On je razlog zašto je otkazan festival u Benkovcu: Od hrvatske zastave u vagini do svinjskih glava koje šmrću kokain
A zabraniteljima iz Benkovca najviše je zasmetalo što se u programu trebala naći predstava redatelja Olivera Frljića
U Benkovcu su uspjeli pa će pokušati i u Šibeniku. Tamošnji branitelji traže prestanak financiranja Festivala alternative i ljevice te najavljuju mogući dolazak na FALIŠ po uzoru na branitelje iz Benkovca nakon čega je festival "Nosi se" - otkazan. Upitani zašto reagiraju sada, nakon 13 godina održavanja festivala branitelji kažu da je sada takvo političko okruženje. Programski direktor festivala za Hinu poručuje da će "njihov potencijalni dolazak u ulozi uzurpatora" rješavati sa šibenskom policijom.
A zabraniteljima iz Benkovca najviše je zasmetalo što se u programu trebala naći predstava redatelja Olivera Frljića. Kazališnog provokatora koji svojim predstavama šokira i koji se ne boji kontroverznih tema. Za svoj rad je dobio brojne nagrade, ali i brojne pozive na bojkot. A danas živi i radi u Berlinu.
"Hod za život" s ortopedskim pomagalima, eminentni desničari koji nose svinjske glave, šmrču kokain i onda drogirani plešu uz turbo-folk. Tako je prije sedam godina Oliver Frljić reinterpretirao kultni Pirandellov komad "Šest likova traži autora", i izazvao burne reakcije.
Kako i treba, tumači danas na tim istim daskama Mario Kovač, Frljićev kolega redatelj. "I ovdje, na pozornici Kerempuha, koji se bavi satirom - a satira bi trebala biti baš to što jest, satirati, da se poigram riječima - to je bio njegov rukopis, on od njega ne odustaje i zapravo je ostvario jako dobre rezultate. Od naše generacije on je jedan od onih koji najviše radi i vani, očito ga je prepoznala i europska i svjetska struka", kaže Kovač.
Premijeru predstave tada je gledao čak i Zlatko Hasanbegović, jedan od onih sa svinjskom glavom, i o njoj pričao dan poslije u Direktu. "Da bih mogao komentirati, morao sam vidjeti predstavu. Zanimalo me vidjeti taj komad, zanimalo me vidjeti se sa svinjskom glavom i kako me pričešćuje kokainom biskup Bogović", rekao je bivši ministar kulture. Olivera Frljića je baš te godine Guardian uvrstio među pet najvažnijih europskih redatelja.
'Sotono odlazi iz našeg grada'
Godinu ranije prosvjeda je bilo zbog predstave "Naše nasilje i vaše nasilje", o odnosu Europe prema islamu, u kojoj je i scena u gdje Isus siluje muslimanku koja prije toga izvlači zastavu iz vagine. Do njezine zabrane dovela je krajnja desnica u Poljskoj. Kod nas su prosvjednici čak ušli u splitski HNK želeći omesti predstavu, na poruke poput "sotono odlazi iz našeg grada" publika je odgovorila svojom pjesmom, a policija je prosvjednike iz kazališta izbacila.
Godinu prije od prosvjednika protiv Frljića kao intendanta, riječki HNK morala je čuvati interventna policija, a sve zbog predstave u kojoj pet žena različitih nacionalnosti progovara o svojim ratnim traumama. I to su neki doživjeli kao provokaciju.
"Kazalište mora biti provokativno, inače je čisti entertainment, a mi to ne radimo. Međutim, ne znam zašto je Oliver Frljić, koji je supertalentirani redatelj, postao tema nakon ovih situacija koje imamo u zadnje vrijeme, gdje grupa ljudi pokušava na nasilni način cenzurirati kulturna zbivanja, što je presedan. To još nisam doživjela u Hrvatskoj, a dugo se bavim kulturom", kaže Snježana Abramović Milković, ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih. S njom se vraćamo u sadašnjost, jer je ZeKaEm kazalište gdje se nakon devet godina pauze Oliver Frljić vratio na domaću scenu, režirajući opet na svoj način "Braću Karamazove".
'Vjerojatno nisu gledali niti jednu predstavu'
Snježani Abramović nije bilo ugodno slušati kako branitelji u Benkovcu Frljića spominju kao razlog zbog kojih u svom gradu ne žele festival "Nosi se". "Ja ne ulazim u njihove te predstave, što će oni radit, uopće me ne zanima, nisam ih pratio dosad, nit ću ih pratit odsada. Ali su sporne osobe koje, recimo, u jednom od filmova ženska osoba iz spolovila vadi hrvatsku zastavu i ruga se s hrvatskom državom", govorio je neki dan okupljenima Nediljko Genda, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Benkovac.
"Uterus, maternica, može isto tako biti rađanje nacije, zemlja, majka, govorimo o metafori. Radi se o tome da se vade izvan konteksta neke scene, a to prepričavaju ljudi koji nisu gledali predstavu, pritom vjerojatno niti jednu predstavu u životu. Kazalište ne smije biti dosadno, ono mora biti up to date sa situacijama koje živimo. A mi se moramo suočiti sa svojim traumama i problemima kao društvo", naglašava Snježana Abramović Milković.
Oliver Frljić suočio se s vlastitim problemima u predstavi koja je trebala igrati u Benkovcu. Mrzim istinu, predstava je o njegovoj disfunkcionalnoj obitelji, jedna od najnagrađivanijih u povijesti hrvatskog kazališta. I šteta je, ističe Kovač, da ju Benkovčani neće moći gledati. "Mislim da kazalište treba gostovati i putovati po svim sredinama, pa i manjim sredinama, i da se ponekad trebaju čuti glasovi koje i ne želiš čuti, pogotovo kada su u pitanju ovakve predstave koje zadiru u poru tkiva, a ne vrijeđaju nikoga", zaključuje Kovač.
Mrzim istinu igra i dalje i svaka je izvedba rasprodana. A Oliver Frljić na proljeće se vraća u ZeKaeM, režirat će klasik "Vještice iz Salema", ne treba sumnjati da će predstava biti i gledana i provokativna.
403 Forbidden