Grobara ni za lijeka, zapošljavaju strane radnike i penzionere: 'Samo lopata i preko naše kičme'
U RTL Detektoru istražili smo koliki je problem s nedostatkom grobara, na koje se probleme žali struka i što komunalna poduzeća nude kako bi privukli radnike
Grobovi puni svježeg cvijeća i svijeća ovih će dana biti prizor koji će građani najviše primijetiti dok obilaze posljednja počivališta svojih najmilijih. Na povratku će se, vjerojatno, požaliti na visoke cijene aranžmana i lampiona – iako na njima, naravno, neće štedjeti.
A pritom će rijetko tko zastati i pomisliti na one koji su te staze uredili, pomaknuli teške spomenike, iskopali rake po kiši i hladnoći, vrućini ili na snijegu.
Ti ljudi su grobari. Nevidljivi radnici bez kojih ni jedno groblje ne bi moglo funkcionirati, a dostojanstveni ispraćaji ne bi bili mogući.
Ljudi koji svaki dan smrt gledaju u oči, tješe obitelji pune bola, kući odlaze prisjećajući se njihovih glasnih jecaja.
Radnici kojih u Hrvatskoj kronično nedostaje.
Tko će nas pokapati?
Komunalna poduzeća diljem zemlje muku muče jer posla ima i previše, a grobara premalo. A bez njih se, jednostavno, ne može.
Pa tko će nas onda pokapati?
Strani radnici. Nakon kafića, taksija i pekara, uskoro ćemo i na mjestima posljednjih počivališta sve češće viđati nova, strana lica.
Vijest o Filipincima koji će za 1500 eura raditi na zagrebačkim grobljima izazvala je burne reakcije, ali zapravo samo pokazuje surovu realnost. Grobara nema dovoljno, a uvjeti rada, iako se polako poboljšavaju, još uvijek ne privlače nove ljude za taj težak i specifičan posao.
Tragom toga smo RTL Detektoru istražili koliko je problem ozbiljan i što komunalna poduzeća rade kako bi privukla radnike. Većina potvrđuje da se s manjkom ljudi bore godinama, pa zapošljavaju strane radnike, ali i umirovljenike.
Grobari iz Bangladeša
Komunalac iz Samobora potvrdio nam je da kod njih radi 13 radnika iz Bangladeša, a stalno imaju otvorene natječaje. Slično je i u riječkom Komunalnom društvu Kozala koje planira zaposliti troje stranih radnika.
Plaće grobara ovise o složenosti posla i iskustvu, a mnogi imaju dodatke za smjenski rad, prekovremene sate i prigodne nagrade. U prosjeku, kreću se oko 1000 eura, kao što nudi koprivnički Komunalac uz dodatne stimulacije, pa do 1500 eura u Rijeci, gdje su plaće lani povećane za 30 posto.
Unatoč povišicama, primanja su i dalje mala u odnosu na težinu posla i odgovornost koju nose, priznaju u pulskom Monte Giru, koji je nedavno zaposlio pet novih grobara.
"Svakako je rješenje u povećanju materijalnih prava radnika i povećanju plaća, ali i država tu mora dati svoj doprinos za ovo deficitarno zanimanje omogućujući beneficirani radni staž radnicima zaposlenim na poslovima ukopnika i grobara, što je jedno od najtežih i najneugodnijih zanimanja koje postoji, uz bok radnicima hitnih službi", poručuju. Njihovim kolektivnim ugovorom grobari trenutačno imaju plaće od 1200 do 1400 eura, uz božićnicu i regres od 700 eura, uskrsni dar od 133 eura, dar za dijete i do šest tjedana godišnjeg. Uskoro bi se, novim ugovorom, plaće mogle povećati i do 1500 eura.
Iz Zelenila Karlovac, koje upravlja s 22 groblja i radi ukope na još dva, kažu da je glavni problem manjak interesa. Posao je fizički zahtjevan, emocionalno težak, a i društvena percepcija nije naklonjena, što dodatno odvraća kandidate.
Grobari, uz kopanje i zatrpavanje grobova u svim vremenskim uvjetima, rade i mnoge druge poslove – od uređenja okoliša, pranja i održavanja grobova, do pripreme mrtvačnica, evidencije, vožnje i tehničke podrške. U praksi, često rade i ono što bi u drugim sustavima radili vrtlari, vozači ili pomoćni radnici, upozorava zagrebačka povjerenica Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske (SKPH) Sandra Crnković.
Posao nije samo 'zatrpavanje rake'
Posebno su zahtjevne, kaže, ekshumacije gdje se radnici suočavaju s teškim fizičkim uvjetima i kontaktom s posmrtnim ostacima za što treba profesionalnost, otpornost i psihička stabilnost. Sindikat je zato na nedavnom sastanku s predstavnicima Uprave Zagrebačkog holdinga dogovorio povećanje naknade za ekshumacije s dosadašnjih devet na 13 eura bruto za grobare te jedan euro bruto za nadzor.
“Kako ističu sami radnici, 'zatrpavanje rake' samo je manji dio posla. Puno teži i složeniji zadaci uključuju kopanje u tvrdom, šljunčanom ili močvarnom tlu, pomicanje pokrovnih ploča teških i po nekoliko stotina kilograma, i rad uvjetima koji često nisu sigurni ni primjereni”, dodaje Crnković.
Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, u Hrvatskoj radi 609 grobara i pogrebnika. Ni približno dovoljno za stvarne potrebe.
"Tijekom godine po nekoliko puta raspisujemo natječaje za grobare te unatoč kontinuiranom zapošljavanju imamo stalni manjak ljudi na tom radnom mjestu, a najčešće zbog učestalih i dugotrajnih bolovanja. Nerijetko, ljudi ubrzo po zaposlenju odustaju zbog težine i prirode posla", priznaju iz Lovrinca. To splitsko komunalno poduzeće već peti put raspisuje natječaj za Upravitelja groblja koji je prije tri godine otišao u mirovinu.
'Sve preko naše kičme'
"Kroz sve ovo vrijeme nismo pronašli adekvatnu osobu pa na tom radnom mjestu tri godine radi zaposlenik u mirovini", priznaju. Plaće su za 6,2 posto podizali ovoga siječnja pa grobaru početniku nude oko 1200 eura neto, kao i naknadu za prijevoz na posao i topli obrok.
Bez obzira na nedostatak grobara, iz splitskog poduzeća kažu da uspijevaju odraditi sve dogovorene ukope bez odgoda i čekanja.
Za kaos u ovoj struci predsjednik Udruge pogrebnika Hrvatske (UPH) Damir Sapanjoš optužuje državu. UPH je još prije dvadesetak godina tražio da se grobarima, pogrebnicima, djelatnicima sudske medicine i ostalim bolničkim patologijama prizna beneficirani radni staž i uvedu psihološke terapije, jer kažu "i mi smo ljudi", ali prijedlog nije prihvaćen.
Inače, poslovi na groblju propisani su Zakonom o komunalnom gospodarstvu i vezani uz jedinice lokalne i regionalne samouprave. "Obavljaju ih gradska komunalna trgovačka društva kojima 'upravlja' jedinica lokalne samouprave donosi loše odluke o investiranju u opremu, radnih alata na groblju, kao i cijeni usluga na groblju, a koja se onda odražava na zdravlje grobara i njihove plaće - samo lopata i sve preko kičme grobara", kritičan je Sapanjoš.
U manjem obimu ti se poslovi mogu prepustiti privatnim pogrebničkim tvrtkama ako jedinica lokalne samouprave nema komunalnu tvrtku ili ne želi raditi pogrebne poslove. "Ali i tu je problem zbog cijene usluge ukopa koju propisuje gradonačelnik ili načelnik sa suradnicima koji sjede u kancelariji i ne znaju kakav je to posao, a misle da su napravili dobar posao sa niskim cijenama tih usluga. Zato i tu privatnici otkazuju ugovore grobarskih poslova", napominje stručnjak.
Svaki dan okruženi smrću
Rješenje vidi u većoj naplati usluga na grobljima, ulaganju u radna sredstva i povećanju plaća djelatnicima, koji se žale na teške uvjete rada i plaće koje to ne prate. "Kroz razgovore s grobarima priča je više-manje slična. Kažu: 'Nek direktor s kancelarijskim neradnicima dođe lopatom i krampom svakodnevno kopati grobove i premještati kosti za te novce. Mi se grbimo, a oni uživaju pod klimom ili na toplom'", otkriva nam.
I Sindikat komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske je uoči blagdana Svih svetih istaknuo nužnost pravednog vrednovanja rada grobara i ispravljanja dugogodišnjih nepravdi. U prijedlogu upućenom poslodavcu, traže povećanje broja zaposlenih grobara, jasno razlikovanje ručnog od mehaniziranog ukopa, uvođenje sustava novčanih stimulacija za radnike koji pokazuju izniman angažman. Zahtijevaju i uvođenje naknade za korištenje vlastitog vozila ili službenog prijevoza, povećanje iznosa neoporezive naknade za prehranu zbog inflacije i rasta troškova života, te priznanje emocionalnog i komunikacijskog asketa rada grobara, koji se svakodnevno susreću s ožalošćenim obiteljima i čuvaju dostojanstvo pogrebnog sustava.
"Rad grobara nije samo fizički posao, to je i ljudski poziv. Oni su svakodnevno suočeni s boli, tugom i smrću, ali unatoč svemu tome održavaju red, mir i dostojanstvo naših groblja", poručuje predsjednik SKPH Baldo Kovačević.
Struka, ali i sami grobari žele da se njihov rad napokon prizna i pravedno nagradi kroz poboljšanje materijalnih uvjeta, ulaganje u opremu i sigurnost te promicanje važnosti i dostojanstva ovog posla koji, za razliku od nas, nikad neće izumrijeti.
Jer njihov posao se rijetko vidi, ali prisutnost osjeća u svakom kutku groblja.
POGLEDAJTE VIDEO: Počele pripreme za blagdan Svih svetih: Ovo su cijene aranžmana u cvjećarnici kod Mirogoja