nedostatka kapaciteta u administraciji i vođenju velikih i ozbiljnih projekata. Ali upravo zato govorimo da priprema mora biti ozbiljna, a ne formalna", napominje.

Najveći projekti kasne

Takva problematika upravo se vidi u nizu velikih investicijskih projekata. Plinacro provodi najveći projekt iz NPOO-a, ukupne vrijednosti 223,4 milijuna eura. Riječ je o izgradnji četiri dionice plinovoda, Zlobin-Bosiljevo, Bosiljevo-Sisak, Kozarac-Sisak te Zabok-Lučko, od čega je u ovom trenutku završen tek jedan, a ugovorno razdoblje ističe 30. lipnja 2026.. 

Riječ je o plinovodu Zlobin-Bosiljevo i za njega 22. rujna ove godine izdana i uporabna dozvola. "Ovaj plinovod stvara nužan temelj da ostatak sustava - uključujući veze prema Sloveniji i Mađarskoj - može prihvatiti veće količine plina, uz zadržavanje njegove fleksibilnosti i sigurnosti", odgovaraju za RTL Detektor iz Plinacra. Drugi plinovod, Zabok-Lučko, važan je zbog izvoza prema Sloveniji. Projekt je dug 36 kilometara i iz Plinacra kažu da napreduje prema planu. Investicija je vrijedna 78 milijuna eura, s planiranim dovršetkom sredinom 2026. godine. 

Plinovod Kozarac-Sisak trenutačno je u izgradnji, a za plinovod Bosiljevo-Sisak završene su sve pripremne radnje, dobivena je građevinska dozvola i izgradnja kreće ovih dana. "Oprema za oba plinovoda je isporučena, a s prvom pošiljkom 24 kilometra cijevi već je krenula dostava na gradilišta. Te dionice zatvaraju logičnu cjelinu i pripremaju mrežu za veće protoke iz smjera Krka prema kontinentalnom dijelu i prema granicama. Očekujemo da će se uz povoljne vremenske uvjete, ciljana vrijednost postići na vrijeme do Ugovorom definiranog roka", poručuju iz Plinacra.

Prolongiran rok za LNG terminal na Krku

Uz ovaj projekt nadovezuje se proširenje LNG terminala na Krku na kojem je došlo do prolongiranja rokova od par mjeseci kako se ne bi izgubilo NPOO sufinanciranje. 

"Dodatkom Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekta "Povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku", propisano razdoblje provedbe projekta je 31. prosinca 2025. godine te je projekt realiziran u roku čime su ostvareni i preduvjeti za predviđeno sufinanciranje iz Mehanizma za oporavak i otpornost u visini 25 milijuna eura kako je i previđeno prvobitnim ugovorom", potvrdili su iz LNG Hrvatska za RTL Detektor.

Dodaju da je u međuvremenu projekt uspješno završen te kako su ispunjeni svi uvjeti za dodjelu bespovratnih sredstava iz NPOO-a, a proces probnog rada Terminala završen je 7. studenog ove godine. "Novi modul za uplinjavanje čini jedna jedinica za uplinjavanje maksimalnog kapaciteta otpreme prirodnog plina od 250.000 mɜ/h. Ukupni maksimalni kapaciteta Terminala za UPP ovim je povećan s 3,9 milijardi prostornih metara prirodnog plina na 6,1 milijardu prostornih metara prirodnog plina", pojašnjavaju iz LNG Hrvatska. 

Hrvatska ostala bez optičkog interneta

S provedbom NPOO projekta zapelo je i Ministarstvo prometa. Naime, još smo ljetos pisali o  Butkovićevom mega projekt uvođenja optičkog interneta na području 37 gradova i općina u komercijalno neatraktivnim područjima koji je doživio debakli jer sve je propalo i prije nego što je počelo. 

Posao na natječaj u lipnju 2023. godine dobila je tvrtka OPTIX Infrastrucura d.o.o. iz Zagreba, a nakon više od godinu dana natezanja, cijeli ugovor bio otkazan.  Iz ministarstva Olega Butkovića nam kažu da je do problema došlo jer OPTIX nije sklopio ugovore s podizvođačima na ovom projektu koji su trebali izvesti radove na uspostavi optičkog interneta.  

Od samog početka ugovora evidentirana su kontinuirana kašnjenje u provođenju projektnih aktivnosti. U pregovore i razgovore uključilo se i Ministarstvo prometa i Ministarstvo financija, no bezuspješno jer nije došlo ni do kakvog pomaka. Cijelu kronologiju ovog projekta pročitajte OVDJE.

Koliko je dobio privatni sektor?

Najveći projekt iz privatnog sektora financiran iz NPOO-a odnosno onaj koji je dobio izravnu potporu bez javnog natječaja su kontroverzni Rimčevi robotaksiji.

Je li ustvari privatni sektor zakinut jer je sve "otišlo" u Rimčeve ruke, Budiša ističe sljedeće: "Ako gledamo velike izravne potpore onda je točno da je samo Rimac odnosno njegova Mobility kompanija dobila financiranje bez natječaja. Ali ako gledamo dostupne pozive, povoljne kredite i ulaganja u digitalnu i zelenu tranziciju poduzeća, onda vidimo da se ipak otvorilo dosta mogućnosti i u istraživanju i razvoju, turizmu itd".

