Prošla je godina dana otkako je američki potpredsjednik JD Vance održao šokantan govor na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, u kojem je oštro kritizirao Europu zbog njezine politike prema migracijama i slobodi govora te ustvrdio da najveća prijetnja s kojom se kontinent suočava dolazi iznutra.

Publika je bila vidno zatečena, no od tada je Trumpova Bijela kuća preokrenula svjetski poredak naglavačke. Saveznici i protivnici podjednako su pogođeni kaznenim carinama, dogodio se iznimno drzak upad u Venezuelu, Washington je vodio neujednačenu politiku prema postizanju mira u Ukrajini pod uvjetima povoljnima za Moskvu, a pojavila se i bizarna tvrdnja da bi Kanada trebala postati "51. savezna država" SAD-a.

NEMA MILOSTI /

Amerikanci udarili usred noći: Dvoje mrtvih u napadu na brod

SAD ne želi biti jamac europske sigurnosti

Ovogodišnja konferencija, koja započinje ovoga tjedna, ponovno se doima presudnom. Američko izaslanstvo predvodi državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost Marco Rubio, dok je pozvano više od 50 drugih svjetskih čelnika. Sve se to događa u trenutku kada sigurnost Europe izgleda sve nesigurnije, piše BBC.

Najnovija Strategija nacionalne sigurnosti SAD-a (NSS), objavljena krajem prošle godine, pozvala je Europu da "stane na vlastite noge" i preuzme "primarnu odgovornost za vlastitu obranu", što je dodatno pojačalo strahove da Sjedinjene Države sve manje žele biti jamac europske sigurnosti.

No kriza oko Grenlanda najviše je uzdrmala temelje čitavog transatlantskog saveza između SAD-a i Europe. Donald Trump je u više navrata izjavio da "mora posjedovati" Grenland radi američke i globalne sigurnosti, a jedno vrijeme nije isključivao ni uporabu sile.

'TO ĆE NAS DODATNO ZBLIŽITI' /

Dvije zemlje otvorile konzulte na Grenlandu

Kriza oko Grenlanda

Grenland je samoupravni teritorij koji pripada Kraljevini Danskoj, pa nije bilo iznenađenje kada je danska premijerka izjavila da bi neprijateljsko američko vojno preuzimanje značilo kraj NATO saveza koji već 77 godina jamči sigurnost Europe.

Kriza oko Grenlanda zasad je izbjegnuta. Bijela kuća zaokupljena je drugim prioritetima. No, ostavlja neugodno pitanje koje visi nad Münchenskom sigurnosnom konferencijom: Jesu li sigurnosne veze između Europe i SAD-a nepovratno narušene?

One su se promijenile, u to nema sumnje, ali se nisu raspale. Sir Alex Younger, koji je od 2014. do 2020. bio čelnik britanske tajne službe MI6, rekao je za BBC da se transatlantski savez neće vratiti na staro, ali da nije slomljen.

"I dalje uvelike profitiramo od sigurnosnih, vojnih i obavještajnih odnosa s Amerikom", kaže on. Također smatra, kao i mnogi drugi, da je Trump bio u pravu kada je zahtijevao da Europa preuzme veći dio tereta vlastite obrane. "Imate kontinent od 500 milijuna ljudi (Europu) koji traži od kontinenta od 300 milijuna "SAD" da se nosi s kontinentom od 140 milijuna (Rusijom). To je pogrešan odnos. Zato vjerujem da Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu", rekao je Sir Alex.

OTOK OSTAJE RANJIV /

Jedan prljavi potez je dovoljan da Europa izgubi Grenland: 'Ovo nije borba protiv ruskih trolova'

Trumpova ogorčenost prema Europi

Ta neravnoteža, pri kojoj su američki porezni obveznici desetljećima praktički subvencionirali europske obrambene potrebe, temelj je velikog dijela ogorčenosti Trumpove administracije prema Europi.

No podjele u transatlantskom savezu daleko nadilaze broj vojnika i frustraciju prema onim članicama NATO-a, poput Španjolske, koje ne ispunjavaju ni minimalnih 2 % BDP-a za obranu (Rusija trenutačno troši više od 7 %, dok je Velika Britanija na nešto manje od 2,5 %).

Po pitanjima trgovine, migracija i slobode govora Trumpov tim ima duboke razlike u odnosu na Europu. U isto vrijeme, demokratski izabrane europske vlade uznemirene su Trumpovim odnosom s Vladimirom Putinom i njegovom sklonošću da za rusku invaziju okrivljuje Ukrajinu.

NEMA SPORAZUMA BEZ... /

Rusi bijesne na Amerikance! Optužili ih da su odustali od dogovora, i to u ključnom trenutku

Raskid s američkom strategijom

Organizatori Münchenske sigurnosne konferencije objavili su izvješće uoči događaja u kojem Tobias Bunde, direktor za istraživanje i politiku, tvrdi da je došlo do temeljnog raskida s američkom strategijom nakon Drugog svjetskog rata.

Ta je strategija, navodi on, počivala na tri stupa: vjeri u korist multilateralnih institucija, ekonomsku integraciju te uvjerenju da demokracija i ljudska prava nisu samo vrijednosti, nego i strateška imovina.

"Pod Trumpovom administracijom", kaže Bunde, "sva su tri stupa oslabljena ili otvoreno dovedena u pitanje."

NAKON 11 GODINA /

Guverner francuske banke naprasno dao ostavku! Razlog bi mogao biti strateške prirode

'Šokantno buđenje za Europu'

Velik dio razmišljanja Trumpove Bijele kuće može se pronaći u američkoj Strategiji nacionalne sigurnosti. Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Washingtona opisuje taj dokument kao "pravo, bolno, šokantno buđenje za Europu" i "trenutak golemog razilaženja između europske slike o sebi i Trumpove vizije Europe".

Strategija kao prioritet navodi novu politiku potpore skupinama koje su neprijateljski raspoložene prema onim europskim vladama koje bi trebale biti saveznici Washingtona. Promiče se "poticanje otpora trenutačnom smjeru Europe unutar europskih država", a europske migracijske politike opisuju se kao rizik od "civilizacijskog brisanja".

Ipak, dokument navodi da "Europa ostaje strateški i kulturno vitalna za Sjedinjene Države". "Većina europskih reakcija na ovaj NSS", navodi CSIS, "vjerojatno će biti isti zapanjeni šok kakav je izazvao govor potpredsjednika JD Vancea u Münchenu u veljači 2025."

"Trenutačno svjedočimo usponu političkih aktera koji ne obećavaju reformu ili popravak", kaže Sophie Eisentraut iz Münchenske sigurnosne konferencije, "nego vrlo otvoreno žele srušiti postojeće institucije – i mi ih nazivamo rušiteljima."

'OTVORI DRUGI FRONT' /

Orbana zatražili da napadne Srbiju? Otkriveni detalji poziva: 'Pucaj sve do Beograda'

Funkcionira li još uvijek Članak 5?

No ključno pitanje u svemu ovome glasi: "Funkcionira li još uvijek Članak 5?" Članak 5 je dio NATO-ova statuta koji propisuje da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Od 1949. pa sve do prije godinu dana smatralo se samorazumljivim da bi, u slučaju da Sovjetski Savez ili kasnije Rusija napadne neku članicu NATO-a, poput Litve, cijeli savez – uz potporu američke vojne sile – priskočio u pomoć.

Iako dužnosnici NATO-a inzistiraju da je Članak 5 i dalje itekako na snazi, Trumpova nepredvidivost i prezir njegove administracije prema Europi neizbježno dovode to u pitanje.

To je ono što nazivam "testom Narve". Narva je grad u Estoniji s većinski rusofonim stanovništvom, smješten na rijeci Narvi, točno na granici s Rusijom. Ako bi, hipotetski, Rusija pokušala zauzeti grad pod izlikom "pomoći svojoj ruskoj braći", bi li ova američka administracija priskočila u pomoć Estoniji?

'TO NIJE ISTINA' /

Trump uhvaćen u laži! Oni itekako imaju koristi od NATO-a: Ovi podaci su ga 'pokopali'

Teritorijalne ambicije Trumpa

Isto se pitanje može postaviti i u vezi s mogućim budućim, zasad hipotetskim, ruskim potezom prema Suwalki koridoru koji razdvaja Bjelorusiju od ruske enklave Kalinjingrada na Baltiku. Ili, uostalom, prema arhipelagu Svalbard u Arktiku kojim upravlja Norveška, a gdje Rusija već ima naselje u Barentsburgu.

S obzirom na nedavne teritorijalne ambicije predsjednika Trumpa da preuzme Grenland od savezničke članice NATO-a Danske, nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti kako bi reagirao. A to, u trenutku kada Rusija vodi rat punih razmjera protiv europske zemlje u Ukrajini, može dovesti do opasnih pogrešnih procjena.

Ovotjedna Münchenska sigurnosna konferencija trebala bi ponuditi neke odgovore o smjeru u kojem ide transatlantski savez. No ti odgovori možda neće biti ono što Europa želi čuti.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Rusi objavili snimku bombardera u akciji uz Europu: NATO članica dignula svoje lovce