Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je svoj godišnji govor o stanju Unije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu. 

Uoči njezina obraćanja, neki su se zastupnici pojavili obučeni u crveno, u sklopu akcije za Gazu koja je, prema njihovom mišljenju, pala u drugi plan. 

Von der Leyen je svoj govor otvorila temom globalnih prijetnji.

"Europa se bori, za kontinent koji je cjelovit i u miru. To je borba za slobodnu i nezavisnu Europu. Bori se za naše vrijednosti i demokracije, za slobodu i mogućnost da sami odabiremo svoju sudbinu. Ne varajte se, ovo je borba za našu budućnost", kazala je uvodno Von der Leyen. 

Dugo je, kaže, razmišljala kako da započne govor tako oštrom procjenom i riječima jer je Unija u osnovi mirovni projekt. "No, istina je da je današnji svijet nemilosrdan. I ne možemo zanemariti teškoće koje Europljani osjećaju svaki dan. Osjećaju kako im se tlo pod njima izmiče, stvari postaju sve teže baš dok rade više. Osjećaju utjecaj globalne krize, viših troškova života i brzinu promjena koja utječe na njihove živote i karijere", navela je predsjednica EK-a. 

'Europa se mora boriti' 

Istaknula je da se Europljani brinu zbog spirale događaja koje slušaju i gledaju u medijima, od razornih scena u Gazi do neumoljivih napada na Ukrajinu. 

"Jedva čekamo da ova oluja prođe. Ovo ljeto nam je pokazalo da jednostavno nema mjesta ni vremena za nostalgiju", poručila je Von der Leyen. 

Naglasila je da se u ovim trenucima povlače linije za novi svjetski poredak temeljen na moći i poručila: "Europa se mora boriti. Za svoje mjesto u svijetu u kojem su mnoge velike sile ili ambivalentne ili otvoreni neprijateljski raspoložene prema nama. Svijet u kojem se ovisnosti nemilosrdno koriste kao oružje. I upravo zbog svih ovih razloga mora se izdignuti nova Europa". 

Obraćajući se zastupnicima, kazala je da ovo mora biti trenutak europske neovisnosti, pritom ističući misiju Unije: "Da sama skrbi za vlastitu obranu i sigurnost, da ima kontrolu nad tehnologijama i energentima koji pokreću gospodarstvo, da sama odlučuje o tome kakvo društvo i kakvu demokraciju želi živjeti". 

Dodala je da Europa mora ostati otvorena svijetu i birati svoje partnere – stare i nove. "U konačnici, radi se o slobodi i moći da sami određujemo vlastitu sudbinu. I znamo da to možemo. Jer zajedno smo već dokazali što je moguće kad imamo zajedničku ambiciju, jedinstvo i osjećaj hitnosti". 

Predsjednica Europske komisije istaknula je kako je bezbroj puta čula da "Europa to ne može“. Tijekom pandemije, kod plana oporavka, u obrani, u pomoći Ukrajini, u osiguravanju energetske neovisnosti.

"I svaki put – Europa je bila ujedinjena. I uspjela", podsjetila je. Sada se, kaže, moramo ponovno dokazati na jednak način.

Von der Leyen smatra da svaka država treba staviti podjele po strani i upitati se ima li političku volju i sposobnost za kompromis. 

"Po meni, izbor je jasan. Zato danas upućujem poziv – poziv na jedinstvo. Jedinstvo između država članica. Jedinstvo među institucijama EU-a. Jedinstvo među proeuropskim demokratskim snagama u ovom parlamentu. Ja sam ovdje – kao i cijeli kolegij – spremni učiniti to zajedno s vama". 

Spremni jačati proeuropsku demokratsku većinu – jer jedino ona može isporučiti rezultate europskim građanima", kazala je pred zastupnicima. 

Priča o Saši i Ljudmili

Predsjednica je zatim govor usmjerila prema Ukrajini, pa podsjetila da se Ukrajinci svaki dan bore za slobodu i neovisnost. 