No Budiša ističe kako se privatni sektor našao u drugim problemima. "Natječaji vezani uz energetsku tranziciju su bili užasno komplicirani, ponavljali su se i nisu bili jasni nikome, ni onima koji ih provode niti onima koji pišu. Problem je dakle što se mali i srednji poduzetnici teško probijaju kroz složene procedure i kratke rokove". 

Robotaksiji prošli verifikaciju

Za robotaksije iz NPOO-a osigurana je tranša od 89,7 milijuna eura, a definirani rok završetka 31. ožujka 2026., a u kojoj su trenutačno fazi, iz Rimac automobili za RTL Detektor nisu odgovorili.

No sam Mate Rimac krajem studenog ih je prezentirao na društvenim mrežama te rekao "da su svi na broju". “Bez obzira da li se razvija običan auto ili robotaksi njih treba jako puno testirat i treba jako puno prototipa za taj proces – za testiranje sigurnosti, crash testove, zračne tunele, komfor, vibracije, dugovječnost, potrošnja i tako dalje. Iako smatramo da je robotaksi ili autonomna vožnja sigurnija od ljudskog vozača i postaje sve sigurnija i bolja s vremenom, nemoguće je isključiti nesreće”, pojasnio je Rimac. 

Napomenuo je kako je za razvoj robotaksija iz EU osigurano 89,7 milijuna eura, privatni investitori uložili 104 milijuna eura. "Privatni investitori su dodatno u cijelu Rimac grupu investirali milijardu eura investicija. Manje od 10 posto Rimac automobili su povukli iz javnih sredstava", napomenuo je Rimac te dodao da sredstva koja će trebati u budućnost za razvoj robotaksija prikupit će iz privatnih investitora.

Više informacija o ovom projektu otkrili su nam iz Ministarstva prometa. Potvrdili su da je tvrtka Project 3 Mobility predstavila 60 verifikacijskih prototipova vozila te su provedena odgovarajuća testiranja. Dodaju i da Hrvatska u narednim danima planira poslati 8. zahtjev za plaćanje prema Europskoj komisiji, na temelju ispunjenih svih 17 predviđenih pokazatelja, od kojih se jedan odnosi i na verifikaciju upravo tih 60 prototipova.

Reforma koju će osjetiti građani

Jedan od najvećih korisnika NPOO-a je Ministarstvo pravosuđa. Do sada je završilo provedbu niza projekata vezanih uz digitalizaciju i unapređenja sustava. Radi se o izradi digitalne mobilne platforme, razvoja alata za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka, uključivanje šire javnosti u borbu protiv korupcije, e-državni ispit, centraliziran sustav selekcije, optimizacija i decentralizacija jedinica lokalne samouprave putem funkcionalnog spajanja, unapređenje e-spisa. Ministarstvo je za ove projekte osiguralo NPOO financiranje u iznosu od četiri milijuna eura. 

Ovakva ulaganja upravo pozdravlja Budiša, jer je to reforma, kako ističe, koju će građani konkretno osjetiti u svakodnevnom životu. Naime, uz sve probleme u provedbu, naš sugovornik napominje da je NPOO Hrvatskoj donio izuzetno veliki paket ulaganja u energetsku i postpotresnu obnovu, digitalizaciju javne uprave, modernizaciju obrazovanja i znanosti, te zelenu mobilnost, a najvažniji su oni projekti, kako ističe, koji ostavljaju trag i nakon 2030. godine. 

"U Zagrebu, Sisku i Petrinji odrađeni su iznimno veliki zahvati na obnovama nakon potresa i to su ulaganja koje se mjere generacijama. U ostatku Hrvatske rekao bih najveća su ulaganja u škole u jednoj smjeni diljem Hrvatske – realno najveća ulaganja u osnovno školstvo od samostalnosti Hrvatske. Meni osobno posebno važna su ulaganja u znanstvenu i obrazovnu infrastrukturu, jer sam u praksi vidio koliko dobar projekt – od laboratorija do modernih istraživačkih centara – može promijeniti ambiciju jednog sveučilišta i njegovu suradnju s industrijom. A simbolički je bitno da imamo i projekte koji potvrđuju da imamo priliku za nove industrije i iz Hrvatske, poput razvoja autonomne mobilnosti", poručuje.

Hrvatska nakon NPOO-a

Budiša vjeruje da će Hrvatska na kraju uspjeti iskoristit novac iz NPOO-a jer imamo kapacitet za ispunjavanje indikatora i povlačenje tranši, a kako smo posljednji ušli u EU, vjeruje da smo u neku ruku najsvježiji i najprilagodljiviji EU fondovima.

"Ali nije pitanje samo hoćemo li "povući", nego što ćemo za to dobiti. Ako 2026. dočekamo s obnovljenim školama, boljim istraživačkim kapacitetima, bržim sudovima i modernijom energetskom infrastrukturom, tada možemo reći da je NPOO bio više od tablice.

Ako ćemo u zadnji čas gasiti požare i rezati obuhvate projekata, onda ćemo dio potencijala sigurno izgubiti. Na nama je da ga iskoristimo ozbiljno i dugoročno", zaključuje Budiša.

POGLEDAJTE VIDEO: Potpisan ugovor za izradu novog sustava naplate cestarina

“Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora.”