S uvođenjem novih tehničkih pravila za sezonu 2026., Formula 1 ulazi u jednu od najvećih transformacija u modernoj povijesti. Bolidi će postati manji, aerodinamički jednostavniji i oslanjat će se na potpuno drugačiju raspodjelu snage između klasičnog motora s unutarnjim izgaranjem i hibridnog sustava. Promjene su toliko duboke da će, prema procjenama inženjera, već prva sezona predstavljati ozbiljan tehnički test za sve momčadi.

'ruši barijere' /

Upoznajte najmoćniju ženu Formule 1: Evo kako je 'zgodna plavuša' sagradila pravo malo carstvo

Prvi konkretan vizual budućnosti pokazao je Audi, koji je predstavio tzv. “dummy” model bolida, izrađen u dimenzijama vrlo bliskima onima koje se očekuju prema pravilima za 2026. godinu. Time je njemački proizvođač dao naslutiti koliko će se proporcije bolida promijeniti u odnosu na aktualnu generaciju.

Formulu 1 u 2026., 2027. i 2028. možete gledati na RTL-u i platformi VOYO. 

Jedna od najvažnijih tema novih pravila jest minimalna masa bolida. Stav FIA jasan je i, kako sada stvari stoje, konačan: granica težine više se neće mijenjati iz godine u godinu.

“Potpuno ukidanje minimalne mase dovelo bi do beskonačne utrke u smanjenju težine, s potencijalno nepredvidivim posljedicama”, poručili su iz tehničkog odjela FIA-e. Umjesto stalnog “cjenkanja” oko kilograma,dodavanja mase zbog baterija, guma ili novih komponenti za 2026. bit će postavljen limit koji će dugoročno ostati isti. Momčadi će se morati prilagoditi, čak i ako to znači da će u prvim sezonama voziti bolide koji su iznad propisane granice.

Foto:

Na papiru, cilj pravila je smanjenje mase,odnosno minimalna težina bolida spušta se za oko 30 kilograma. No u praksi, situacija je znatno složenija. Novi pogonski sklopovi bit će osjetno teži: sama minimalna masa motora raste za oko 34 kilograma zbog većih baterija i jačeg hibridnog sustava.

To znači da momčadi, u usporedbi s današnjim bolidima, moraju pronaći i do 60 kilograma “viška” na drugim područjima, a to se ne može postići samo smanjenjem dimenzija. Upravo zato mnogi inženjeri otvoreno priznaju da je gotovo nemoguće konstruirati bolid koji će u startu točno pogoditi minimalnu masu od 768 kilograma (prema trenutačnim procjenama). Pitanje više nije hoće li bolidi biti preteški, nego koliko.

U Formuli 1 dodatna masa nije samo broj na vagi, ona izravno utječe na vrijeme kruga. Gruba procjena govori da svakih 10 kilograma viška može značiti oko tri desetinke po krugu. U sportu gdje se pobjede odlučuju u tisućinkama, to je golema razlika.

Momčadi zato žele graditi bolid ispod minimalne mase kako bi mogle dodavati balast i postaviti ga ondje gdje najviše koristi, za optimizaciju težišta i balansa. Tko uspije biti bliže minimalnoj granici, imat će stratešku prednost.

Slična rasprava vodila se i ranije. Tijekom 2022. godine, poznati dizajner Adrian Newey istaknuo je da je ponekad pametnije započeti sezonu s dobrim, ali teškim bolidom, jer se težina s vremenom može skidati. Povijest je pokazala da je razvoj lakši nego potpuna promjena koncepta.

Unatoč tome, kritike ne izostaju. Tijekom Velike nagrade Miamija, biši šef Red Bulla Christian Horner izrazio je skepsu prema minimalnoj težini za 2026., naglasivši da se lakši bolidi ne dobivaju pukim administrativnim odlukama. No iz FIA-e poručuju da su pravila kompromis između sigurnosti, tehnologije i troškova osobito u eri strogog budžetskog limita.

Jedno je sigurno kako nova pravila neće svima sjesti jednako. Prve sezone vjerojatno će obilježiti bolidi koji su teži od željenog, sporiji nego što su momčadi planirale i osjetljivi na svaki tehnički detalj. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Blažičko o nevjerojatnoj završnici F1 sezone: 'Ako on postane prvak, neće biti dobro'