Zimske radosti nisu više samo želja, nego i trend zbog kojeg su Hrvati spremni mjesecima štedjeti. Skijanje više nije razonoda samo za one dubljeg džepa, nego sve više Hrvata čujemo i na skijalištima udaljenije Francuske.

No Hrvati su dragi gosti i u bosanskoj Jahorini, kao i slovenskoj Kranjskoj Gori. Slike sa skijališta postale su normalna pojava na društvenim mrežama i sve više roditelja želi (uz tradicionalnu plažu ljeti) djeci dati – snijeg.

Jedna majka iz Zagreba koja se upravo sprema s obitelji na skijanje otvoreno priznaje: "Za tjedan dana dajemo kao za pristojan polovni auto, prije 10 godina bilo je duplo jeftinije i išli smo u hotel i tada još plaćali škole skijanja. Iskreno, najgluplja stvar je što smo djecu naučili da je to nešto što se mora, nije više veselje". Naša sugovornica kaže da se cijelu godinu štedi da bi njezina četveročlana obitelj išla skijati te dodaje: "Sva sreća da je to u siječnju pa se uspijemo do lipnja i ljeta nekako oporaviti jer tada ide novi trošak - ljetovanje."

U RTL Detektoru otkrivamo koliko Hrvata zaista ide na skijanje, jesu li cijene eksplodirale, tko još može „bez grča u želucu” na bijele padine i može li si to prosječna obitelj priuštiti. Dodatno – otkrivamo kako financiraju zimski bijeg – kešovinom, kreditom ili na rate te postoje li trendovi "što Hrvati vole".

Koliko Hrvata ide na skijanje?

Branko Lelas iz Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore kaže da se procjenjuje da je lani na snijeg išlo oko 200 tisuća Hrvata. Za očekivati je da će slično biti i ove godine. 

Usporedbe radi, ovogodišnja istraživanja portala MojPosao pokazala su da svaki treći Hrvat ide na ljetovanje (oko 1,2 milijuna) i to dva do tri tjedna, pa se po tome stječe dojam da je skijanje i dalje "ekskluzivniji" odmor.

S obzirom na to da Hrvatska realno nema pravog skijališta (tko se još sjeća slavnih dana sportskog centra na Bjelolasici, a i Sljeme s umjetnim snijegom više izgleda kao scena samo za razglednicu), većina ih je na skijanje išla u druge zemlje.

Sve se planira mjesecima unaprijed.

Rezervacije već od travnja

Iz turističke agencije Mount Vacation potvrđuju nam da oni najbržeg prsta i oni koji ne prepuštaju ništa slučaju svoj smještaj rezerviraju već u travnju i svibnju.

Većina skijaša rezervacije potvrđuje u lipnju, srpnju i kolovozu, a kampanjci hvataju svoje mjesto na jesen. Do Nove godine ta je priča zapravo gotova i tko je htio na skijanje, pod kraj godine može eventualno uhvatiti jednodnevni izlet bez noćenja, vikend zalijetanje, ili čekati prve rezervacije za iduću godinu.

Lelas potvrđuje - skijaši svaki dan u prosjeku potroše. Neki prođu i s 80 eura, a gornja granica je oko 120 eura. No i to ovisi o destinaciji i tipu aranžmana.

"Taj se trošak odnosi na putovanja preko agencija i privatno organizirana putovanja, jer se dio prometa realizira direktno, što podrazumijeva privatni smještaj, online kupnju skipassa i slično", navodi naš sugovornik.

Cijene aranžmana su ove godine općenito rasle, više agencija potvrdilo nam je isto – oko pet posto. 

"Aktualan je trend rasta cijena, posebno kod skipassova, ali i smještaja, škola skijanja, najma opreme i cijena u ugostiteljstvu. Britanci su u istraživanju usporedili trošak skijanja na više europskih destinacija i došli do zaključka da je tjedni trošak skijanja za jednu odraslu osobu, a to uključuje skipass, najam opreme, poduku i hranu – bez prijevoza i smještaja – porastao oko 10 posto u odnosu na lani", detaljnije nam odgovara Lelas.

