Miris prirodnog božićnog drvca koji ispuni svaki kutak doma dovoljan je razlog mnogim Hrvatima da svake godine u predblagdansko doba krenu u potragu za onim savršenim. 

Visoki, niski, razgranati, široki, s mekšim iglicama - izbor je velik, kao i želje jer nije riječ samo o drvcu, nego simbolu Božića i tradicije koja spaja generacije, toplini koja ispuni srca cijele obitelji kada ga zajedno okite. Zato je na proizvođačima ozbiljna zadaća pripreme i isporuke drvaca koja će ispuniti očekivanja i onih najzahtjevnijih kupaca. 

U RTL Detektoru razgovarali smo s proizvođačima božićnih drvaca, provjerili koja su najpopularnija, kako izgleda proizvodnja ovog simbola blagdana te doznali savjete kako da što duže izdrži u domovima građana. 

Najpopularnije nordijska jela, obična i srebrna smreka

Ispostavilo se da je nordijska jela apsolutna kraljica Božića, za koju se odlučuje većina građana, ponajviše zbog dugotrajnosti, mekih grana i iglica koje ne bodu i sporije otpadaju. Za usporedbu, iglice smreke ćete na svom tepihu vidjeti već nakon pet ili šest dana, što nije slučaj s ovom vrstom. 

"Kod nas se najčešće kupuje nordijska jela od metar i pol do tri metra. Cijene su od 35 do 80 eura što je na razini prošle godine", potvrdio nam je Stjepan Kaurić, koji se bavi uzgojem i prodajom drvaca.

Kupci vole lijepi bor, a za cijenu se ne pita - tvrdi proizvođač koji iznenađujuće otkriva da se bolje prodaju skuplja drvca. "Nakon nordijske jele, najčešće kupuju običnu i srebrnu smreku. Najviše ljudi kupuje tri dana prije Božića, iako imamo zainteresiranih i od početka prosinca. Rekao bih da 70 posto građana svoje drvce nabavi tik pred blagdan", objašnjava nam. 

Foto: Mia Slafhauzer/pixsell

Njegova obitelj već 40 godina uzgaja drvca i ima oko 10.000 komada u rasadniku u Pokupskom. Na godinu ih prodaju  petstotinjak. Od toga ne žive, kaže, već im predstavlja posao sa strane: "Skoro nitko se u Hrvatskoj ne bavi proizvodnjom drvaca potpuno profesionalno".

Srebrna je smreka popularna zbog mirisa i tu vrstu preferira proizvođač Zvonimir Crnković. Ima nešto čvršće i kruće iglice i grane, te ju karakterizira izrazito srebrna boja koja može biti u nijansama od gotovo bijele boje, no dolaze i u zelenoj boji. "Nekako prirodnije djeluje u odnosu na nordmann jelu i ima intenzivniji miris", dodaje. Upravo su te dvije vrste najzahvalnije za održavanje jer jako dobro "podnose" zatvoreni prostor. 

Uz rezane, prodavači božićnih drvaca prodaju one s korijenom u teglama koje se sve više traže. Brojne obitelji ih i nakon Božića koriste i kao dekoraciju na balkonu ili u dvorištu. 

'Nismo dizali cijene'

Na zadovoljstvo građana i njihovih novčanika, i Crnković potvrđuje da cijene nisu dizali od lani. Srebrna smreka u tegli prodaju za 70 do 90 eura, a za sječena drvca kupci trebaju izdvojiti između 40 i 70 eura - ovisno o veličini. 

Cijena sječene nordijske jele je od 60 do 100 eura za one najviša stabla od dva i pol metra. Sječena smreka koju prodaju po 30 eura je već rasprodana, a u ponudi još imaju i omoriku za 60 eura. 

"Ako tražite jeftinije, najprihvatljivije cijenom je svakako obična smreka (Picea abies, the Norway spruce). Nju već godinama koriste kao dekorativno drvce jer je jeftinija", ističe Crnković i dodaje: "Cijene su opravdane s obzirom na trud i vrijeme koji je potrebno da naraste".  

Ovaj proizvođač također potvrđuje da se mnogi u Hrvatskoj ovime bave iz hobija i zbog manjeg dodatnog prihoda, a iza njih u uglavnom ne stoji industrijska mašinerija. 

