Krizama u svijetu, ali i u našoj zemlji i u trećem mandatu bavi se premijer Plenković. 

Na današnji dan prije devet godina Andrej Plenković prvi je put postao predsjednik Vlade.

Od tada je mijenjao partnere: od MOSTA, HNS-a, do Domovinskog pokreta. Promijenio je 30-ak ministara, a mnogi su otišli zbog sumnje na korupciju. Uz njega su od početka tek troje istih - Tomo Medved, Oleg Butković i Nina Obuljen Koržinek. 

POGLEDAJTE VIDEO: Što se promijenilo od 2016. do 2025.? Umirovljenica Ivica: 'Da mi nema nećakinje ja nemam ni za kruh...'

Kroz to razdoblje kunu smo zamijenili eurom, Novu godinu 2023. dočekali smo s novom valutom. 

Ušli smo smo i u Schengenski prostor. Kao 27. zemlja članica Europe bez granica na prijelazu Bregana simbolično je skinuta ploča i podignuta rampa. 

Prva veća kriza bila je slučaj Agrokor koji je i dalje bez sudskog epiloga. Država se, kao i cijeli svijet, suočio s najvećom pandemijom u zadnjih 100 godina, a usred korona krize Hrvatsku su zadesila dva velika potresa - u Petrinji i Zagrebu.

NOVA FIGURA /

Devet godina vodi hrvatsku Vladu: Pogledajte kako se Plenković mijenjao, promjena je ogromna

Veliko božićno obećanje iz 2016. o otkupu MOL-ovih dionica INA-e Plenković nije ispunio, ali je ono o povezivanju hrvatskog juga. U srpnju 2022., svečano je otvoren Pelješki most. 

A kako smo živjeli prije 9 godina u odnosu na sada? Prosječna mjesečna neto plaća 2016. iznosila je 5.685 kuna, pretvoreno u eure: 755 eura. U srpnju ove godine iznosi 1.437 eura. 

Rasle su i mirovine, 2016. prosječna je bila oko 2500 kuna, odnosno 332 eura. Sada je 592 eura, iako treba reći da oko 60 posto umirovljenika prima znatno manje. 

No rasla je i infacija, pa su cijene otišle u nebo. Upravo suprotno bilo je prije 9 godina. Tada je zabilježena deflacija od oko minus 1,2 posto, pa su cijene blago pale. Sada smo, prema Eurostatu, u neslavnom europskom vrhu. U rujnu su cijene porasle 4,2 posto u odnosu na rujan prošle godine. Jedino višu inflaciju imaju Estonija i Rumunjska.

Jedan od većih problema sada je i krov nad glavom. Cijene kvadrata su vrtoglave. Prije devet godina kvadrat smo u prosjeku plaćali 1.314 eura, a sada dvostruko više - 2.615 eura. Pri čemu se u Zagrebu ili Splitu penju i iznad 5 tisuća.