Cijene ski-karata od 45 do 81 eura

Uz smještaj, najviše se to vidi na ski-kartama (skipass).

Za sezonu 2025./2026. prosjek cijena jednodnevnih karata u velikim alpskim zemljama je oko 77 eura za Austriju, oko 74 eura za Italiju, oko 81 euro za Francusku te oko 45 eura za Sloveniju.

U ponudama se uglavnom govori o šestodnevnim skijaškim kartama.

Na austrijskim skijalištima takva karta stoji oko 450 eura za odrasle i oko 265 eura za dijete na pojedinim top destinacijama.

"Bosna i Hercegovina ima niže cijene, na Jahorini je šestodnevni skipass u vrhuncu sezone 191 euro za odraslu osobu i 161,50 eura za dijete, s tim da imaju u ponudi i obiteljske pakete koji su nešto povoljniji”, ističe Lelas.

No koliko košta sam odmor na skijalištu?

"MasterIndex anketa za ovu zimu navodi da je prosječna planirana potrošnja za skijaško putovanje oko 1633 eura za tri osobe", ističe Lelas.

Za obitelj aranžmani od 3000 eura

Podaci HGK navode da prosječna obitelj s dvoje djece na omiljenim skijalištima Hrvata (a to su Alpe – Austrija i Italija) plaća od 3000 do 4500 eura za prosječan aranžman. Cijena varira ovisno o destinaciji, a uključuje smještaj, skipass, najam opreme, hranu te eventualne dodatne troškove.

Osim destinacije, bitan je i tjedan na koji se „gađa”. Na vrhuncu sezone sve je skuplje, i to u vrijeme školskih praznika.

Ivana Kruhak iz agencije Azur tours potvrđuje da većina ide na skijanje u tjednu od 3. do 10. siječnja, oni koji idu na kraće putovanje od tri noći biraju radije Sloveniju, gdje je skijanje općenito jeftinije. 

"Austrija je skuplja, skijaška karta je tamo i skuplja od 300 eura po osobi, ali Italija je popularnija od Austrije već nekoliko godina i to najviše zato jer nude dodanu vrijednost kao što je skijaška škola na hrvatskom jeziku. To nude u više od šest destinacija kao što su Passo Tonale, Andalo, Kronplatz, Folgaria, Civetta, La Villa, Pinzolo. Francuska je za strastvene skijaše, obično se putuje organiziranim autobusom i to ispada kao najpovoljnija varijanta", navodi Ivana Kruhak.

Austrija za 1000 eura, a Francuska već za 500

Kaže da je jako teško uspoređivati cijene jer sve ovisi i o vrsti smještaja, uzima li se doručak i večera, tu je i dodatni sadržaj kao što je škola skijanja, prijevoz i drugo. "U Austriji samo hotelski smještaj za sedam noći može se naći za 1000 eura po osobi. Paralelno se u Francuskoj može za 500 eura naći apartman, skijaška karta i prijevoz", kaže nam.

Napominje da ne treba "samo nabacivati" informacije o cijenama jer je ponuda raznolika i nije isto ako netko ode na skijanje u mjesto koje ima 48 kilometara skijaške staze ili - 570 kilometara.

Poskupljenja od pet posto

Dejan Romih iz Mount Vacation potvrđuje trend poskupljenja od pet posto, kaže da i Olimpijske igre pritišću ponudu pa su cijene "dinamične" i rastu. Dao nam je pregled ponude za sedam noćenja i šest skijaških karata. 

"Cijene stvarno nemaju nikakvog trenda ili prosjeka. Dok u Francuskoj obitelj s dvoje djece može skijati od 300 eura po osobi, a to uključuje skijaške karte na manjim skijalištima, dotle isti aranžman na velikim skijalištima početkom siječnja može doseći 1000 eura po osobi. Ako govorimo o visokoj sezoni oko Nove godine, to prelazi granicu 2000 eura po osobi", navodi Romih.