Njegova čitava obitelj već je 30 godina proizvodi i prodaje božićna drvca. "Tri generacije Crnkovića cijele godine, a posebno u  studenom i prosincu, rade na poslovima oko drvaca. Posla je mnogo, nešto se i zaradi i time popravi kućni budžet, no nikome to nije glavni posao od kojeg bi mogli živjeti. Mnogi to rade jer su naslijedili zemljište koje ne žele da ostane prazno ili zapušteno, a posebno im je drago jer njihova drvca ukrašavaju mnoge domove i razveseljavaju obitelji", ističe Zvonimir. 

Svoja drvca uzgajaju u Parku prirode Žumberak, na obroncima Žumberačkog gorja iznad Krašića na nadmorskim visinama od 500 do 900 metara. 

'PRETRES' POLITIČARA /

Zbog božićnice u bonovima, pokreću postupak protiv jedne gradonačelnice, drugoj opalili kaznu

Raste 15 godina za par tjedana u stanu 

Rijetki znaju da je za uzgoj potreba puno vremena, truda i strpljenja. Sve se radi ručno i bez mehanizacije, a da bi jedno drvce stasalo upravo božićno od 180-200 centimetara, treba i deset do 15 godina.

Prve godine, kada drvce proklija iz sjemena, formira korijen, a iznad površine je tek mladi izdanak sa svega par iglica. Prve dvije godine rastu na zajedničkoj gredici, a potom ih prorijede i presade kako bi se dalje pravilno razvijala. 

Tek nakon četiri godine drvce izraste na 20-30 centimetara i spremno je za borovik gdje se sade u pravilnim razmacima na najmanje 120-150 centimetara razmaka. 

Tu stasaju u božićna drvca koja se, nakon što dostignu željenu visinu i oblik, prodaju u vrijeme Božića, pojašnjava Crnković. 

Ovaj proizvođač nam kaže da se sve više kupaca zanima hrvatska proizvodnja. Unatoč tome, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se uvoz u posljednjih deset godina povećao za velikih 2500 posto pa danas uvozimo skoro 25 puta više drvaca nego tada. 

Tako smo 2014. uvezli svega 7000 stabala, da bi lani taj broj bio veći od 176 tisuća. 

Foto: Dzs/hgk

Eksplodirao uvoz

Posljednjih godina najviše uvozimo iz Danske - lani čak 175.433 komada vrijednih više od pola milijuna eura. Samo 1223 drvaca uvezli smo iz Mađarske i 550 iz Njemačke. Zanimljivo, samo jedno jedino drvce lani je stiglo iz susjedne Bosne i Hercegovine. 

Foto: Dzs/hgk

A što je s domaćom proizvodnjom?

Iz Hrvatskih šuma nam kažu da je to dobro zastupljena djelatnost u Hrvatskoj, kako kod privatnih proizvođača tako i na plantažama i rasadnicima Hrvatskih šuma i podružnicama u Gospiću, Ogulinu, Koprivnici, Zagrebu, Delnicama, Novoj Gradišci i Vinkovcima. 

Hrvatske šume pritom ih ne sijeku u šumama, već ih posebno uzgajaju.

Najviše se proizvodi obična smreka iz sjemena sakupljenog u Gorskom Kotaru i Lici. U rasadnicima se naveliko proizvodi i srebrna (bodljikava) smreka, kao i jela i Pančićeva omorika. Hrvatske šume sa svojih plantaža na godinu isporuče oko 10.000 komada. 

Dodaju i ovo: "Iako se na našem tržištu još mogu naći i uvozna drvca iz zemalja EU, sve više kupaca gleda deklaraciju, koja se obavezno mora nalaziti na božićnom drvcu, i paze da kupuju domaća i svježa, koja su i najbolji odabir s ekološkog gledišta". 

Cjelokupnu evidenciju proizvodnje božićnih drvaca u Hrvatskoj vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te njihova Šumarska savjetodavna služba. "Mi izdajemo teretne listove (popratnice) za božićna drvca koja se prvi put stavljaju u promet, porijeklom s površina u privatnom vlasništvu", pojašnjavaju nam iz Ministarstva. 

Ove godine su do 15. prosinca izdali teretnih listova za 179.442 komada božićnih drvaca. 

Prema evidenciji teretnih listova, na domaće tržište se najčešće stavljaju nordijska jela (87.065 komada), obična (51.679) i srebrna smreka (36.265).

Ako se usporede podaci o uvozu (176 tisuća lani) i podaci domaće proizvodnje od ove godine za koju su izdani teretni listovi (179 tisuća), ispada da je skoro svako drugo svježe drvce na tržištu iz uvoza. 

HVALA VAM /

Vaše jelke oduševljavaju žiri, pa čak i Baku Mraz: 'Kao u božićnom ljubavnom filmu'

Kako da božićno drvce duže traje?

