Uskoro nas očekuje revolucija u načinu na koji razmišljamo i govorimo o plaćama - Europska unija, s ciljem smanjenja jaza u plaćama između žena i muškaraca, uvodi Direktivu o transparentnosti plaća.

Direktivu sve članice, uključujući Hrvatsku, moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 7. lipnja 2026. godine, obećava kraj kulturi tajnosti oko primanja i trebala bi osigurati da se jednak rad jednako i plaća.

Dok se približava rok, mnogi se pitaju što to točno znači za njih.

Neki strahuju da će njihova plaća postati javna i završiti "zakvačena" špenadlom na oglasnoj ploči firme. Kotrlja li se možda "rat" kad netko shvati da je manje plaćen od kolega?

Opet - što ako netko radi za multinacionalnu kompaniju - dobivaju li radnici alat provjeriti koliku su plaćeni kolege u drugim zemljama i mogu li poslodavca "ucjenjivati" za istu plaću. 

U RTL Detektoru detaljno objašnjavamo što Direktiva o transparentnosti plaća donosi, kako će se primjenjivati, kronologiju kako se do nje došlo te stavove resornog ministarstva, poslodavaca, HGK, pravobraniteljice i europarlamentaraca o ovom pitanju. 

Velike promjene za one koji traže posao

Za one koji traže posao, promjene su značajne. Naime, poslodavci će morati informirati kandidata o plaći.

Na stranicama Vijeća Europske unije objavili su kako će poslodavci, u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije razgovora za posao, morati kandidatima za posao dati obavijest o početnoj plaći ili rasponu plaća za oglašena radna mjesta. Time se postiže transparentnost, ali i ruši tabu koji je prilično uvriježen u Hrvatskoj - da se kandidati za posao "ne usude" pitati kolika je početna plaća. Ovime se ujedno postiže i informiranost kandidata.

Isto tako, poslodavci se neće smjeti raspitivati o prethodnim plaćama kandidata. To su nam potvrdili iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH): "Direktiva daje prava i osobama koje nisu u radnom odnosu, ali su kandidati/kandidatkinje za posao koji dobivaju pravo na informaciju o plaći, te se potencijalnim poslodavcima zabranjuje da ih pitaju za informaciju o prethodnim plaćama."

Iz resornog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dodatno objašnjavaju: "Kandidati za zapošljavanje morat će dobiti informacije o početnoj plaći ili o rasponu plaće prije razgovora za posao, ali ne nužno u okviru oglasa za zapošljavanje. Također, Direktiva ne nalaže da se kandidatima za zapošljavanje omoguće bilo kakvi uvidi u plaće kod poslodavca kod kojeg se žele zaposliti."

Prava radnika i transparentnost plaća

Nakon što dobiju posao, radnici će imati pravo od poslodavca zatražiti informacije o prosječnim platnim razredima, raščlanjene po spolu, za kategorije zaposlenika koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

To znači da će radnik moći dobiti uvid u prosjek plaća za svoje radno mjesto, ali ne i detalje koliko koju plaću ima netko od kolega.

U praksi to ne znači da će radnik smjeti pitati "kolika je plaća mog kolege Pere Perića" koji radi isti posao, nego će moći dobiti informaciju koji je prosjek plaća za njihovo radno mjesto.

Naime i dalje se zahtijeva da se štite osobni podaci u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka - pojasnili su u Ministarstvu. To bi se onda odnosilo i na situaciju u kojoj samo dva radnika rade isti posao - poslodavac tada neće morati dati na uvid koliki je njihov prosjek jer bi time jasno dali do znanja koliko ima "onaj drugi", što bi povrijedilo njegovu privatnost - potvrdili su na tom i iz Hrvatske gospodarske komore.

Plaće u multinacionalnim kompanijama

Pitali smo - što ako netko radi u multinacionalnoj kompaniji, koja osim u Hrvatskoj posluje i u (na primjer) Njemačkoj, Češkoj, Francuskoj...? Hoće li netko iz Hrvatske moći poslodavca tražiti prosjeke plaća u svim ostalim tvrtkama u tim zemljama kako bi mogao usporediti sa svojom?

Ministarstvo odgovara da ova Direktiva to ne uređuje, dakle - ne daje odgovor.

Osim prosjeka, radnik će moći zatražiti informacije o kriterijima koji se upotrebljavaju za određivanje plaća i povećanja plaća, a koji moraju biti objektivni i rodno neutralni. Više o tome možete pogledati na stranicama EU OVDJE.

Iz Ministarstva dodatno navode: "Kako bi osigurale da poslodavci tražene informacije zaista i pruže radnicima, države trebaju utvrditi pravila o djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama za kršenje prava i obveza u vezi s načelom jednake plaće, a što će nadzirati nadležne inspekcije u području rada." Dakle, predviđa se i penalizacija poslodavaca.

Ipak, Ministarstvo još ne precizira koje će to biti sankcije. Dodatna pojašnjenja o mogućim sankcijama dala nam je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova o čemu će biti niže riječ.

Obveze za poslodavca

Direktiva potom nalaže i obveze koje se uvode za poslodavce. Neki od njih morat će podnositi izvješća o plaćama.

Tako su na stranicama EU objavili: 

• Poduzeća s više od 250 zaposlenika morat će svake godine izvještavati odgovarajuće nacionalno tijelo o razlici u plaći na temelju roda u svojoj organizaciji.
• Manje organizacije dužne su izvještavati svake tri godine. Obveza izvještavanja neće se primjenjivati na organizacije s manje od 100 zaposlenika.
• Ako izvještavanje ukaže na razliku u plaći veću od 5 posto - koja se ne može opravdati objektivnim, rodno neutralnim kriterijima - poduzeća će morati provesti zajedničku procjenu plaća u suradnji s predstavnicima radnika.

• 

  Foto: Sanjin Strukic/pixsell

Iz Ministarstva rada dodatno pojašnjavaju obavezu koja se odnosi na velike poslodavce (s više od 250 zaposlenih) pa navode da će takve tvrtke izvještaje o razlikama u plaćama muškaraca i žena dostavljati tijelu državne uprave za koje se postigne dogovor u okviru rada Radne skupine.

"Ujedno, Direktiva predviđa uključivanje predstavnika radnika u navedene postupke. Ako se posumnja da se za jednak rad ili rad jednake vrijednosti plaće žena i muškaraca razlikuju, Direktiva o transparentnosti plaća zahtijeva osiguravanje lakog pristupa pravnoj zaštiti u okviru nacionalnog pravosudnog sustava", ističu u Ministarstvu.

U Hrvatskoj najviše malih tvrtki

Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ukazuje na specifičan problem Hrvatske - u našem gospodarstvu dominiraju manja poduzeća.

"Zato treba razmisliti i o snižavanju praga od 100 zaposlenih za obvezu sustavne procjene plaća. Vidim određeni broj pravnotehničkih izazova koje treba dobro promisliti kako ne bi došlo do 'brkanja' jezika iz Direktive i nacionalnog zakonodavstva, a kako se bi obveze poslodavcima bile jasne i predvidive. No Direktiva se dugo pripremala, i na snazi je već godinu i pol tako da sam sigurna da se odgovorni poslodavci već dugo i pripremaju za njezinu provedbu. Obvezama iz Direktive može se pristupiti kao administrativnom opterećenju, ili kao prilici da povećate produktivnost i motivaciju radnika te osjećaj pravednosti u radnom okruženju", navela je.

Jaki alat za pregovaranje o plaći

Europarlamentarka Romana Jerković, koja je ujedno i članica Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta, uvjerena je u snagu Direktive. Na pitanje smatra li da će ovo biti jaki mehanizam za radnika u pregovorima o svojoj plaći ako uvidi da je manje plaćen i da je to rodno uvjetovano.

"Apsolutno hoće. Radnici po prvi puta dobivaju zakonski zajamčeno pravo dobiti uvid u to kolika je njihova plaća u odnosu na kolege koji obavljaju isti ili usporediv posao, što omogućuje otkrivanje rodno uvjetovanih razlika", rekla je i istaknula da značajna promjena započinje već u fazi zapošljavanja jer će radnik moći znati raspon plaća u tvrtki u kojoj se želi zaposliti.

"Time se značajno mijenja dinamika moći, radnik u pregovore ulazi informiran, svjestan svoje vrijednosti i očekivanja koja su realna, a ne prepuštena nagađanjima. Dodatno, ako se utvrde razlike u plaći, što sigurno hoće, poslodavac će ih morati jasno i argumentirano obrazložiti. Upravo zato ova Direktiva ima potencijal postati snažan mehanizam u rukama radnika, ali i poticaj poslodavcima da nepravilnosti ispravljaju pravodobno, prije nego što prerastu u ozbiljne povrede prava ili sudske sporove", navela je.

Pristup pravosuđu i pravo na naknade

Na temelju nove Direktive radnici, koji su pretrpjeli rodnu diskriminaciju u pogledu plaće, mogu dobiti naknadu, uključujući potpuni povrat zaostalih dugovanja i povezanih bonusa ili isplate u naravi - objavljeno je na stranicama EU.

"Iako je teret dokazivanja u slučajevima diskriminacije u pogledu plaće tradicionalno bio na zaposleniku, sada je na poslodavcu da dokaže da nije prekršio pravila EU-a o jednakoj plaći i transparentnosti plaća. Sankcije za kršenja moraju biti djelotvorne, proporcionalne i odvraćati od kršenja propisa, a uključivat će novčane kazne", navode na stranicama Vijeća Europske unije.

Moguće i tužbe pravobraniteljice

Iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić otkrivaju još neke moćne alate.

Naime, pojedinac moći zatražiti informacije o prosječnim platnim razredima i putem svojih predstavnika ali i putem Pravobraniteljice. 

"Neovisno o tome, Pravobraniteljica će, također, imati pravo od poslodavaca zatražiti informacije o razlikama u plaći na temelju spola prema kategorijama radnika te, po potrebi, dodatna pojašnjenja i pojedinosti u vezi s bilo kojim dostavljenim podatkom. 

Direktiva obvezuje države članice da propišu djelotvorne, proporcionalne i odvraćajuće sankcije za kršenje prava i obveza u vezi s načelom jednake plaće, koje uključuju i novčane kazne, ali i povlačenje državne naknade ili privremeno isključivanje iz postupaka dodjele financijskih poticaja ili postupaka javnih natječaja te sankcije kojima se osigurava usklađenost s načelom jednake plaće pri izvršavanju ugovora o javnoj nabavi i koncesija", pojašnjavaju iz Ureda pravobraniteljice. 

Pravo na odštetu

Dodaju: "Pored navedenog, svaki radnik/ca koji/a je pretrpio/la štetu kao posljedicu kršenja bilo kojeg prava ili obveze u vezi s načelom jednake plaće imat će pravo na sudsku zaštitu te potpunu naknadu ili restituciju štete."

Pravobraniteljica će biti ovlaštena ili pokrenuti sudski, odnosno drugi odgovarajući postupak, u pogledu navodnog kršenja načela jednake plaće, ili će moći sudjelovati u tim postupcima kao potpora radnicima/ama.

Europarlamentarka Romana Jerković navodi da je Direktiva jasna - da radnik, koji je žrtva diskriminacije, ima pravo na punu financijsku naknadu. 

"To uključuje retroaktivno poravnanje plaće, isplatu zaostataka te svih dodataka i beneficija koji su im bili uskraćeni. Riječ je o snažnoj zaštitnoj mjeri koja prvi put vrlo konkretno priznaje pravo na ispravak nepravde, a ne samo na njezino utvrđivanje. U slučaju spora, položaj radnika dodatno je ojačan jer se teret dokazivanja prebacuje na poslodavca. On mora dokazati da razlika u plaći nije rezultat diskriminacije, što predstavlja značajan zaokret u odnosu na dosadašnju praksu u kojoj je upravo radnik morao dokazivati nejednako postupanje", navela je.

Kako će se to u praksi provoditi, uvelike će ovisiti o nacionalnom modelu, navodi Jerković, jer Direktiva ne propisuje univerzalni mehanizam.

"Ali vrlo jasno naglašava da postupci moraju biti jednostavni, pristupačni i bez nepotrebnih prepreka. S time da sudski postupak treba biti krajnja, a ne prva opcija. U Hrvatskoj će tu važnu ulogu imati Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Pučka pravobraniteljica i Inspekcija rada, kao institucije zadužene za nadzor jednakog postupanja i zaštitu radničkih prava", navela je.

Troškovi poslodavaca

Zastupnica Jerković smatra da provođenje direktive neće biti veliki financijski trošak za poslodavce - tvrtke s manje od 100 zaposlenih neće je morati provoditi, a one s do 250 zaposlenih izvještaj o plaćama podnosit će svake tri godine.

"Dakle, više će to osjetiti velike tvrtke, koje u pravilu raspolažu i odgovarajućim resursima, stručnim kapacitetima i organizacijskim mogućnostima za provedbu takve vrste izvještavanja. Dakle, usklađivanje neće biti velik financijski teret za poslodavce koji su i dosad pošteno vrednovali radnike", uvjerena je.