Ispričala je potresnu priču 11-godišnjeg dječaka Saše i njegove bake Ljudmile:

"On i majka skrivali su se u podrumu u Mariupolju.

Jednog dana su izašli potražiti hranu – i tada su počele padati bombe. U civilnoj četvrti. Saša je osjetio kako mu lice gori, krhotine su mu se zabile ispod očiju. Ubrzo su u grad ušle ruske trupe. On i majka odvedeni su u tzv. 'filtracijski kamp'. Potom je Saša odvojen. Rekli su mu da više ne treba svoju majku. Da ide u Rusiju, da će dobiti rusku majku, rusku putovnicu, rusko ime", kazala je. 

Sašu su, tvrdi, odveli u okupirani Donjeck. No, nije odustao. Na jednom zaustavljanju, posudio je telefon od stranca i nazvao svoju baku: "Bako, samo me odvedi kući". 

Ljudmila je unatoč riziku krenula na put – uz pomoć ukrajinske vlade, prošla je kroz Poljsku, Litvu, Latviju, Rusiju i okupiranu Ukrajinu i vratila se zajedno sa Sašom. 

"Ali, njihovo srce i dalje je slomljeno – jer Sašina majka još nije pronađena. Još je negdje zarobljena u brutalnom ratu", prepričava. 

Nažalost, ističe, Sašina priča nije iznimka. Navodi da su deseci tisuća ukrajinske djece prošli sličnu sudbinu te su oteta, prisiljena odreći se svog identiteta, nestala.

Zato je najavila: "Zajedno s Ukrajinom i partnerima, organizirat ću samit Međunarodne koalicije za povratak ukrajinske djece. Svako oteto dijete mora se vratiti". 

U nastavku govora, predsjednica je naglasila da ovaj rat mora završiti pravednim i trajnim mirom jer, kako je rekla: "Sloboda Ukrajine je sloboda Europe“.

Spomenula je slike samita s Aljaske, gdje su se sastali ruski predsjednik Vladimir Putin i američki čelnik Donald Trump, koje su bile "teško gledljive", ali i dodala da su europski čelnici odmah nakon toga u Washingtonu stali uz predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i dali konkretne obveze.

Navela je i konkretan napredak:

"Prošli tjedan, 26 zemalja iz Koalicije voljnih izjavilo je da su spremne sudjelovati u snagama za sigurnost u Ukrajini ili financijski pomoći – u kontekstu mogućeg prekida vatre". 

Poslala je jasnu poruku Moskvi: "Svi smo vidjeli što Rusija misli kad kaže ‘diplomacija’. Putin odbija susret sa Zelenskim. Prošlog tjedna izveli su najveći napad dronovima i balističkim projektilima do sada. Jučer je projektil pogodio selo u Donjecku, dok su ljudi čekali mirovine. Poginulo je više od 20 ljudi".  

Poruka je, kaže, jasna, a odgovor EU mora biti jasan također: "Trebamo više pritiska na Rusiju da sjedne za pregovarački stol. Trebamo nove sankcije". 

Najavila je da se priprema 19. paket sankcija u kojima će fokus biti na bržem ukidanju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, tzv. "floti iz sjene" i zemljama koje pomažu Rusiji zaobilaziti mjere.

Istodobno je najavila i još snažniju podrška Ukrajini. "Jer samo ujedinjena i ponovno sjedinjena Europa može biti neovisna", naglašava. 

Von der Leyen smatra da je jača i veća EU jamstvo sigurnosti svih nas te da se budućnost Ukrajine, Moldavije i zemalja zapadnog Balkana nalazi unutar Unije. Potom je pozvala da "novo ujedinjenje Europe". 

Katastrofa u Gazi: 'Ovo mora prestati' 

Govoreći o Bliskom istoku, predsjednica Europske komisije se osvrnula na tragediju koja se odvija u Gazi – i priznala da su prizori koje ondje gledamo "potresli savjest svijeta". 

"Ljudi umiru dok mole za hranu. Majke koje u naručju drže beživotnu djecu. To su katastrofalni prizori", kaže.

Zato je jasno poručila: "Glad izazvana ljudskom rukom nikada ne smije biti oružje rata. Radi djece, čovječnosti - ovo mora prestati". 

Upozorila je i na dublju, zabrinjavajuću promjenu koja se događa posljednjih mjeseci, a koju je nazvala neprihvatljivom. Navela je niz primjera: od financijskog gušenja Palestinske samouprave, planova za naseljavanje u tzv. zoni E1 – koji bi praktički odsjekli Zapadnu obalu od Istočnog Jeruzalema, do retorike te djelovanja najekstremnijih ministara u izraelskoj vladi – koji, kako je rekla, potiču nasilje.

"Sve to ukazuje na jasan pokušaj podrivanja rješenja o dvije države – pokušaj da se onemogući ostvarenje održive palestinske države. I to ne smijemo dopustiti". 

Predsjednica nije skrivala koliko joj je teško izgovoriti ove riječi, a dodala je i da zna da je europskim građanima jednako teško gledati nepostojanje zajedničkog europskog odgovora.

"Pitam se, s pravom kao i građani: koliko još gore mora postati da bismo se ujedinili?“

Iako je Europa do sada bila najveći financijski i humanitarni donator za Gazu, istaknula je da to nije dovoljno. "Naša predanost održivoj Palestinskoj samoupravi ono je što još uvijek održava mogućnost rješenja o dvije države". 

Paket mjera

Pozvala je i druge partnere, u regiji i šire, da preuzmu odgovornost. No istaknula je: Europa mora učiniti više.

Najavila je paket mjera koji će ponuditi konkretan izlaz iz "slijepe ulice":

1. Djelovanje Komisije

"Obustavit ćemo našu bilateralnu pomoć Izraelu. Zaustavit ćemo sva plaćanja u tim područjima –

ali bez utjecaja na naš rad s izraelskim civilnim društvom i s institucijama poput Yad Vashema", rekla je. 

2. Prijedlozi Vijeću EU-a

Prijedlozi uključuju i: uvođenje sankcija ekstremističkim ministrima i nasilnim doseljenicima, djelomična suspenzija Sporazuma o pridruživanju s Izraelom, posebno u dijelu koji se odnosi na trgovinu.

Predsjednica je svjesna da će to izazvati otpor: "Nekima će biti previše. Drugima premalo.

No svi moramo preuzeti odgovornost – Parlament, Vijeće i Komisija". 

3. Osnivanje Donatorske skupine za Palestinu

Najavila je da će već sljedeći mjesec biti osnovana Donatorska skupina za Palestinu, koja će uključivati poseban instrument za obnovu Gaze, u suradnji s regionalnim partnerima i na temeljima konferencije u New Yorku, koju su organizirale Francuska i Saudijska Arabija.

Predsjednica se potom osvrnula i na svoj osobni odnos prema Izraelu: "Dugo sam prijatelj izraelskoga naroda.

Znam koliko su teroristički napadi Hamasa 7. listopada potresli cijelu naciju.“

Podsjetila je da su taoci u rukama Hamasa više od 700 dana: "Za Hamas nema mjesta – ni sada, ni u budućnosti.

Oni su teroristi koji žele uništiti Izrael, ali i vlastiti narod drže taocima, uništavajući mu budućnost": 

Na kraju je sažela europski cilj, koji uključuje pravu sigurnost za Izrael i sigurnu sadašnjost i budućnost za sve Palestince. 

Za to je, smatra, potrebno oslobađanje talaca, omogućavanje neometanog pristupa humanitarnoj pomoći i trenutačni prekid vatre. 

No, dugoročno je kao jedino realno rješenje istaknula: "Dvije države koje žive jedna pored druge – u miru i sigurnosti.Siguran Izrael, održiva palestinska država  i bez Hamasa. Za to se Europa uvijek zalagala. I vrijeme je da se ujedinimo i pomognemo to ostvariti".

Gospodarstvo i ulaganja

Von der Leyen se zatim prebacila na temu gospodarstva i tržišta, ističući da će neovisnost Europe ovisiti o njezinoj sposobnosti da ostane konkurentna.

Najavila je masovno ulaganje u digitalne i zelene tehnologije te budući Fond za konkurentnost, kao i udvostručenje programa Horizon Europe za istraživanje i inovacije. 

Nakon dijaloga s ključnim industrijama, od automobilske i kemijske, do farmaceutske, obrambene i poljoprivredne, poruka je jasna: "Ako želimo očuvati radna mjesta, moramo poslovanje u Europi učiniti jednostavnijim", navodi Ursula von der Leyen. 

Smatra da su predložene mjere koje imaju konkretan utjecaj, a to uključuje smanjenje birokracije, manje preklapanja i jednostavnija pravila. 

U planu su i dodatni paketi – tzv. omnibus – primjerice za vojnu mobilnost i digitalno tržište.

Za inovativna poduzeća najavljen je tzv. 28. režim, koji će omogućiti dodatne olakšice, dok se ubrzava rad na Uniji za štednju i ulaganja. Predsjednica je naglasila kako Europa ima niz vrlo obećavajućih startupa u sektorima poput kvantne tehnologije, umjetne inteligencije i biotehnologije.

Komisija je najavila i partnerstvo s privatnim investitorima kroz višemilijardski Scale-up Europe fond. Cilj je ulagati u mlade, brzo rastuće tvrtke u ključnim tehnološkim sektorima. "Želimo da najbolji u Europi – izaberu Europu", ističe predsjednica Europske komisije. 

Najavila je Mapu puta za jedinstveno tržište do 2028., koja uključuje konkretne političke rokove za: kapital, usluge, energiju, telekomunikacije, režim, i novu "petu slobodu“ – slobodu znanja i inovacija. Ove reforme, objašnjava, podržat će i ulaganja u tehnologije koje će pokretati gospodarstvo – čiste i digitalne.

Umjetna inteligencija

"Europska umjetna inteligencija ključna je za našu buduću neovisnost. Od zdravstva do obrane, AI će pokretati naše industrije i društva", najavila je. 

Podsjetila je na velika ulaganja u europske AI giga-tvornice – koje omogućuju start-upovima da razvijaju, treniraju i implementiraju modele nove generacije.

Visoki troškovi života

Isto tako, upozorila je da Europa mora hitno djelovati kako bi zadržala svoj sektor čistih tehnologija u Europi. Putokaz je Clean Industrial Deal, koji je već identificirao glavne prepreke za razvoj.

Kako bi ostvarila planove, Komisija će predložiti i Zakon o industrijskom ubrzanju – za ključne strateške sektore i tehnologije.

"Kad je riječ o digitalnim i čistim tehnologijama, cilj je jasan: Brže. Pametnije. Više europski", zaključila je Von der Leyen.

Dotaknula se i Europskog zelenog plana, kazavši da je Europa na dobrom putu da do 2030. smanji emisije najmanje 55 posto. 

Govoreći o radnim mjestima, kaže da će Komisija predložiti Zakon o kvalitetnim radnim mjestima – kako bi uvjeti rada pratili potrebe suvremenog gospodarstva. 

Nije zaobišla ni rast cijena i troškova života, pa najavila ambiciozan europski plan za suzbijanje siromaštva do 2050. godine, uz jamstvo da nijedno dijete ne ostane siromašno te paket mjera za smanjenje životnih troškova.

Energija

"Kad cijena energije raste, to nije samo brojka na računu. To mijenja cijeli život", ustvrdila je. 

"Vrijeme je da se konačno riješimo prljavih ruskih fosilnih goriva. I da proizvodimo više vlastite čiste energije – uključujući nuklearnu kao osnovu". 

No, uz proizvodnju, ključno je i ulaganje u energetsku infrastrukturu. Najavljuje se novi Paket za elektroenergetske mreže, kao i inicijativa Energetske autoceste – kako bi se uklonilo osam najvećih infrastrukturnih uskih grla.

Stanovanje

S obzirom na rastuće cijene nekretnina, ističe da na snazi nije samo stambena, već i društvena kriza pa Komisija do kraja godine, uz mišljenje Parlamenta, predlaže prvi Europski plan za priuštivo stanovanje:

Cilj je učiniti stanovanje pristupačnijim, održivijim i kvalitetnijim. Najavljuje se revizija pravila o državnim potporama kako bi se olakšala podrška za stanovanje,

Olakšat će se gradnja novih domova i studentskih rezidencija te će se predložiti i zakonodavna inicijativa za kratkoročni najam – posebno zbog utjecaja platformi poput Airbnba.

"Stanovanje je pitanje dostojanstva. Pitanje pravednosti. I pitanje budućnosti Europe", smatra šefica Europske komisije. 

E-auto 

Budući da su automobili oslonac europskog gospodarstva i izvor milijuna radnih mjesta, Komisija će pokrenuti inicijativu za male, pristupačne automobile.

A cilj je stvoriti "e-auto": ekološki, ekonomski i europski. 

"Ne smijemo dopustiti Kini i drugima da osvoje to tržište. Budućnost je električna – i Europa mora biti njezin dio", naglašava Von der Leyen. 

Američke carine 

"Nikada neću riskirati europska radna mjesta zbog nesigurne trgovinske politike", naglasila je. 

Kazala je da je novi trgovinski dogovor s Amerikom osigurao je pristup tržištu i stavio europske tvrtke u povoljniji položaj nego konkurencija iz drugih zemalja. Ipak, kazala je da se jasno protivi carinama jer je to "samo još jedan oblik poreza". 

Demokracija i borba protiv dezinformacija

U svom je govoru istaknula važnost zaštite slobode govora te jačanja vladavine prava i otpornosti demokracije. 

Najavila je pokretanje Europskog centra za demokratsku otpornost.

EU će pokrenuti i Program za otpornost medija kao podršku neovisnom novinarstvu i medijskoj pismenosti te povećati ulaganja u medijski sektor. "Slobodan tisak je temelj demokracije i mi ćemo ga braniti", ustvrdila je. 

Govoreći i opasnostima društvenih mreža za djecu,kazala je da bi "roditelji trebali odgajati djecu, ne algoritmi" i dodala da EU razmatra dobna ograničenja za pristup društvenim mrežama. 

Pratit će australski model i do kraja godine dati preporuke za najbolji pristup u Europi, kako bi se osnažili roditelji i zaštitila djeca. 

Dotaknula se i migracija pa upozorila da EU hitno mora usvojiti Zajednički europski sustav za povratak migranata bez prava na azil, provoditi novi Pakt o migracijama i azilu odmah po stupanju na snagu te surađivati sa zemljama porijekla, zrakoplovnim kompanijama i platformama. 

"Nijedan krijumčar ne bi smio slobodno djelovati u Europi", kazala je. 

U svom je govoru zaključila da EU mora odgovarati na stvarne probleme i strahove građana, od požara do sigurnosti, klimatskih promjena do demokracije. 

"Sloboda je srce Europe. I nikada nije bila dar, za nju se uvijek moralo boriti", poručuje iz Strasbourga Von der Leyen. 

 

POGLEDAJTE VIDEO: Ursula von der Leyen preživjela dramu u avionu: 'Naviknuti smo na ruska zastrašivanja'