A kada jednom dođu u domove kupaca, ostaje pitanje svih pitanja - kako što duže očuvati drvce da izgleda lijepo, i da joj iglice što manje opadaju? 

Nekoliko trikova otkrili su nam proizvođači. Naime, važna je prilagodba nakon što kupite drvce, ali i održavanju tijekom (pred)blagdanskih dana. 

Ne biste ga trebali odmah unijeti u zatvoreni i topao prostor, preporučuje se da odstoji dan ili dva u slabo zagrijanom stubištu, garaži ili u podrumu kako bi se postepeno priviklo na višu temperaturu. 

Po iskustvu proizvođača Stjepana s početka priče, tajna je u stalku koji drži vodu i savjetuje građanima da ga nabave ako žele da drvce izdrži i mjesec dana u kući ili stanu. "Kada ga kupite, najbolje je odrezati dva centimetra debla kako bi bolje upijalo vodu. Treba ga stalno zalijevati - može popiti i dvije litre vode", otkriva nam. 

Važno ga je držati i udaljenog od izvora topline, redovito osigurati da u prostoru ima svježeg zraka i da ga se prozračuje. Drvce bi u grijanoj sobi, prema preporuci proizvođača, trebalo ostati najviše tri do pet dana jer visoka temperatura utječe na njihovu izdržljivost.

"Ako je božićno drvce dulje na toplom mjestu, probudit će se iz zimskog mirovanja, vegetacija će krenuti, sokovi će proteći kroz biljku i krenuti će prvi pupoljci, a nakon toga iznijeti ćete ga opet van na hladno zimsko vrijeme i mraz, što će zasigurno oštetiti drvce", naglašava Crnković.

Mali trikovi velikih majstora trebali bi pomoći da božićna čarolija i središnji simbol Božića ostanu puni života - i iglica - sve dok ne odlučite skinuti ukrase.

Foto: Neva Zganec/pixsell

Foto: Dusko Jaramaz/pixsell

Mogu li drvca uzrokovati zdravstvene tegobe? 

A iako prepoznatljiv miris božićnih drvaca mnogima prija, i ne bi ga zamijenili nizašto, neki su primijetili da ih uhvati hunjavica i kihanje kada ga unesu u svoj dom. Tako je i naša čitateljica Mirjana iz Rudeša u Zagrebu gotovo uvjerena da se drvca nečime "špricaju". 

Postoje godine kad jedva dišem kad kupimo jelku. "Krene kihanje, grebanje u grlu, jednostavno sumnjam da se nečime tretira da bi možda ostalo duže svježe", navodi.

Proizvođači nam tvrde da stabla ne prskaju nikakvim sredstvima kako bi ostala svježa. Kažu da potpuno prirodna dolaze do kupaca. 

Isto nam govori i profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu i fitopatolog za šumsko i urbano drveće Danko Diminić. "Koliko znamo, prirodna božićna drvca se ne tretiraju jer nije potrebno. Jedino što može produljiti vijek stablu i da iglice što kasnije otpadnu, je svakodnevno dolijevanje vode u stalak", istaknuo je stručnjak. 

Zanimalo nas je i imaju li prirodna drvca alergene koji mogu smetati ljudima i izazvati, primjerice, kihanje, no Diminić uvjerava da za takvo što još nisu čuli.  

Iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar" su nam poručili da do sada nisu imali zahtjeve za analizu na božićnim drvcima, ni umjetnim ni prirodnim jer nisu regulirani zakonodavstvom, pa nemaju podatke o prisutnosti štetnih tvari i alergena u njima. 

"S obzirom na to da božićna drvaca spadaju u ukrasne proizvode koji nisu predmeti opće uporabe, nisu u nadležnosti sanitarne inspekcije", zaključili su iz Državnog inspektorata. 

Kada se sve zbroji, dostupni podaci pokazuju da ipak malo više od polovice drvaca uvezemo. A dok ih domaći proizvođači uzgajaju cijelo jedno desetljeće, tržište je preplavljeno danskim drvcima. 

Ipak, za stablo koje raste i do 15 godina, a u njihovom dnevnom boravku potraje najviše mjesec dana, građani su spremni posegnuti dublje u džep i platiti nešto više. 

Jer Božićna čarolija nema cijenu. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Foto: Rtl

POGLEDAJTE VIDEO: RTL Detektor istražuje koliko ima smisla oporezivati mirovine i kako to rade europske zemlje