Dodaje - u Italiji, Austriji i Švicarskoj niska sezona kreće od 750 eura po osobi sa ski kartom i smještajem u apartmanu. Slovenija i Bosna od 500 eura dalje.

Gdje Hrvati skijaju?

Prema procjenama s tržišta i iskustvu putničkih agencija članica HGK, Hrvati najčešće odlaze u Austriju, zatim Italiju, pa Sloveniju i BiH. Odlaze i u Francusku, ali u manjem broju.

Sve popularnije susjedne zemlje i vikend

Bilježi se blagi trend da se sve više biraju kraća putovanja, kao i obilasci adventskih sajmova u gradovima, ali sve više njih zanima i domaća ponuda.

"Kod dijela putnika jača interes za bliže i jeftinije destinacije kao što su Slovenija i BiH, posebice za kraće boravke ili jednodnevne odlaske", potvrđuje Lelas.

Uz tradicionalni „hrvatski tjedan” na skijalištima, odmah iza Nove godine dok još traju školski praznici, vrlo popularni su i vikend-odlasci.

Kako proći jeftinije?

"MasterIndex za ovu sezonu navodi da skijaška putovanja najčešće traju 4–7 dana, što se uklapa u praznične periode. To su najtraženiji termini i cijene smještaja i skipassa najviše. Povoljnije je izvan vrhunca – osobito u ožujku, kada su česti popusti i akcije te niže cijene smještaja, a ponegdje i promotivni modeli skipassa. Primjerice, Jahorina u cjeniku jasno navodi razlike za predsezonu, srednju i vršnu sezonu", ukazuje Lelas.

Ove godine manje skijaša?

A isto istraživanje otkriva i da 19 posto građana Hrvatske planira skijanje – što je nešto manje nego lani. Istraživanje portala Moj Posao od prošle godine pokazuje da Hrvati itekako vole zimske radosti.

"Čak 69% građana tada je planiralo barem jedno zimovanje/putovanje, a više od polovice (53%) željelo je putovati više puta tijekom zimske sezone. Velika većina putnika (83%) odlučila se baš za zimovanje, dok se 17% okrenulo putovanjima koja nisu vezana uz snježne radosti, uključujući i odlaske u toplije krajeve. Kad je riječ o trajanju, najčešći odabir prošle zime bio je tjedan dana odmora (33%), a potom su slijedila kraća putovanja: 2–3 dana (27%) i 4–5 dana (28%). Više od tjedan dana na zimovanju je provelo 12% građana", donosi nam detalje istraživanja Alen Mrvac.

Prema njihovu istraživanju, lani se za zimovanje u Hrvatskoj odlučio tek manji dio građana (10%), ponajprije zbog ograničenog broja skijališta. Potvrđuju i oni – zato su popularnije destinacije i dalje Austrija, Italija, Slovenija, Francuska te Bosna i Hercegovina.

"Kad je riječ o potrošnji, prošle je zime svaka peta osoba planirala izdvojiti više od 2000 eura za zimovanje. Oni koji su ostajali u Hrvatskoj trošili su nešto manje te je svaka druga osoba (52%) koja je zimovala unutar zemlje potrošila do 500 eura", ističe Mrvec.

Kako Hrvati financiraju skijanje?

Ako je suditi prema istraživanju ovog portala od prošle godine, njih 82 posto bijelu radost plaća ušteđevinom. Samo jedan posto posegnulo je za kreditom, dok osam posto plaća skijanje na rate. Od onih koji nisu išli na skijanje – dvije trećine navelo je da nemaju novca, četvrtinu ovakav odmor uopće ne zanima, 12% nema dovoljno dana godišnjeg odmora, a 7% navodi druge razloge.

No majka s početka naše priče otkriva nam i odgovor na pitanje svih pitanja: Nose li hrvatski skijaši sarmice i smrznuti bolonjez na skijališta, kako bi prošli jeftinije. 

