"Prema novoj suludoj politici Europske unije čak će i bebe moći 'odabrati svoj spol'”, naslov je teksta objavljenog na jednom domaćem portalu i samo je dio masovne histerije nastale nakon predstavljanja nove strategije Europske komisije.  

Negodovanje dijela javnosti i moralnu paniku izazvale su vijesti o navodnom prijedlogu prema kojem će djeca moći birati rod u bilo kojoj dobi, koje su prenijeli domaći mediji i portali, pritom ističući negativne komentare na takvu inicijativu.

Prema člancima iz stranih medija, a koje su citirali hrvatski portali te mediji iz regije, navodi se da će djeca birati spol u bilo kojoj dobi prema "kontroverznim novim prijedlozima EU-a" bez "dobnih ili medicinskih ograničenja", a terapija za provjeru - jesu li sigurna da to žele učiniti i dobna ograničenja za prepoznavanje roda - mogla bi se odbaciti u novim planovima.

Pritom, u tekstovima dosta njih koristi termin spol, iako se u Strategiji koju citiraju spominje rod (engleski gender). 

Sve je otišlo korak dalje pa se burna rasprava pokrenula i na domaćem Redditu gdje su pojedinci pokretače inicijative optužili za nametanje LGBT agende i nazvali ih "bolesnicima". Tek je jedan od komentatora zapravo pročitao prijedlog i primijetio da u tekstu ne može pronaći dio iz naslova. 

Kritike sa svih strana

Bivši europarlamentarac Mislav Kolakušić također je objavio video u kojem kaže da si je EU Komisija strategijom "zadala zadatak da se u svim državama članicama uvede pravilo da DJECA, bez obzira na dob MOGU BIRATI SVOJU RODNU PRIPADNOST, mušku ili žensku, bez obzira na svoj spol i bez dobnog ograničenja, po principu samoodređenja". 

 

Mostov saborski zastupnik Marin Miletić osvrnuo se na isto pitanje nazivajući predlagatelje "sotonistima u kravatama" i optužujući Europu da je "izdala Krista" u video poruci na njegovim društvenim mrežama prošloga mjeseca. "Ja se ne bojim. Znam da će narod znati odgovoriti na ovakve ugroze. Vrlo jednostavno, ili će nas oni ostaviti na miru ili ćemo mi ostaviti - njih", navodi u objavi u kojoj je EU nazvao "(Eu)ropakom", a njihov prijedlog "ludilom". 

Posebno je u kritikama glasna Velika Britanija, ali i aktivisti za prava roda. Glavna izvršna direktorica udruge Sex Matters Maya Forstater za Telegraph je strategiju nazvala "jezivom" i "zlokobnom" te ustvrdila da potiče "legalnu rodnu samoidentifikaciju za djecu bilo koje dobi i zabranu terapije razgovorom za ranjivu djecu". 

Je li to doista tako, što zapravo piše u strategiji i šire li se oko ove teme fake news provjerili smo u našem RTL Detektoru.  

Strategija za jednakost LGBTIQ+ osoba

Sve su gore navedene kritike upućene dokumentu nazvanom "Strategija za jednakost LGBTIQ+ osoba 2026.-2030." Europske komisije, kojoj je cilj osigurati ravnopravnost i uključivost, može se pročitati OVDJE. Temelji se na prethodnoj strategiji za razdoblje od 2020. do 2025., koja je donijela pozitivne promjene i veće prihvaćanje za pripadnike LGBTIQ+ zajednice, a predstavljena je prošloga mjeseca. 

Kolakušić u svojoj objavi tvrdi da Komisija nešto planira uvesti, no treba naglasiti da Strategija nema zakonsku snagu, a ono što piše u njoj nikako ne može postati pravilo, kao što on navodi, već smjernica za daljnje djelovanje. Donošenje zakona, odnosno Direktiva, zajednički mogu samo Europski parlament i Vijeće Europske unije. 

Strategija nije zakon, već okvir politike te kao takva ne može državama nametnuti što će raditi po ovom pitanju.

Nova će strategija, kako navodi Komisija, omogućiti veće uključivanje pitanja ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba u sve politike EU-a.

"Cilj joj je zaštititi LGBTIQ+ osobe od štetnih praksi i kaznenih djela motiviranih mržnjom, osnažiti LGBTIQ+ zajednice i tijela koja promiču jednakost te uključiti civilno društvo, kao i države članice i druge aktere. Pritom se utvrđuje niz mjera za pojačano djelovanje, integraciju LGBTIQ jednakosti u sva područja politike i pomoć u podizanju glasa LGBTIQ+ manjina, na primjer rješavanjem praksi konverzije i financiranjem organizacija civilnog društva", ističe Komisija. 

U novoj su strategiji utvrđena tri područja djelovanja, a koja su navedena na službenoj stranici Europske komisije. Njima se pripadnike LGBTIQ+ zajednice nastoji zaštititi od diskriminacije u raznim sferama profesionalnog i društvenog života, između ostaloga, kod zapošljavanja i obrazovanja, a poseban se naglasak stavlja i na zaštitu od nasilja. 

Članci u medijima, ali i Kolakušić, interpretirali su paragraf iz Strategije na stranici 15. i iz njega izvukli kako EU predlaže da djeca mogu birati rod u bilo kojoj dobi. Suprotno tome, Strategija izričito navodi da se pravila o pravnoj promjeni roda znatno razlikuju između zemalja članica te da su neke usvojile modele temeljene na samoodređenju, a druge nameću medicinske procedure kod kojih je Europski sud za ljudska prava vidio moguća kršenja ljudskih prava. 

U dokumentu se tek navodi da će Komisija EU "olakšati razmjenu najboljih praksi među državama članicama kako bi podržala razvoj postupka pravnog priznavanja roda na temeljenih na samoodređenju bez dobnih ograničenja". 

Slično je pisalo u prethodnoj Strategiji, gdje je to izrečeno ovako: "Komisija će poticati razmjenu najboljih praksi između država članica o tome kako osigurati dostupno zakonodavstvo i postupke za pravno priznavanje roda temeljene na načelu samoodređenja i bez dobnih ograničenja". 

Mediji interpretiraju da će 'bebe moći odabrati spol' 

U Strategiji se pritom nigdje izričito ne spominju djeca ni maloljetnici, posebno ne bebe kao što sugerira jedan od portala. 

U članku objavljenom na spomenutom portalu piše: "Europska unija predstavila je novu, duboko kontroverznu strategiju koja predviđa da djeca bilo koje dobi, uključujući bebe, mogu odabrati svoj 'rodni identitet' – s pravnom snagom, bez ikakvih dobnih ili medicinskih ograničenja. (...) U dokumentu se izričito navodi da će Komisija 'podržati razvoj postupaka za pravno priznavanje spola na temelju samoodređenja, bez dobnih ograničenja'. Nema terapije, nema roditelja, nema ograničenja". 

U strategiji se pritom ne spominje nikakvo ukidanje liječničkog nadzora i svih ograničenja, kao ni umanjivanje uloge roditelja, kao ni zabrana terapije razgovora te pomoći u traženju odgovora. 

Sporan je i dio u kojem portal piše da bi se "zakon primjenjivao samo na članice EU, ali da stručnjaci upozoravaju da bi mogao utjecati i na susjedne zemlje koje nisu pod jurisdikcijom Unije", što nema nikakvog pravnog temelja budući da nije riječ ni o kakvom zakonu, već strategiji. 

'Zlonamjerno dezinformiranje'

Na ovakav način izvještavanja kritični su iz kolekTIRV-a, udruge za promicanje i zaštitu prava trans, interspolnih i rodno varijantnih (TIRV) osoba koji za RTL Detektor ističu da je ovo "školski primjer zlonamjernog dezinformiranja i stvaranja moralne panike". 

"Tvrdnja da će 'bebe moći birati spol' na temelju Strategije Europske komisije je potpuna laž i apsolutna besmislica, i medicinska i pravna. Nova Strategija EU-a o pravima djeteta i Strategija za ravnopravnost LGBTIQ osoba govore o zaštiti djece od diskriminacije i pravu djeteta da se njegov glas čuje, što su temeljne vrijednosti Konvencije UN-a o pravima djeteta. Nigdje se ne spominje, niti je igdje u svijetu moguće, da bebe ili mala djeca donose medicinske odluke o tranziciji. Ovakva retorika služi isključivo dehumanizaciji transrodnih osoba", kažu nam iz udruge. 

Ovakvim narativima, dodaju, cilj je prikazati postojanje trans osoba kao prijetnju djeci, a istina je, kažu, upravo suprotna. "Transrodnoj djeci i mladima prijeti upravo ovakav govor mržnje, koji im otežava odrastanje, potiče vršnjačko nasilje i stvara atmosferu straha. Mi se borimo za sustav u kojem će struka, a ne ideološki portali, voditi brigu o dobrobiti djece", naglašavaju. 

Pojašnjenje Komisije

Glasnogovornica Komisije Eva Hrnčířová na brifingu u Bruxellesu, čija se snimka može pogledati OVDJE, je 10. listopada pojasnila na pitanje novinarke da strategija želi "osigurati jednako postupanje prema svima, bez diskriminacije u Europi" te da ona promiče "jednakost kroz suradnju".  

Naglasila je pritom da "države članice same donose svoje zakone, a mi im pomažemo razmjenjivati najbolje prakse". Dodala je: "U potpunosti poštujemo nadležnost država članica, koje uključuju i isključivu nadležnost u određivanju dobne granice za pravno priznavanje roda". U prijevodu, to znači da svaka država članica ima pravo sama odlučiti o ovom pitanju, pa i pitanju dobi za promjenu roda.

"Svaka tvrdnja da bi Komisija prisilila države članice da uvedu takve mjere jednostavno nije točna", naglasila je glasnogovornica Komisije i podsjetila da sve što po tom pitanju piše u Strategiji nije novost, nego je postojalo u prethodnom dokumentu za razdoblje do 2025. 

Osim toga, Europska unija nema zakonodavnu nadležnost u sferi obiteljskog prava ili zakonskog priznavanja roda, to je isključivo nadležnost nacionalnog zakonodavstva. To je vidljivo i u izvješću Komisije o Pravno priznavanju roda u EU (dostupno OVDJE), gdje jasno stoji da pravne procedura priznanja spola ovise pretežno o nacionalnom pravu te da različite države imaju različite uvjete. 

Na stranici 230. tog izvješća piše: "Od 2019., svaka od 28 država članica EU uspostavila je pravne postupke koji omogućuju registarski status transrodnih osoba ili priznavanje roda pojedincima. Međutim, zahtjevi utvrđeni nacionalnim zakonima uvelike se razlikuju diljem EU. Pravne prakse obično su kombinacija složenih pravnih i medicinskih zahtjeva, pri čemu je granica između toga dvoje nejasna". 

Također, izvješće ističe da trenutačno 22 države članice te Ujedinjeno Kraljevstvo imaju jasno zakonodavstvo koje omogućuje pojedincima da prođu kroz proces zakonskog priznanja roda. Među njima je i Hrvatska. 

U člancima se isto tako navodi da će strategija zabraniti terapiju razgovorom djeci koja pate od rodnih problema, a jedan portal u svom tekstu interpretira da bi se mogla odbaciti i terapija za provjeru jesu li djeca sigurna žele li promijeniti rod.

Ono što strategija kritizira su "prakse konverzije", odnosno štetne intervencije koje počivaju na "medicinski neistinitoj ideji da su LGBTIQ+ osobe bolesne, nanoseći tešku bol i patnju i dugotrajnu psihičku i fizičku štetu". 

Prema Amnesty Internationalu, prakse konverzije formalne su terapijske i neformalne prakse usmjerene na LGBTIQ+ osobe s lažnom ideologijom da se njihova seksualna, orijentacija, rodni identitet ili rod i seksualno izražavanje mogu promijeniti ili potisnuti. Ova praksa uključuje podvrgavanje LGBTIQ+ osobe metodama mučenja i nečovječnog postupanja radi promjene njihove seksualne orijentacije i rodnog identiteta. To, nažalost, podrazumijeva premlaćivanje, silovanje, prisilno davanje lijekova, verbalno zlostavljanje i terapiju odbojnosti. 

Komisija tek najavljuje da će, kako bi pomogla državama članicama da zabrane prakse konverzije, objaviti studiju koja analizira prirodu, rasprostranjenost i utjecaj tih praksi na LGBTIQ+ osobe. Uz to obećava "promovirati strukturirani dijalog o toj temi, posebno putem stručne skupine za jednakost LGBTIQ+ osoba u okviru Skupine na visokoj razini za nediskriminaciju, jednakost i raznolikost. Na temelju nalaza studije, Komisija će poduzeti odgovarajuće mjere za borbu protiv praksi konverzije, s posebnim naglaskom na podršku državama članicama, koje igraju ključnu ulogu u ovom području". Dakle, Komisija ne zabranjuje terapiju razgovorom, nego nastoji pomoći u borbi protiv zlostavljanja i nečovječnog postupanja prema osobama zbog njihove seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. 

To za RTL Detektor ističe i aktualni europarlamentarac Gordan Bosanac, koji u Europskom parlamentu djeluje u sklopu Kluba zastupnika Zelenih, a koji je, kako sam kaže, itekako upoznat sa Strategijom. 

"Među važnim konkretnim koracima koje predlaže su zabrana takozvanog 'liječenja homoseksualnosti', odnosno konverzijskih praksi koje, nažalost, još postoje u pojedinim državama članicama, te ukidanje ograničenja na javna okupljanja podrške LGBTIQ+ osobama, kao što smo to vidjeli na primjeru Pridea u Budimpešti. Mržnja i predrasude prema LGBTIQ+ osobama, nažalost, ne jenjavaju. U ovom sazivu Europskog parlamenta svjedočili smo i otvorenom govoru mržnje, posebno usmjerenom prema trans osobama. Upravo zato Europska komisija donijela je novu Strategiju za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba 2026.–2030., snažno šaljući poruku nulte tolerancije na takve istupe", objašnjava Bosanac. 

Osvrnuo se i na kritike Strategije koje dolaze iz desnog političkog spektra, posebno krajnje desnice, i naglasio kako ovaj dokument ne predviđa donošenje nikakvih regulacija ili direktivna, pojednostavljeno zakona. "Očito je pogrešno tumačenje onoga što Strategija zapravo jest. Ni u jednom europskom strateškom dokumentu, pa tako ni u ovom, ne spominje se donošenje novih regulacija ili direktiva koje bi omogućile promjenu spola djece bez roditeljskog pristanka ili bez medicinske procjene. Ako se takve mjere uopće razmatraju na nacionalnoj razini, one su uvijek podvrgnute vrlo strogim medicinskim, psihološkim i pravnim kriterijima te uključuju procjenu stručnjaka, prvenstveno psihijatara, kao i aktivno sudjelovanje roditelja ili skrbnika", napominje eurozasutpnik.

Bosanac pritom ključnim ističe da europske inicijative na ovom području ne postoje da bi promovirale, olakšavale ili poticale promjene spola. Dodaje da je njihov cilj zaštititi ljude od diskriminacije i nasilja, pružiti podršku onima koji se zbog svoje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta osjećaju drugačije i koji još uvijek trpe posljedice neznanja i nerazumijevanja. "To je suština, ništa više i ništa manje", zaključuje. 

U članku objavljenom na jednom britanskom portalu također se sugerira da strategija predlaže kazne u obliku blokiranja sredstava iz EU fondova zbog navedene teme o promjeni roda. Naime, kazne izričito nisu navedene kod spornog paragrafa u kojemu se Komisija dotiče pitanja promjene roda, pa je dio medija pogrešno prenio da će neprovođenje novih pravila EU Komisije oko promjene roda dovesti do kazni. 

Općenito, Komisija je institucija EU koja može predlagati zakone, a uz to nadzire primjeru zakona Unije te je dužna osigurati da sve članice pravilno primjenjuju europsko zakonodavstvo. U tom se kontekstu naziva "čuvaricom Ugovora". Komisija može reagirati ako država članica do određenog roka u potpunosti ne uključi direktivu (odnosno zakon) u svoje nacionalno pravo i ako nije ispravno primijenila pravo EU-a, ali to proizlazi iz njezinih ranije utvrđenih ovlasti. U ovoj se strategiji izričite kazne ne spominju u tom kontekstu. 

Praksa u Hrvatskoj

Spol je skup bioloških svojstava uključujući kromosome, ekspresiju gena, razinu i funkciju hormona te reproduktivnu i spolnu anatomiju. Ukratko, to je oznaka M ili Ž koju su nam liječnici pripisali pri rođenju na temelju spolnih organa i kromosoma s kojima smo rođeni i upisuje se u rodni list. Prema udruzi kolekTIRV koja se zalaže za promicanje i zaštitu prava trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba, spol se najčešće kategorizira kao ženski i muški, ali postoje i varijacije spolnih karakteristika koje se nazivaju interspolnost.

Rod se, s druge strane, odnosi na društveno konstruirane uloge, norme i očekivanja vezana uz spol. Rodni identitet je osjećaj vlastitog identiteta kao žene, muškarca, transrodnog, rodno raznolikog, nebinarnog ili nekog drugog identiteta, koji se može ili ne mora podudarati sa spolom i rodom koji su osobi dodijeljeni pri rođenju. 

Prema standardima Vijeća Europe, zakonsko priznanje roda treba bi bilo brzo, transparentno i svima dostupno te se temeljiti na principu samoodređenja. Ono podrazumijeva pravo svake osobe da sama definira svoj (rodni) identitet.

Zakonsko priznanje roda u Hrvatskoj, odnosno promjena oznake spola u dokumentima, regulirano je od 2014. godine Zakonom o državnim maticama (izmjene kojima se postupak uveo su iz Narodnih novina 76/2013), i Pravilnikom o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu (Narodne novine 132/2014).

Iz kolekTIRV-a pojašnjavaju da procedura teče tako da se prikupljena medicinska dokumentacija i mišljenja (nalaz psihijatra, kliničkog psihologa, endokrinologa te Izvješće nadležnog Zavoda za socijalni rad o osobnim i obiteljskim prilikama) šalju Nacionalnom zdravstvenom vijeću (NZV) pri Ministarstvu zdravstva. NZV na sjednici pregledava dokumentaciju i odlučuje hoće li uvažiti zahtjev. Ako je odgovor potvrdan, izdaju Rješenje s kojim stranka ide u matični ured. 

Pritom je važno istaknuti da prema Pravilniku, nijedna osoba ne smije biti prisiljena na podvrgavanje medicinskim postupcima, uključujući kiruršku prilagodbu spola, sterilizaciju ili hormonsku terapiju, kao uvjet za priznanje promjene spola ili života u drugom rodnom identitetu, te da svaka osoba ima pravo na poštivanje njezinog osobnog i obiteljskog života u skladu s vlastitim rodnim identitetom.

Tko u RH može promijeniti spol?

"Što se tiče toga tko u Hrvatskoj može promijeniti spol, ako pričamo o promjeni oznake spola u dokumentima, to je moguće i za maloljetnike, ali isključivo uz suglasnost roditelja. Svaka etapa tranzicije (društvena, pravna, medicinska) za maloljetnike zahtijeva suglasnost roditelja. Ako pričamo o medicinskoj promjeni spola u smislu kirurških zahvata na genitalijama (vaginoplastika ili faloplastika), one u Hrvatskoj nisu dostupne nikome, neovisno o godinama, jer se one u Hrvatskoj ne izvode. Ne postoje stručnjaci kod nas koji se time bave, pa su osobe prisiljene odlaziti u inozemstvo o vlastitom trošku", dodaju iz kolekTIRV-a. 

Iako je pravno priznanje dopušteno, osobe koje prolaze kroz taj proces žale se da je postupak dugotrajan, kompliciran i često traumatičan.

"Mi se najviše borimo s centralizacijom, odnosno cijeli je sustav potpuno centraliziran na Zagreb (gotovo svi stručnjaci s Liste stručnjaka rade isključivo u Zagrebu), što osobama iz drugih dijelova Hrvatske stvara ogromne logističke probleme. No, to je nešto s čim se susreću i svi drugi ljudi u Hrvatskoj trenutno i nekako pokušavamo raditi na proširivanju skrbi. Također, ono što naše stanje dijeli s ostalima je i financijski nedostupna skrb mnogima", priznaju iz udruge. 

Upozoravaju na preopterećenost sustava i nedostatka termina u javnom zdravstvu zbog čega su osobe za psihološke i psihijatrijske procjene najčešće primorane ići kod privatnika, a velik dio hormonske terapije se također mora plaćati.

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora".