Afrička svinjska kuga i zadnjem desetljeću poharala je mnoge farme diljem Europe i bacila na koljena mnoge svinjogojce. Bolest je to bez presedana koja je otvorila pitanje zdravlja životinja.

Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje postala su pitanja visokog prioriteta za EU jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva i populaciju divljih svinja. 

'KATASTROFA' /

Hrvatski svinjogojci u strahu od virusa: 'Bojim se da je to sve iz iste epruvete'

Porijeklo opasne zaraze

Bolest se pojavila još 1920-ih godina stoljeća u Keniji, od kuda je krenulo njezino širenje po svijetu. 

U istočnoj Europi pojavila se 2014. godine, a do danas skoro da i nema niti jedne europske države gdje nije zabilježena.

Nijedna od pogođenih zemalja nije uspjela iskorijeniti virus nakon što je unesen u populaciju divljih svinja.

NEVIĐENA KATASTROFA /

Apokalipsa na farmama! U smrt ide 11.600 svinja, ministar: 'Širi se isključivo zbog ljudskog faktora'

Afrička svinja kuga u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je bolest prvi put otkrivena kod divljih svinja u lipnju 2023. godine. 

Zaraza ovim virusom danas je najveća prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih i domaćih svinja. 

S njom se danas najteže bore gospodarstva u Vukovarsko- srijemskoj i Osječko- baranjskoj županiji. 

'ŠOK ZA SVE!' /

Najcrnji scenarij za svinjogojce: 'Ako se virus nastavi širiti, bit ćemo u velikim problemima'

Simptomi bolesti

Riječ je virusnoj zaraznoj bolesti domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae.

Zaražene svinje izlučuju virus putem mokraće, izmeta i sline, a prijenos se može dogoditi i preko kontaminiranih vozila, opreme, odjeće ili hrane koja sadrži ostatke zaraženog mesa. 

Najčešći simptomi bolesti su visoka temperatura, gubitak apetita i letargija, crvenilo kože, povraćanje i proljev, teško disanje, nagla smrt bez prethodnih simptoma. Kod akutnog oblika bolesti smrtnost može doseći i 100 posto. U kroničnim slučajevima preživi do 30 posto životinja, no one i dalje mogu širiti virus. 

'OČEKUJEMO GUBITKE' /

Belje potvrdilo: 'Na farmi Sokolovac je gotovo 10.000 svinja. Sve će biti eutanazirane'

Je li opasna za ljude?

Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. Afrička svinjska kuga nije opasna za ljude, već samo za svinje. 

Termičkom obradom virus se uništava, ali se sa svježim mesom i termički neobrađenim proizvodima pomaže širenju virusa te se s takvih područja zabranjuje promet svinjama i prerađevinama. 

Posebno zabrinjava što još uvijek nije pronađeno cjepivo protiv bolesti, a jedini način sprečavanja širenja je izolirati područje bolesti te eutanizirati životinje. Jedan dio svinja može se preraditi u termički obrađene prerađevine pod strogim uvjetima. 

EPIDEMIJA SE ŠIRI /

Galerija užasa: Opaka bolest uzela maha, prizori lešina su uznemirujući

Obveze za svinjogojce

Poljoprivredna gospodarstva na kojima je potvrđena zaraza, godinu dana ne smiju pokrenuti držanje svinja. Preostaje je im ili čekati ili se preorijentirati na neku drugu proizvodnju. 

Osim usmrćivanja svinja na zaraženim gospodarstvima, određuju se zaražene i ugrožene zone te rizične zone ovisno o epidemiološkoj situaciji. 

U zonama se uspostavljaju vrlo rigorozne mjere poput zabrane kretanja ljudi u zaraženu zonu, zabrane prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, naređuju se vrlo stroge biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija vozila, opreme, pribora. 

UZBUNA U SLAVONIJI /

Iznimno alarmantno stanje na velikoj farmi svinja: 'Moramo se otrijezniti'

Mjere u lovištima 

Pod strogim biosigurnosnim mjerama su i lovišta. Potrebno je dezinficirati obuću, opremu i vozila prije i nakon lova. Vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz trupova odstrijeljenih divljih svinja, moraju biti za to odobrena, a prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana. 

Odrobljavanje se može provoditi isključivo na za to određenim mjestima, a potrebno je vršiti i kontrolu ulaska osoba i vozila u područje lovišta. 

Smanjenje populacije divljih svinja dokazano utječe na smanjenje rizika širenja virusa ASK unutar populacije divljih svinja. Prema iskustvima drugih zemalja, nakon provedbe takve mjere  potrebno je dvije godine da se obnovi populacija te dosegne početno brojno stanje kakvo je bilo prije  provedbe mjere.

POGLEDAJTE VIDEO: Afrička svinjska kuga poharala Baranju: Tisuće usmrćenih svinja, prijeti manjak kulena