ZEMLJA UMIROVLJENIKA /

Što kad bi ukinuli porez na mirovine? RTL Detektor istražuje: Ima li to smisla i koliko bi računi 'skočili'?

U novom nastavku RTL Detektor donosi analizu najave ukidanja oporezivanja mirovina i otkriva tko se zaista može veseliti novoj poreznoj reformi

8.11.2025.

13:05

Ines Nastav

Shutterstock

403 Forbidden

nginx

403 Forbidden

nginx

Umirovljeničke udruge prošlog su mjeseca najavile kako je napravljen prvi korak prema ukidanje poreza na mirovine. Vlada im je dala političko obećanje da će u narednim poreznim izmjenama razmatratiti i oporezivanje mirovina.

Riječ je o potezu koji će mnogi pozdraviti, osobito umirovljenici čije su mirovine premašile prag od 600 eura te su se, uslijed toga, našli u sustavu oporezivanja. Naime, nakon redovitih usklađivanja mirovina, krug umirovljenika obveznika poreza dodatno se proširio. Za neke od njih povećanje mirovine donijelo je i paradoksalnu situaciju – ono što im je država dala kroz povišicu, morali su joj vratiti kroz porez.

RTL Detektor u nastavaku istražuje - može li javni sustav podnijeti novo porezno rasterećenje, koliko će ukidanje poreza imati utjecaja na povećanje mirovina, tko će najviše profitirati ovom poreznom reformom te je li Vlada zaista ovim potezom riješila nepravdu prema umirovljenicima.

'Porez na mirovine nema smisla'

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić jedan je od rijetkih koji će bez zadrške reći da porez na mirovine nema baš puno smisla. "Hrvatska treba ukinuti porez na mirovine. One imaju oblik prihoda - primanja, ali one dolaze iz prihoda od rada na koji je već plaćen porez. To je isto kao da platite porez na dohodak pa dio stavite na štednju i kad dižete dio te štednje plaćate opet porez. Naravno, na kamatu od štednje trebate platiti porez jer je to zarada od "kapitala"", mišljenja je Jurčić.

Dodaje da u hrvatskom generacijskom sustavu ni jednu mirovinu ne treba oporezivati dok u drugom stupu treba oporezivati prinos na uplate. "U većini razvijenih zemalja postoje različite štednje za mirovinu (fondovi, životna osiguranja, štednja..) pa se takve isplate kao mirovine različito tretiraju, odnosno oporezuju, ovisno iz kojeg oblika ili institucije dolaze", napominju Jurčić.

RTL DETEKTOR /

Grobara ni za lijeka, zapošljavaju strane radnike i penzionere: 'Samo lopata i preko naše kičme'

Visoko porezno opterećenje

S druge strane, ekonomski stručnjak Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu ističe da Hrvatska već sad ima relativno visoko porezno opterećenje, mjereno udjelom poreznih prihoda proračuna u BDP-u, kada se uspoređuje sa zemljama srednje i istočne Europe, odnosno sa zemljama na sličnom stupnju razvoja te zato bi bilo dobro da se krene u smjeru smanjivanja poreznog opterećenja. Podaci o udjelu poreznih prihoda u BDP-u (porezno opterećenje) te udjelu prihoda od oporezivanja dohodaka država EU, mogu se vidjeti OVDJE.

Detaljniji podaci o poreznom opterećenju država Europske unije mogu se vidjeti OVDJE.

Nestić upozorava, Hrvatska značajno manje o prosjeka EU oporezuje dohotke, a to uključuje plaće, mirovine i slična tekuće prihode, ali zato puno više oporezuje potrošnju i proizvodnju. "I zato se čini da smanjenje poreznog opterećenja mora biti ponajviše u području poreza koji se tiču proizvodnje, a dijelom i potrošnje. Porezi na dohodak imaju važno svrhu jer svojom progresivnošću mogu utjecati na smanjivanje dohodovnih nejednakosti u zemlji.

Bogatiji plaćaju veći porez, siromašniji manji, ili ga uopće ne plaćaju. To je važan element socijalna politike svake zemlje. I zato smatram da tu ne treba raditi neka drastična smanjivanja oporezivanje, već godišnjim prilagodbama osobnog odbitka i vjerojatno odbitaka za uzdržavanje članove postići željene socijalne ciljeve", analizira Nestić.

RTL DETEKTOR /

Božanstven, ali s otrovnim kemikalijama? Istražili smo je li jeftin nakit s interneta opasan

Povoljni tretman od drugih dohodaka

Iskustva s oporezivanjem mirovina vrlo su različita po zemljama, tek je nekoliko zemalja EU koje praktično ne oporezuju mirovine, ističe Nestić, te napominje da velika većina ih oporezuje i to često uz nešto povoljniji porezni tretman, a dio ih oporezuje mirovinu kao svaki drugi dohodak. Detalje o oporezivanju mirovina svih država članica mogu se vidjeti OVDJE.

Ono što je većini zajedničko, pragovi poreznih odbitaka znatno su viši nego u Hrvatskoj odnosno umirovljenici imaju poseban, najčešće povoljniji osobni odbitak od radnika.

Primjerice u Sloveniji, iz koje u Hrvatsku, prema podacima koje nam je dostavio HZMO dolazi gotovo najviše mirovina, njih 32.000, u porezne škare ulaze mirovine veće od oko 1.600 eura. Detalji su objavljeni OVDJE. S druge strane, prema objavljenim podacima Porezne uprave osobni odbitak za radnike u Sloveniji iznosi tek 438 eura.

Prosječna mirovina u Sloveniji, prema podacima Zavoda za mirovine za 2024. godinu, je oko 900 eura. Važno je napomenuti da hrvatski umirovljenici koji su mirovinu zaradili u Sloveniji nemaju isti tretamn. Naime, na temelju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Hrvati sa slovenskim mirovinama porez plaćaju u Hrvatskoj.

RTL DETEKTOR /

Europa na koljenima: Trebamo li se u Hrvatskoj brinuti, bez Azije ne možemo proizvesti ni običan paracetamol

U Hrvatskoj se mirovine kao ni dohodak od rada ne oporezuje do 600 eura. Porez na dohodak plaća se na poreznu osnovicu po stopama od 13 do 33 posto, a koje su propisali gradovi i općine. Koliko one iznose detaljnije možete vidjeti OVDJE. Niža stopa primjenjuje se na osnovicu do 60.000 eura godišnje, a osnovica koja prelazi taj iznos oporezuje se višom propisanom stopom.

Nestić pojašnjava da u Hrvatskoj kao i u većini drugih zemalja, doprinosi za mirovinsko osiguranje se isplaćuju prije oporezivanje, odnosno oni nisu oporezivani. Kako uplate nisu oporezivane, onda se očekuje da se porez plati na isplate iz mirovinskog osiguranja. Tako da tvrdnja da su tijekom radnog vijeka već jedno plaćeni porezi ne stoji, naglašava Nestić.

"Porez na dohodak plaćen je na samo na dio plaće nakon uplate doprinosa. Nadalje, kod ocjene poreznog tereta, treba uzeti u obzir i eventualna druga davanja iz mirovine. U Hrvatskoj, na primjer, umirovljenici više ne plaćaju iz mirovine doprinos za zdravstveno osiguranje. U nekim zemljama, Njemačkoj, na primjer, to je značajan dio izdataka iz mirovine za svakog umirovljenika", kaže Nestić.

RTL DETEKTOR /

Država će vam čitati poruke na WhastAppu i Viberu? Chat control izazvao kaos, zašto je opasan?

Zašto ne ukidati porez na mirovine

Načelno, Nestić smatra da ne treba ukidati porez na mirovine, a za to navodi tri razloga. Prvi je taj što je mirovina jedan od izvora dohotka građana, pa je poželjno je da se svi izvori dohotka tretiraju na isti ili što sličniji način. "Ako se u slučaju isplate plaće od 1500 eura mora platiti određeni porez, čini se da je u redu da se porez plati i na 1500 eura mirovine", poručuje.

U Hrvatskoj mirovine imaju povoljniji porezni tretman od plaća kao oblik pomoći umirovljenicima. Porezna obveza je 50 posto porezne obveze koja se dobije primjenom općih propisa za oporezivanje dohotka.

Nestić je mišljenja da je poželjno napraviti gradaciju poreznog tereta čak i kod mirovina i da oni koji imaju veća primanja ipak budu u obavezi platiti porez koje je veći od onih koji primaju malo. Na taj se način smanjuju razlike u neto iznosima mirovine među umirovljenicima.

IDEJE NA STOLU: NENO HADŽIHAJDIĆ /

Zarađuju tisuće igrajući igrice: Hrvatski YouTuber otkriva kako funkcionira ovaj svijet

Prosječna mirovina niža od poreznog cenzusa

U prilog ne ukidanju poreza na mirovine, kao drugi razlog Nestić ističe to što će to malo pomoći umirovljenicima. "Već danas većina umirovljenika uopće na plaća porez na mirovinu jer im je mirovina niža od osobnog odbitaka", kaže.

Podaci HZMO otkrivaju sljedeće - u Hrvatskoj trenutačno ima nešto preko 1,2 milijuna umirovljenika, a pola milijuna više radnika.

Prosječna neto mirovina iznosi tek 595,46 eura, što je ispod poreznog cenzusa. Najniže su obiteljske i invalidske mirovine koje iznose tek malo više od 400 eura i uopće ne podliježu oporezivanju.

Mirovine iznad 600 eura prima oko 460 tisuća umirovljenika, a prosječna starosna mirovina iznosi 651,03 eura. Najveće mirovine primaju bivših saborskih zastupnika, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i mirovine bivših glavnih državnih revizora. Prosječno na njihov umirovljenički račun mjesečno sjeda oko 2.200 eura, a takvih mirovina je oko 700.

Prema procjenama, svaki treći umirovljenik plaća porez na mirovinu i njegovim ukidanjem mirovina bi mu bila veća za 30-ak eura. Nestić ističe, da će ukidanje oporezivanja mirovina pomoći tek trećini umirovljenika s iznadprosječnim mirovinama.

IDEJE NA STOLU /

Hrvatski genijalci stvorili svjetski brend koji vara mozak: Milijuni to žele vidjeti!

Plan za pomoć umirovljenicima

Treći razlog zašto ne bi trebalo ukidati porez, Nestić ističe, je taj što prihodi od poreza na mirovine nisu naročito veliki. Neke procjene govore da porez na mirovine iznosi oko 200 milijuna eura godišnje, a lokalni proračuni, mogu izdržati eventualni gubitak tih prihoda.

"Ako već želi s 200 milijuna eura godišnje pomoći umirovljenicima, mislim da država to može učiniti na pravedniji način. Recimo da se taj iznos rasporedi za godišnji dodatak na mirovinu, koji bi se mogao povećati za pet eura po godini staža. Tako bi 1,2 milijuna umirovljenika dobilo dodatnih pet eura za prosječno 30 godina staža (oko 150 eura) i još bi ostalo malo i za druge moguće namjene. Uz sadašnjih šest eura po godini staža, to bi onda bilo 11 eura. A tako bi svaki umirovljenik dobio određeni dodatni iznos koji bi onda puno značio upravo najsiromašnijima. Time bi se postigao daleko bolji socijalni učinak nego ukidanjem poreza na mirovinu", zaključuje Nestić.

Iz Vlade su nam potvrdili da novi krug poreznih izmjena dolazi na dnevni red već sljedeće godine. Tako da bi nova porezna rješenja stupila na snagu od 2027. godine. Ako se uzme u obziru da je riječ o godini prije parlamentarnih izbora vrlo je izvjesno da će Vlada biti široke ruke i pokazati koliko je socijalno osjetljiva, pa tko god na kraju profitirao.

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora."

POGLEDAJTE VIDEO: Vlada objavila iznos 13. mirovine: Evo kada sjeda na račune