"Dakle nikad nisam vidjela da netko nosi sa sobom sarmice, to je običan mit", kratko i jasno odgovara. 

Cijena piva i kave od skijališta do skijališta

Na kraju, zanimljivo je i istraživanje britanskog PostOfficea koji je objavio veliku analizu troškova kratkih zimskih putovanja koji pokazuju da je ono poskupilo u svim skijališta osim u andorskom Soldeuu.

"Talijanska Bardonecchia i Passo Tonale i dalje nude najbolju vrijednost za odrasle i obitelji", objavio je portal. 

Izvješće, izrađeno u suradnji s Crystal Ski Holidays, uspoređuje troškove poput skijaških karata, najma skija i pancerica, škole skijanja i grickalica u 32 odmarališta za odrasle i 30 odmarališta za obitelji u Europi.

U svojoj analizi donose da je Bardonecchia u Italiji ponovno najjeftinije odmaralište za odrasle, čak i s cijenama koje su porasle za 10,5%. 

Bugarski Borovets i norveški Geilo zauzimaju 2. i 3. mjesto po vrijednosti za odrasle. Bugarski Bansko pada s 3. na 4. mjesto nakon povećanja troškova od 23,3%.

Norveški Geilo i Le Corbier u francuskim Alpama su manje poznata odmarališta, ali nude izvrsnu vrijednost za lovce na povoljne cijene.

Švicarska i austrijska odmarališta i dalje su najskuplja, s cijenama otprilike dvostruko većim od onih u najjeftinijim mjestima. 

Prema ovom portalu, ovo je 10 najboljih odmarališta koja nude najbolju vrijednost za obitelji. Prikazane cijene su za dvije odrasle osobe i dvoje djece u dobi od šest i osam godina.

1.  Passo Tonale, Italija (2061 eura)
2. Bardonecchia, Italija (2277 eura)
3. Bansko, Bugarska (2402 eura)
4. Kranjska Gora, Slovenija (2428 eura)
5. Beitostollen, Norveška (2500 eura)
6. Geilo, Norveška (2632 eura)
7. Pyha, Finska (2759 eura)
8. Arinsal, Andora (2800 eura)
9. Sestriere, Italija (2869 eura)
10. La Thuile, Italija (2956 eura).

Detalje njihova istraživanja pogledajte OVDJE. 

Kada se pogleda trošak ski pasa za šest dana, potom najma skija te škola skijanja, najskuplje je u astrijskom Sollu (849 eura), a najjeftinije u skijalištu Ruka u Finskoj (663 eura).

Najskuplja kava u Francuskoj, najjeftinije pivo u Soldeu

Želite popiti kavu na skijalištu, izvukli su i te cijene: za šest kava najviše ćete dati u francuskom skijalištu La Plagne (33.95 eura), a potom u austrijskom Sollu (30.99 eura), najmanje opet u finskom skijalištu Ruka te u francuskom Les Deux Alpes (21.62 eura).

Poželite li pivo, najskuplje je u finskoj Ruki gdje ćete šest boca piva platiti 49.37 funti, ili francuskom La plagneu - isto toliko. 

Najjeftinijih šest boca piva platit ćete na skijalištu Soldeu u Andori - 21.62 eura. 

Za nama najbližu Kranjsku Goru navode da bi četveročlana obitelj s dvoje djece od šest i osam godina trebala dati sveukupno 1762 eura za šest dana skijanja. Zanimljivost je da bi roditelji za dvije kave na dan (sveukupno 12 kava tijekom odmora) trebali izdvojiti 20.93 eura. Usporedbe radi - na bugarskom skijalištu Bansko iste kave treba platiti 65.97 eura.

Ako bi se roditelji počastili svaki dan s pivom u boci, za 12 piva u Kranjskoj gori trebali bi izdvojiti 45.58 eura. 

Skijanje je nekad bilo nagrada za cijelu godinu rada, danas je račun koji se plaća unaprijed – kreditom, ratama ili odricanjem. Snijeg je ostao bijel, sve ostalo je poskupjelo. 

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora".