Kineski kirurzi prvi su put presadili genetski modificirano plućno krilo svinje u moždano mrtvog čovjeka (39), a istraživači su potvrdili da je organ funkcionirao devet dana. 

Za ovakav pothvat liječnici su koristili tehniku ksenotransplantacije kojom se nastoji riješiti krizu s nedostatkom organa. Međutim, stručnjaci upozoravaju da će proći dosta vremena prije nego što se svinjska pluća doista mogu koristiti kod pacijenata. 

Kirurg specijaliziran za transplantaciju pluća na Institutu Langone Sveučilišta u New Yorku dr. Justin Chan, koji nije sudjelovao u radu, istaknuo je ovo studiju kao "uzbudljiv i obećavajuć rad". Ipak, ističe da se izvješće odnosi na slučaj samo jednog pacijenta zbog čega treba biti oprezan s rezultatima, prenosi Guardian. 

"Ova pluća nisu u stanju samostalno održavati pacijenta", dodao je. 

'NISAM MOGLA NI SANJATI' /

KBC Split ima analizu koja može spasiti život: Može biti značajna i za oboljele od karcinoma

Nedostaci studije

S njim se složio profesor respiratorne transplantacijske medicine na Sveučilištu Newscastle Andrew Fisher, istaknuvši da je rad dobrodošao, no označava postupni korak unaprijed. "Potrebno je još puno rada i nismo na pragu ere ksenotransplantacije korištenjem svinjskih pluća", smatra. 

Tim istraživača je otkrio da je pluće bilo održivo i funkcionalno 216 sati te da nije izazvalo hiperakutno odbacivanje, odnosno brz i snažan imunološki odgovor tijela primatelja. Također nije bilo ni znakova infekcije. 

Međutim, 24 sata nakon transplantacije pluća su pokazivala znakove nakupljanja tekućine i oštećenja, moguće u početku zbog upale povezane s transplantacijom. Unatoč tome što su pacijentu davali snažnu imunosupresivnu terapiju, antitijela su s vremenom napadala organ i oštetila ga. 

"Utjecaj oštećenja vjerojatno je podcijenjen jer pacijent još uvijek imao jedno svoje plućno krilo, a to bi kompenziralo oštećeno svinjsko pluće“, rekao je Fisher.

Ksenotransplantacija posljednjih je godina postala fokus intenzivnog istraživanja. Tom se tehnikom do sada ljudima transplantirani svinjsko srce, bubrezi i jetra koji se genetski modificiraju uklanjanjem određenih svinjskih gena i umetanjem specifičnih ljudskih hena kako bi se smanjila mogućnost odbacivanja organa kod primatelja. 

VELIKI ISKORAK U KBC SPLIT /

Ružica je o ovome mogla samo sanjati: 'U to vrijeme nije bilo ni lijekova, bila sam u šoku'

Budućnost transplantacija organa

Studije ovakvog tipa uglavnom se provode na primateljima kod kojih je nastupila moždana smrt prije nego što se, u nekim slučajevima, prijeđe na žive pacijente. Iako je do sada bilo svega nekoliko živih primatelja, mnogi su umrli nekoliko tjedana ili mjeseci nakon transplantacije, iako ne nužno od komplikacija povezanih s njom. Međutim, neki su preživjeli s transplantiranim svinjskim bubrezima, a organi im i dalje funkcionirao nekoliko mjeseci nakon zahvata. 

Međutim, stručnjaci upozoravaju da je ksenotransplantacija pluća posebno teška. 

"Svakim udahom unosite vanjski okoliš u tijelo", objašnjava Fisher. To znači da pluća moraju biti sposobna reagirati na zagađenja, infekcije i druge izvore. "Dakle, imunološki sustav u plućima je vrlo osjetljiv i aktivan, što predstavlja dodate izazove kod transplantacije organa gdje ne želite da imunološki sustav bude vrlo aktivan", dodaje. 

Istraživali koji su radili na ovoj studiji i sami su priznali da je potrebno poboljšati pristup te usavršavanje genetskih modifikacija, strategiju očuvanja pluća i procjenu dugoročne funkcije presatka. 

Profesor Peter Friend sa Sveučilišta u Oxfordu kazao je da se istražuju i drugi pristupi kojima bi se povećala dostupnost organa, uključujući preoblikovanje donorskih organa pomoću matičnih stanica ili mogućnost uzgoja humaniziranih organa unutar svinja ili ovaca. 

POGLEDAJTE VIDEO: Čeh jedva izvukao živu glavu na Biokovu, evo kako je tekla operacija spašavanja