Ne smatra da će se stvoriti kaos u kolektivima jer nejednakosti već sad postoje, ali su skrivene, a zbog transparentnosti će sad postati vidljive i uvjerena da će se stvoriti prostor da se riješe. "Kratkoročno to može značiti neugodne, ali potrebne razgovore, no dugoročno doprinosi zdravijoj, pravednijoj i stabilnijoj radnoj okolini", smatra.

Jednake plaće doprinos kvalitetnijem društvu

Marina Rožić, glavna tajnica HGK i predsjednica Eurochambres Women Network, navodi da će poslodavci sigurno imati dodatne troškove zbog Direktive. Ipak, dodaje i da su rodna ravnopravnost te jednake plaće vrijednosti su koje doprinose kvalitetnijem društvu, ali i konkurentnijim i uspješnijim tvrtkama, a da kvote i obveze koje donose nove direktive treba promatrati kao značajan društveni razvoj i napredak, a ne kao adiminstrativno opterećenje.

"Iako je diskriminacija po spolu zakonom zabranjena, bez transparentnog sustava plaća često ju je teško dokazati. Upravo zato Direktiva od poslodavaca traži prilagodbu internih politika, sustavno praćenje i analizu podataka, procjenu rizika od sudskih sporova te edukaciju menadžmenta i zaposlenika o njihovim pravima i obvezama. Očekuje se da će transparentnost plaća doprinijeti jačanju brenda poslodavaca, smanjenju fluktuacije radne snage, stvaranju pravednijeg radnog okruženja i, dugoročno, smanjenju jaza u plaćama. Važno je naglasiti da današnja razlika u plaćama sutra postaje još veća razlika u mirovinama, koja u EU-u doseže i oko 30 posto", istaknula je Marina Rožić.

Marina Rožić daje još jedan zanimljiv podatak - iako žene čine polovicu stanovnika u EU, na čelu najvećih europskih kompanija nalazi ih se tek 8 posto žena.

O troškovima novih pravila kaže: "Da, implementacija Direktiva će sigurno donijeti dodatne troškove. Većina poslodavaca morat će uvesti novi ili unaprijediti postojeći sustav za upravljanje plaćama koji će moći ispuniti sve propisane zahtjeve."

Izazovi koji se kotrljaju za tvrtke

Rožić je uvjerena da će se poslodavci sigurno suočiti s izazovima: "To je i razlog zbog kojeg smo u okviru Eurochambresa zagovarali administrativno rasterećenje malih i srednjih poduzeća. Naime, neke odredbe Direktive ostavljaju državama članicama mogućnost da same odluče hoće li od obveze pružanja podataka o kriterijima određivanja plaća, platnim razredima i povećanjima plaća izuzeti poslodavce s manje od 50 zaposlenih. S obzirom na mobilnost radne snage unutar EU-a, smatramo da bi bilo bolje da to pitanje bude uređeno na razini Unije, a ne nacionalno."

Također, predložili su i da se obveza izvješćivanja o razlici u plaćama ne primjenjuje na poduzeća s manje od 250 zaposlenih. "Time se ne odustaje od cilja Direktive, već preventivno nastojimo smanjiti rizik od sudskih sporova koji bi mogli proizaći iz njezine provedbe", navela je.

Sporan im je i dio Direktive koji se odnosi na situacije u kojima ne postoji stvarni usporedivi zaposlenik, pa se omogućuje korištenje drugih dokaza, uključujući statističke podatke. "Predložili smo da se taj dio ili preciznije definira ili u potpunosti briše", navela je.

Što brine poslodavce?

Poslodavce najviše brinu moguće tužbe i iz HGK navode da Direktiva ne daje dovoljno jasne smjernice za usporedivost plaća. "Mnogi poslodavci pritom nemaju ni jasno definirane interne politike. Također, nužno je uvesti nove sustave za praćenje i izvještavanje o plaćama, što stvara dodatne troškove i administrativni teret. Upravo zato smo inzistirali na tome da se mali i srednji poduzetnici izuzmu iz dijela obveza Direktive", ističe Rožić ispred HGK.

Pozadina Direktive

Pozadina ove Direktive u suštini je postizanje jednakosti plaća između žena i muškaraca. U samo jednoj zemlji EU žene u prosijeku zarađuju više od muškaraca, dok je u svim ostalim obrnuto, a jaz je u nekima i 19 posto.

Na stranicama EU pojašnjavaju: 

"Nedostatak transparentnosti plaća identificiran je kao jedna od ključnih prepreka smanjenju razlike u plaćama među spolovima, koja je u 2020. godini u EU-u i dalje iznosila u prosjeku oko 12,7 posto. To znači da  žene u prosjeku zarađuju 12 posto manje po satu od muškaraca (podaci Eurostata iz 2023.). Razlika u plaćama ima dugoročan utjecaj na kvalitetu života žena, na njihov rizik od izloženosti siromaštvu i na trajnu razliku u plaćama mirovina, koja u EU iznosi oko 26,1 posto (podaci Eurostata iz 2024.)", objavili su na stranicama Vijeća Europske unije. 

 

Razlika u plaći

Razlika u plaći na temelju spola je razlika u prosječnoj bruto satnici žena i muškaraca. Temelji se na izravno isplaćenim plaćama prije odbitka poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje.

Više je razloga u razlici u plaći -  razina obrazovanja, radno iskustvo ili rad na nepuno radno vrijeme. U nekim sektorima, u kojima su prosječne plaće niže, zaposleno je više žena nego muškaraca. Osim toga, muškarci češće rade na bolje plaćenim položajima, navode na stranicama EU.

Izvor: Europski parlament

Godine 2023. prosječna razlika u plaći na temelju spola u EU iznosila je već ranije navedenih 12 posto. Taj se izračun odnosi na tvrtke s najmanje deset zaposlenika.

Međutim, ta razlika znatno varira diljem Unije, pa su 2023. najveće razlike u plaćama žena i muškaraca zabilježene u Latviji (19 %), Austriji (18,3 %), Češkoj (18 %), Mađarskoj (17,8 %) i Njemačkoj (17,6 %).

Zanimljivo, jedino su u Luksemburgu žene bolje plaćene od muškaraca - u prosjeku za 0,9 posto.

Ostale zemlje, koje su 2023. imale manju razliku u plaći na temelju spola, su Belgija (0,7 %), Italija (2,2 %), Rumunjska (3,8 %), Malta (5,1 %) i Slovenija (5,4 %).

Prema ovim podacima, Hrvatska stoji bolje od prosjeka EU, jer žene u prosjeku imaju 92,6 posto od prosječne plaće muškaraca (temeljene na bruto satnici). 

Žene u Hrvatskoj rade besplatno od 17. studenog svake godine

Ovaj jaz između plaća u Hrvatskoj komentirala je europarlamentarka Romana Jerković: "Simbolično rečeno, od 17. studenoga svake godine žene rade 'besplatno' do kraja godine. To je bolna realnost koja se osjeti u svakom kućanstvu i koja dugoročno povećava rizik od siromaštva, osobito za žene u starijoj dobi. Jedan od ključnih problema upravo je netransparentnost zbog koje radnici često nemaju nikakav uvid u to kako se plaće određuju, prema kojim kriterijima i koliko za isti posao prima njihov kolega ili kolegica. Zato je ova Direktiva važna, jer razbija stoljetnu kulturu šutnje i uvodi jasna pravila i mehanizme kontrole. Valja napomenuti kako će djelotvornost."

Iz Ureda Pravobraniteljica Višnje Ljubičić iznose podatke Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju da je prosječna bruto plaća muškaraca lani iznosila 1.854 eura, a žena 1.782 eura: "Slijedom čega rodni jaz u plaćama iznosi 3,9% u korist prosječne plaće muškaraca".

Dodaju: "Područja s najizraženijim rodnim jazom u plaćama (u korist muškaraca) lani su bili financijska djelatnost i djelatnost osiguranja (24,5%) te djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne (skrbi 23,1%). Osim u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (0,7%), djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te sanacije okoliša (0,8%) i građevinarstvu (11%), u svim ostalim djelatnostima iz Nacionalne klasifikacije djelatnosti razlika u prosječnim bruto plaćama je u korist prosječnih plaća muškaraca". 

Tekstilne radnice i s 34 posto manjom plaćom

Iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske daju još širu sliku pa navode da je rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj prisutan u 17 od 19 djelatnosti (izuzetak su sama građevina i opskrba vodom): "U djelatnostima sa dominantno ženskom radnom snagom kao što je proizvodnja odjeće, on ide i do 34%."

"Riječ je, dakle, o složenom fenomenu, i na razini društva, i na razini pojedinog poslodavca, no mehanizmi za osiguravanje transparentnosti, prvi su, i bitan faktor za njegovo osvješćivanje i adresiranje", navodi Sunčica Brnardić iz SSSH.

Razlika u plaći na temelju spola raste usporedno s dobi - ističu na stranicama EU. Naime, može se povećati zbog prekida u karijeri kod žena, no taj čimbenik varira među državama članicama. Uvjetuje je i gospodarska grana, pa je 2023. veća razlika zabilježena u privatnom nego u javnom sektoru u većini država članica.

Jedna od posljedica razlike u plaći je veći rizik od siromaštva u starijoj dobi za žene. Godine 2020. mirovine Europljanki starijih od 65 godina bile su u prosjeku 28,3 % niže od mirovina njihovih vršnjaka - objavio je Europski parlament.

Žene rade više sati tjedno od muškaraca

Žene u prosjeku odrade više sati neplaćenog rada poput skrbi o djeci ili kućanskih poslova.

Stoga imaju manje vremena za plaćeni rad. Prema podacima iz 2022., gotovo trećina žena (28 posto) u EU zaposlena je na nepuno radno vrijeme, a isto vrijedi za samo 8 posto muškaraca. Kad se plaćeni i neplaćeni rad zbroje, žene rade više sati tjedno od muškaraca.

Trećina žena prekinula je karijeru radi skrbi o djeci

Iako je u EU-u više visokoobrazovanih žena nego muškaraca, na tržištu rada ih je manje. Prema podacima iz 2018. trećina žena u Uniji prekinula je karijeru kako bi skrbila o djeci, dok je isto učinilo samo 1,3 posto muškaraca. Usto, na neke odluke o karijeri kod žena utječu obiteljske obveze i obveze skrbi.

Otprilike četvrtinu razlike u plaći na temelju spola uzrokuje prekomjerna zastupljenost žena u relativno slabo plaćenim sektorima poput skrbi, zdravstva i obrazovanja.

Primjerice, oko trećine žena u Uniji zaposleno je u sektoru obrazovanja, zdravstva i socijalnog rada, koji su tradicionalno slabo plaćeni sektori, dok je njihovih muških kolega tek 8 posto. Međutim, u sektoru znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, koji su visoko plaćeni sektori, zaposlena je gotovo trećina muške populacije.

No, udio žena u tim sektorima raste. Tako su 2021. žene činile 41 posto zaposlenih u sektoru znanosti, tehnologija i inženjerstva.

Koji su razlozi razlike u plaći u Hrvatskoj?

"Analize Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova ukazuju da glavni generatori rodnog jaza u plaćama uključuju: profesionalnu horizontalnu i vertikalnu segregaciju, netransparentnost plaća, slabiju razinu fleksibilnog rada i mogućnosti usklađivanja poslovnog i privatnog života, neravnotežu u pogledu neplaćenog rada i pružanja skrbi te egzistiranje društvenih obrazaca u vezi s rodnim ulogama koje dovode do nejednake podjele neplaćenog rada i pridonose rodnom jazu u plaćama", odgovorila je pravobraniteljica.

Dosadašnje tužbe u Hrvatskoj

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić potvrdila nam je da su sudski sporovi zbog povrede načela jednakost plaća žena i muškaraca bili relativno rijetki.

"To se može se djelomično pripisati ograničenom pristupu ili  nemogućnosti pristupa podacima i dokumentima od strane radnika/ca koji su potrebni za dokazivanje povrede načela jednakosti plaća. Međutim, Direktiva će radnicima/ama omogućiti pristup širokom krugu informacija, a pored toga, države članice morat će osigurati da nadležna tijela ili nacionalni sudovi imaju ovlasti naložiti otkrivanje dokaza koji sadrže povjerljive informacije kada smatraju da su one relevantne za tužbu u pogledu jednakosti plaća. Takvo rješenje će sigurno olakšati dokazivanje povrede načela jednakosti plaća pred sudom", ističe pravobraniteljica. 

Koristi uklanjanja razlike u plaći na temelju spola

EU je objavila kako uklanjanjem razlike u plaći na temelju spola postiže se rodna ravnopravnost, suzbija siromaštvo i potiče gospodarski rast jer bi žene zarađivale i trošile više. Time bi se povećala porezna osnovica i smanjilo opterećenje za sustav socijalne skrbi. Procjenjuje se da bi se smanjenjem razlike za samo 1poasto bruto domaći proizvod povećao za 0,1 %.

 

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora".