EU je potpisala trgovinski sporazum sa zemljama Mercosur (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj) kojim bi se postpuno smanjile carine, poljoprivrednici su se digli na noge zbog straha da će Europu preplaviti jeftiniji prehrambeni proizvodi sumnjive kvalitete - prije svega govedina i perad. Sporazum je trenutačno poslan na mišljenje Suda EU koji treba prvo odlučiti je li Sporazum usklađen sa zakonodavstvom EU.

Ako bi Sporazum prošao, uslijedila bi ratifikacija. 

U RTL Detektoru provjerili smo hoće li Sporazum omogućiti da nas zatrpaju hranom iz Južne Amerike, te hoće li to rušiti cijene u Hrvatskoj. 

Što kaže Europska komisija?

Iako je glavna značajka sporazuma da se postupno ukidaju carine, to ne znači da će EU zatrpati jeftinija hrana iz zemalja Južne Amerike.

RTL DETEKTOR /

Dogovor koji trese Europu: Što je to Mercosur, što smo s njim potpisali i zašto ga se neki boje?

Naime, iz Europske komisije jano su podcrtali da će "EU odobriti vrlo ograničen pristup svom tržištu za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda." Više pogledajte OVDJE. 

Za osjetljive proizvode kao što su govedina, perad te ili šećera trajno će uvesti kvota što znači da će se staviti granica koliko toga se smije uvesti.

"Štoviše, bilateralna zaštitna klauzula može se primijeniti u slučaju da povećani uvoz iz Mercosura uzrokuje - ili čak samo prijeti da će uzrokovati - ozbiljnu štetu relevantnim sektorima EU. Po prvi put, ova zaštitna klauzula također obuhvaća uvoz u okviru carinskih kvota", objavila je Europska komisija. 

Pojednostavljeno - neće se dozvoliti da brodovi puni jeftine hrane zatrpaju EU. Ako se dogode poremećaji na tržištu, EU će reagirati i dignuti ograde.

Naglasak se stavlja na govedinu, perad, med, rižu i etanol. 

U fokusu govedina

Američka međunarodna novinska agencija United Press International objavila je kako je Brazil najveći izvoznik govedine na svijetu i čini 23 posto svjetskog izvoza - otuda možda i strah poljoprivrednika EU.

Foto: Shutterstock

Zajedno s Argentinom, Paragvajem i Urugvajem - grupacija drži između 30% i 35% ukupnog svjetskog izvoza govedine, 

Ali Europska komisija objavila je da Sporazum ne daje bescarinski pristup govedini iz Mercosura - omogućit će ulazak 99.000 tona govedine s carinom od 7,5%.

Koliki je to udio na tržištu?

Europska komisija navodi da to čini 1,5% ukupne europske proizvodnje govedine i manje je od polovice trenutnog uvoza iz Mercosura, koji iznosi 206.000 tona (2024.).

Dakle - uvoz govedine bi se po tome čak smanjio. Dodaju i ovo: "Sveukupno, EU je neto izvoznik govedine, s ukupnim izvozom od 4,9 milijardi eura u 2024. - gotovo dvostruko više od ukupnog uvoza EU-a", tvrde na stranicama Europske komisije. 

Foto: Sasa Miljevic/pixsell

Kvote za perad

Mercosur je najveći izvoznik peradi na svijetu, a S&P navodi da je Brazil najveći dobavljač peradi za EU (2024).

Prema sporazumu, EU će dopustiti uvoz od 180.000 tona peradi bez carine. Ta će se količina postupno uvoditi tijekom pet godina. 

"To predstavlja 1,3% ukupne proizvodnje EU i niže od trenutnog uvoza iz Mercosura (293.000 tona u 2024.). To se uvelike kompenzira globalnim izvozom EU-a, koji iznosi 2,1 milijun tona (2024.). Predviđa se da će potrošnja peradi u EU svake godine rasti za sličan iznos kao i nova preferencijalna kvota", navodi Komisija.

'TREBA STATI NA LOPTU' /

Plenković dao intervju Francuzima: 'Trump je u Davosu napravio dva koraka unatrag'

Najveći proizvođač šećera i ograničenje

Prema podacima američkih vlasti, Brazil je najveći proizvođač šećera i drži čak 24 posto svjetske proizvodnje šećera, a EU samo devet posto. Europska komisija navodi da se neće uvoditi nova kvota za šećer - odnosno neće biti povečanog uvoza. 

"Sporazumom će 180.000 tona sirovog šećera od trske za rafiniranje biti dopušteno uvesti u EU bez carine u okviru ove postojeće kvote. Nova kvota bez carine od 10.000 tona dogovorena je samo za Paragvaj. Specijalni šećeri isključeni su iz sporazuma", ističu iz Europske komisije.

Dogovoreni iznosi pokrivaju 1,1% proizvodnje šećera u EU.

EU pušta med kojeg nema dovoljno

U ovoj priči dominira Argentina koja je jedna od pet najvećih proizvođača meda u svijetu. Europska komisija navodi da će kvota za med pokrivati manje od 10% ukupne potrošnje u EU.

Foto: Shutterstock

"Sporazum će otvoriti kvotu za med od 45.000 tona bez carine, postupno uvođenu tijekom pet godina. Kvota za Mercosur iznosi otprilike 10% ukupne potrošnje EU", ističu. Navode i da EU trenutačno zadovoljava 60 posto potreba za medom iz vlastita uzgoja.

Kvota za rižu

EU trenutačno proizvodi 60 posto svojih potreba za rižom, a sporazum će omogućiti ulazak 60.000 tona riže bez carine - i ta će se količina postupno uvoditi tijekom pet godina.

Navode: "To je manje od postojećeg uvoza Mercosura od 211.000 tona (2023.-2024.) i iznosi 1,4% potrošnje riže u EU od 2,9 milijuna tona (2023.-2024.)."

Zvjezdana Blažić: 'Bez drastičnog snižavanja cijena'

Konzultantica za poljoprivredu i prehrambene proizvode Zvjezdana Blažić potvrđuje da su zemlje Mercosura ozbiljna agrarna svjetska sila. S obzirom na to da EU odavno podiže ljestvicu standarda za očuvanjem okoliša, potom kontrole korištenja pesticida i umjetnih gnojiva, kao i standarde koji se odnose na dobrobit životinja, ističe da ovaj trgovinski sporazum nije samo pitanje kvota i carina. 

Foto: Davorin Visnjic/pixsell

Daje usporedbu dvaju bloka: "Poljoprivreda u EU sudjeluje s oko 1,6 posto BDP-a, dok u Brazilu i Argentini čini 5,6 odnosno gotovo 6 posto BDP-a. Mercosur je snažno izvozno orijentirana agrarna sila. EU godišnje proizvodi oko 59 milijuna tona kukuruz, a samo Brazil 119 milijuna tona, a Argentinam 50 milijuna tona. Kod soje je razlika još veća: EU proizvodi tek oko 3 milijuna tona, Brazil 155 milijuna tona, Argentina 48 milijuna tona, što EU čini strukturno ovisnom o uvozu proteinskih krmiva."

U goveđem mesu Brazil proizvodi više od 11 milijuna tona godišnje, gotovo dvostruko više od cijele EU, dok Argentina dodaje još oko 3 milijuna tona. Slično je i kod peradi – Brazil je najveći svjetski izvoznik pilećeg mesa, s proizvodnjom većom od 14 milijuna tona godišnje.

Brazil višestruko više koristi pesticide od EU

"FAO podaci pokazuju i razlike u korištenju pesticida: u Brazilu se koristi oko 6 kg po hektaru, u Argentini 4,9 kg, dok se u EU potrošnja kreće između 2,9 i 3,5 kg po hektaru, uz trend smanjenja. Slične razlike postoje i u korištenju mineralnih gnojiva", kaže naša sugovornica. 

Za Hrvatsku je sporazum osjetljiv jer izvozimo kukuruz i soju, upravo u segmentima u kojima Mercosur ima najveću konkurentsku prednost.

Foto: Josip Regovic/pixsell

No, pitanje hoće li sporazum dovesti do preplavljivanja hrvatskog tržišta jeftinijim mesom i drugim poljoprivrednim proizvodima te postoji li rizik od snižavanja cijena i dolaska proizvoda sumnjive kvalitete, prema mišljenju Zvjezdane Blažić, takav scenarij nije vjerojatan – barem ne u smislu masovnog i naglog ulaska tih proizvoda na hrvatsko tržište.

"Kvote predviđene sporazumom relativno su male, a Hrvatska je malo tržište. Ne smatram da bi došlo do preplavljivanja tržišta niti da bi potrošači odjednom bili suočeni s velikim količinama tih proizvoda", ističe.

Ipak, upozorava da prava opasnost ne leži u količinama, nego u cjenovnom pritisku koji se može preliti na cijelo europsko tržište.

Strahovi i mehanizmi

"Kada se na tržištu pojave proizvodi s nižim ili znatno nižim cijenama, cijene se de facto korigiraju na razini cijelog tržišta. To se ne događa samo lokalno, nego europski. I to je ono što može ozbiljno pogoditi poljoprivredne proizvođače", kaže Blažić.

Dodaje kako su europski, pa tako i hrvatski proizvođači posebno osjetljivi jer proizvode upravo ono što bi se iz Južne Amerike moglo pojačano uvoziti – od stočne hrane poput kukuruza i soje, do mesa, uključujući piletinu.

OČAJ I OGORČENJE /

Drama u srcu Pariza, traktori ispod Eiffelovog tornja: 'Napustili su nas zbog svemirskog broda'

Podsjeća da postoje i zaštitni mehanizmi koji se mogu aktivirati i sporazum staviti izvan snage, ali procedura je spora jer je teško dokazivati damping ili poremećaje koji dolaze s pojedinim pošiljkama. 

Stručnjak za poljoprivredu, prof. Ivo Grgić, u sporazumu vidi priliku, unatoč strahu od pritiska cijena. 

"U Brazilu i Argentini govorimo o uzgoju na golemim površinama i ekonomiji obujma. Radna snaga je jeftinija, inputi su jeftiniji, tehnologija drugačija. To je ono što najviše zabrinjava europske proizvođače – hoće li moći konkurirati cijeni", kaže.

Kaže - jedna prosječna farma u Južnoj Americi višestruko je veća od europske, što automatski snižava troškove proizvodnje.

Europski odgovor: kvaliteta i dodana vrijednost

Unatoč tome, Grgić smatra da Europska unija ima ozbiljan adut – vlastito tržište i potrošače koji su spremni platiti više za kvalitetu.

"EU je tržište od oko 500 milijuna ljudi. Značajan dio potrošača ima dovoljno visoka primanja i svjesno bira skuplje, kvalitetnije proizvode iz Europe. A posebna prilika je u izvozu prerađenih proizvoda s dodanom vrijednošću – vina, mesnih delicija, proizvoda s oznakama zemljopisnog podrijetla i izvornosti. To je prilika, ali traži ozbiljan angažman. Mnogi se pitaju zašto, primjerice, uzgajivači svinja nisu više uključeni u proizvodnju zaštićenih proizvoda poput pršuta ili kulena. Ulazak u sustav zaštite znači više rada, više ulaganja i strože uvjete", ističe.

Velike hrvatske prehrambene kompanije zbog sporazuma, smatra Grgić, nisu izravno ugrožene.

"To su već etablirani proizvođači s premium proizvodima i snažnim brendovima. Oni mogu čak i profitirati, ali treba paziti da se uvoz sirovina ne pretvori u ‘hrvatske delicije’ koje su samo tehnološki obrađene, a ne stvarno proizvedene u Hrvatskoj. Konkurencija – čak i nelojalna – često tjera sustav da postane bolji. To vrijedi i za poljoprivredu. Bez konkurencije nema razvoja", zaključuje.

Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora. 

Foto: Rtl

POGLEDAJTE VIDEO Poskupljuje dopunsko: Izračunali koliko godišnje potrošimo na besplatno zdravstvo