S prvim danom 2026. godine mijenjaju se pravila. Na snagu stupa niz promjena za poduzetnike, umirovljenike, zaposlenike, studente.  

Neke donose olakšice i nove pogodnosti, a većina njih ipak dodatne troškove. 

Što nas sve čeka i što morate znati pogledajte u nastavku. 

Fiskalizacija 2.0 i e-računi

Od 1. siječnja 2026. ulazi u punu primjenu fiskalizacija 2.0. Svi poslovni subjekti koji su u sustavu PDV-a moraju od 1. siječnja 2026. izdavati i primati e-račune za domaće transakcije između poduzetnika. 

Subjekti koji nisu u sustavu PDV-a npr. poduzetnici na paušalu, slobodna zanimanja, obrtnici izvan PDV-a moraju od 1. siječnja 2026. moći primati e-račune. Ipak, njihova obveza da izdaju e-račune počinje tek od 1. siječnja 2027. 

Računi izdani fizičkim osobama (građanima), čak i ako su plaćeni bankovnim transferom, virmanom, karticom ili sličnim metodama moraju biti fiskalizirani. 

Osim samog izdavanja/primanja e-računa, uvedena je obveza e-izvještavanja - podaci o izdanim, primljenim, plaćenim, odbijenim računima moraju se slati elektronički prema Porezna uprava. 

Novi sustav omogućava praćenje statusa računa u realnom vremenu. Zakon je formalno stupio na snagu 1. rujna 2025., da bi se omogućila faza pripreme i testiranja sustava do kraja godine.

Poduzetnici do kraja 2025. trebaju registrirati svoje tehničke pristupne točke, potvrditi ovlaštenja, prilagoditi softver, uskladiti šifre i pripremiti interne procedure za e-izdavanje/e-primanje/e-arhiviranje.

Poduzetnici u sustavu PDV-a moraju odmah uspostaviti sustav e-računa, fiskaliziranja i e-izvještavanja i izdavati i primati e-račune.

Računovodstva, IT, poduzetnici moraju ažurirati software, uskladiti interne šifrarnike (KPD), osigurati digitalne certifikate, uspostaviti e-arhive, odabrati certificiranog posrednika ili servis.

Porezna administracija dobiva mogućnost praćenja faktura u realnom vremenu, smanjenja sivih zona i poreznih nepravilnosti, bolju analitiku i kontrolu.

Papirnati računi možda i dalje ostaju dopušteni u nekim iznimnim slučajevima (npr. transakcije s inozemstvom), ali za većinu domaćih odnosa, papir prestaje biti norma. 

Reforma mirovina i prava umirovljenika

Promijenjena je formula usklađivanja mirovina. Nova formula je 85:15 (85 % za indeks potrošačkih cijena + 15 % za rast plaća). 

Uveden je permanentni godišnji dodatak, tzv. "13. mirovina", koji se isplaćuje uz mirovinu za korisnike, u skladu s godinama staža. 

Za svako rođeno ili posvojeno dijete (ili za udomitelje s više od 10 godina udomiteljstva) dodaje se 12 mjeseci dodatnog mirovinskog staža umjesto dosadašnjih 6 mjeseci. 

Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje ako korisnik navrši 70 godina. Time se starosne/prijevremene mirovine korisnicima podižu u prosjeku oko 60 eura mjesečno. 

Mogućnost kombiniranja rada i mirovine: umirovljenici s navršenih 65/70 godina (ovisno o vrsti mirovine) moći će raditi puno radno vrijeme, a uz to uzimati 50 % mirovine. To se odnosi i na obrtnike i samozaposlene. 

Kod korisnika invalidskih mirovina: mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine se povećava, za potpunu invalidnost s 1,0 na 1,1, a za djelomičnu s 0,8 na 0,9. 

Isto tako, korisnicima invalidskih omogućuje se rad uz isplatu mirovine (ovisno o obliku invalidnosti), te se ukidaju obvezni kontrolni pregledi za mnoge.

Za primatelje najniže mirovine predviđeno je povećanje (sa 103 % na 106 % referentne vrijednosti mirovine), što znači da će i oni s najmanjim primanjima dobiti blago poboljšanje. 

Uvjeti za obiteljsku mirovinu se liberaliziraju — briše se stariji uvjet vezan za datum izvanbračne zajednice, što olakšava pristup pravu na obiteljsku mirovinu u nekim slučajevima. 

Minimalna plaća i studentska satnica

Minimalna plaća u 2026. raste na 1.050 eura bruto mjesečno, što je povećanje u odnosu na 2025. 

Minimalna satnica za studentski rad porast će sa 6,06 eura na 6,56 eura po satu neto.

Studenti koji rade moći će zaraditi više bez oporezivanja: do 4.800 eura godišnje ako su na poreznoj olakšici roditelja, odnosno do 12.000 eura ako nisu.

Poskupljuje struja 

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove tarifne stavke za prijenos i distribuciju električne energije koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. Za prosječno kućanstvo u tarifnom modelu Bijeli (3.105 kWh godišnje) to znači rast naknade s 5,34 na 6,06 centi po kWh. U praksi, godišnji trošak raste sa 166 na 188 eura. Razlika iznosi oko 22 eura godišnje, odnosno 1,8 eura mjesečno.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je proširio tko je oslobođen obveze da se svaka tri mjeseca osobno javi radi potvrde osiguranja. Uz ranije kategorije (npr. porodilje, osobe s invaliditetom) sada su oslobođeni i samohrani roditelji s djetetom do sedam godina, osobe koje skrbe za teško bolesnog člana obitelji te studenti. 

Minimalna mjesečna isplata kod bolovanja porasla je s 110 eura na 353 eura, a maksimalna s 565 na 995 eura. Pravo na 100 % naknade za skrb o bolesnom djetetu prošireno je i vrijedi do 7. godine djeteta. 

HZZO je smanjio cijene za veliki broj lijekova i ukinuo doplate za inzulinske pumpe za djecu s dijabetesom. Također, 106 lijekova s dopunske liste ima smanjenu participaciju, a dio je prebačen na osnovnu listu  što znači da su za njih ukinute doplate. 

Dopunsko zdravstveno osiguranje

HZZO je najavio povećanje godišnje premije dopunskog osiguranja s 111,49 eura na 180 eura godišnje (tj. s 9,29 eura na 15 eura mjesečno). 

Povećan je prihodovni cenzus za pravo na besplatnu premiju dopunskog osiguranja iz države. Tako od 1. siječnja 2026. članovi obitelji s mjesečnim prihodom do 458,08 eura po članu obitelji imaju pravo na dopunsko iz državnog proračuna, kao i samci s mjesečnim prihodom do 573,50 eura

Cijene preventivnih pregleda

Povećane su cijene preventivnih programa i dijagnostičko-terapijskih postupaka u specijalističkoj zaštiti od tri do sedam posto.

U bolničkom liječenju koeficijenti za dijagnostičko-terapijske skupine su povećani oko 10 %, isto tako je korigirana cijena za dan bolničkog liječenja. 

Bez dopunskog osiguranja, participacija (sudjelovanje u troškovima) ako koristite zdravstvene usluge može biti skuplja, što čini dopunsko osiguranje, čak uz potencijalno povećanje premije, važnijim za mnoge. 

Registracija vozila

Osnovna naknada za registraciju odnosno uporabu javnih cesta poraste s dosadašnjih 28,50 eura na 40 eura. 

Kao rezultat toga, ukupna cijena registracije, ovisno o kategoriji vozila (snaga, obujam motora, vrsta vozila) znatno raste. Primjerice, za osobni automobil s motorom do 1600 cm3 naknada bi mogla biti oko 79,60 eura (umjesto ranijih 50-ak eura).

Za vozila s većim motorom (ili vozila posebnih kategorija) povećanje je proporcionalno te naknade mogu ići i na 200-255 eura godišnje za zahtjevnija vozila.

Zgrade dobivaju OIB

Prema Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, stambene zgrade dobivaju vlastiti OIB i postaju pravne osobe i do početka 2026. biti upisane u registar.

To znači da zgrada može samostalno poslovati, voditi bankovni račun, imati imovinu, odgovornosti, sklapati ugovore i eventualno sudjelovati u sudskim postupcima.  

Suvlasnike dobivanje OIB-a koštat će nekoliko stotina eura, ovisno o veličini zgrade.

Besplatni tekući računi

Od 1. siječnja banke neće smjeti naplaćivati naknade za vođenje barem jednog računa na koji građani primaju redovita primanja (plaću, mirovinu)

Paket osnovnih bankarskih usluga mora biti besplatan (vođenje računa, internetsko bankarstvo, uplate/isplate, primanje uplata), ako korisnik prima redovna primanja. 

Ako imate račun s naplatom po starim pravilima, moći ćete na svoj zahtjev prijeći na besplatni račun bez dodatnih troškova, a banka vam pritom može omogućiti da zadržite svoj postojeći IBAN.

Pravo na stan po povoljnim uvjetima

U prvoj polovici 2026. godine na snagu stupa Zakon o priuštivom stanovanju koji predviđa dodjelu potpora građanima za stjecanje prve stambene nekretnine.

Ciljane skupine su građani s nižim prihodima, mladi do 45 godina, obitelji s djecom, osobe s deficitarnim zanimanjima, osobe koje rade u prekarnom radu, djelatne vojne osobe, policijski, državni i javni službenici te namještenici deficitarnih zanimanja, osobe starije od 65 godina, građani ograničenog pristupa zdravstvu i drugi kojima je potrebna stambena podrška. Preduvjet je da nemaju u vlasništvu odgovarajuću stambenu nekretninu.

Zakonom se prvi put u hrvatski pravni sustav uvodi pojam priuštivog stanovanja - stanovanja kod kojeg cijena najma ili rate kredita za stan pripadne vrijednosne površine, uvećana za prosječne režijske troškove i troškove održavanja, ne prelazi 30 % neto prihoda uže obitelji.

Vojni rok

Hrvatska je ponovo uvela obvezni vojni rok odnosno temeljno vojno osposobljavanje, a dvomjesečna obuka započet će početkom 2026. godine.

Za one koji iz moralnih ili vjerskih razloga ne žele nositi oružje, predviđena je alternativa - civilna služba. Tada traje dulje, do četiri mjeseca i odvija se u civilnim službama.

Tijekom trajanja obuke ročnici će primati naknadu, oko 1.100 eura neto mjesečno plus pokriće troškova (smještaj, hrana, prijevoz). Vrijeme provedeno na vojnom (ili civilnom) osposobljavanju bit će uračunato u radni staž/mogućnost za mirovinu, a nezaposleni koji ispune rok mogu imati prednost pri zapošljavanju u javnoj upravi.

Osobe ulaze u vojnu evidenciju kad navrše 18 godina. Poziv će primiti u godini kad navrše 19, prva skupina novaka bit će rođeni 2006. ili 2007.

Prije odlaska na obuku, obavezna je medicinska procjena podobnosti. Ako se netko ne odazove na poziv predviđena je kazna i mogućnost privođenja (kazna od 250 do 1320 eura). Vojno osposobljavanje provodit će se u Kninu, Slunj i Požegi. Plan je obuhvatiti do pet naraštaja godišnje, odnosno do 800 ročnika po naraštaju, što bi bilo oko 4000 godišnje.

Registar stanovništva

Zakon o Središnjem registru stanovništva već je donesen, a od 1. lipnja 2026. očekuje se njegova puna operativnost. 

Tada bi država, lokalne jedinice, ali i sami građani trebali dobiti pristup jednom centralnom registru u kojem će se skupljati podaci iz gomile postojećih evidencija: OIB, prebivalište, podaci o obitelji i kućanstvu, obrazovanju, zaposlenju, nekretninama, socijalnim pravima... 

Registrom upravlja Porezna uprava, a cilj je ažuriranje podataka u realnom vremenu bez klasičnog popisa stanovništva. Država će tako imati jasniju sliku o prebivalištu građana, prihodima i sl., dok će građani lakše osiguravati svoja prava, kao što su stipendije ili oslobađanja plaćanja dopunskog. 

 

Direktiva o transparentnosti plaća

Do lipnja 202. Hrvatska mora u svoje zakone u potpunosti ugraditi europsku Direktivu o transparentnosti plaća, zbog čega su u tijeku izmjene Zakona o radu te Zakona o ravnopravnosti spolova. 

Poslodavci će morati jasno pokazati raspon početne plaće, kriterije za napredovanje i omogućiti radnicima uvid u prosječne plaće za isto ili jednako vrijedno radno mjesto, uključujući rodne razlike. 

Fiksna carina na pošiljke iz Kine

Europska unija od srpnja iduće godine uvodi fiksnu carinu od tri eura na pošiljke kineskih online trgovina čija je vrijednosti manja od 150 eura.

Time se želi suzbiti rastući utjecaj platformi poput Temua, Sheina ili AliExpressa. Prošle je godine na tržište Europske unije pristiglo oko 4,6 milijardi paketa ispod 150 eura, a njih 91 posto stiglo je iz Kine. Trgovci godinama upozoravaju da je to primjer nepoštene konkurencije jer su pošiljke bile oslobođene carinskih davanja.

POGLEDAJTE VIDEO: Nižu se reakcije nakon glasanja o proračunu: Na strani većine i bivša SDP-ovka