Za tri mjeseca istječe rok u kojem sve zgrade u Hrvatskoj moraju dobiti osobni identifikacijski broj, a dosad ga je dobilo manje od njih jedan posto. Što uopće znači OIB za zgrade? RTL Danas ima priču. 

Predstavnik stanara jednog ulaza zgrade u zagrebačkom Središću pokazuje nam rješenje koje je dobio prije dva tjedna, njihov OIB. Čemu on služi? Jedan od primjera je da će se moći kazniti one koji se ne drže kućnog reda.

"Rijetko koja zgrada je, a da nema nekih problema. Bilo da se u stubištu odlaže glomazni otpad, kupio je novu perilicu, stavio staru i nije ga briga. Oni koji krše ta pravila - dolazi penalizacija. I kad dolaze novčići na naplatu, onda je drugačije priča. Svi ćemo biti obzirniji jedni prema drugima", priča nam Zdravko Vladanović, Udruga predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba.

'FRENDE, IMAJU SVI' /

Šokirani Hrvat pitao tko danas ima 230.000 eura u kešu, ovo nije očekivao: 'Živi se i predobro'

'Mi to nećemo stići' 

Uvođenjem OIB-a za zgrade i ulaze olakšavaju se i sudski postupci jer se više ne gleda je li u zgradi sto suvlasnika nego jedna pravna osoba. Lakše će se naplatiti i pričuva. "Isto tako bit će dosta lakše pružateljima komunalnih usluga koji nisu uspjeli naplatiti svoje usluge koje su isporučile zgradi, jer više neće morati tužiti desetke ljudi nego će tužiti jednu pravnu osobu", pojašnjava Tomislav Jukić, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike Ministarstva prostornog uređenja.

Prema podacima Državne geodetske uprave, od srpnja kada je počeo rok za uvođenje registra zgrada do danas, OIB je dobilo 469 zgrada ili ulaza, a u idućih nekoliko dana dobit će ih još 362. Tek kada se završi registar, bit će poznato koliko je zgrada u Hrvatskoj. Procjene su oko 300 tisuća. A rok da svi dobiju OIB je kraj godine. Posao odrađuju upravitelji zgrada, koji poručuju - mi to nećemo stići.

"Količina stanova koji se trebaju upisati je da bi mi upravitelji trebali 28 tisuća stanova na sat upisati. Na terenu moramo te podatke iščistiti - tko je vlasnik, tko nije vlasnik, ima OIB, nema OIB, što je s kvadraturom. To je strašno opsežan posao koji će dugo trajati. Ali mi radimo posao nekog drugog, na silu i uz rokove", govori Dražen Pomoper, predsjednik udruge Upravitelj.

A taj netko drugi, prema upraviteljima zgrada, je država. No, država u tome ne vidi problem. "U principu, oni su jedini koji tu dokumentaciju imaju. To je ostatak bivšeg sistema gdje su bivši SIZ-evi voditi tu dokumentaciju. To je jednostavno nešto što država nema", kaže Jukić. 

TKO TO MOŽE PLATITI? /

Ovo su cijene najma stanova u Hrvatskoj: 'Malo se nudi, a puno se traži'

Pomicanje roka? 

Jesu li spremni pomaknuti rok nakon 31. prosinca, u Ministarstvu zasad ne odgovaraju. Tin Bašić, savjetnik platforme ZGradonačelnik smatra da će država do prosinca čekati s odlukom: "Ne možemo 30 godina nepostojanja nečega riješiti u šest mjeseci, to je činjenica. No ono što možemo je da ti podaci budu kvalitetni i točni. To je najbitnije". 

Prikupljanje podataka za registar, stanari će morati i platiti upraviteljima zgrada. Tako da će suvlasnike dobivanje OIB-a koštati nekoliko stotina eura, ovisno o veličini zgrade.