Nekad su brali krajem rujna, sada već u kolovozu: Vinari mijenjaju i sorte

Sunce i ekstremne vrućine ove su godine ubrzali dozrijevanje grožđa pa je berba u dijelovima kontinentalne Hrvatske krenula rekordno rano. Nekad se na prigorskim bregima bralo krajem rujna, a ove godine u vinograde se ide već sredinom kolovoza.

Kako grožđe sazrijeva, u bobicama raste količina šećera, dok kiselina pada. Vinogradari zato traže trenutak optimalne zrelosti, a ta se granica ove godine pomaknula znatno ranije.

U Donjoj Zelini vinar Željko Kos kaže da su dosad najranije u berbu krenuli 25. kolovoza, dok ove godine počinju već 20. kolovoza.

"Imali smo 25.8., a sad je sutra 20-ti i sad krećemo sutra, znači već je pet dana od najranije što smo imali, tako da nije ni kraj nego, tako reći, polovica osmog mjeseca pa je berba", kaže Kos.

Ekstremna suša dodatno otežava posao. Na Plešivici značajnije kiše nije bilo gotovo dva mjeseca, a posljedice se već vide na urodu.

Prinos manji i do 30 posto

"Suša je napravila svoju štetu, prinosi su manji sigurno 20 do 30 posto. Nakon prešanja je puno manje nego prošlih godina. Ovdje skoro dva mjeseca kiše nije bilo nikakve i to se osjeti", kaže vinar Nikola Šember iz Jastrebarskog.

Na Plešivici je berba krenula prije dva dana, a posebno bi mogli stradati pjenušci, za koje su važnije izraženije kiseline i nešto hladnije vrijeme.

"Pjenušci zahtijevaju nešto hladnije vrijeme, izraženije kiseline koje su zapravo odraz svježine. Kad su jako vruće godine jasno je da je toga manje, alkoholi su više. Bit će kompleksniji, malo bogatiji pjenušci, bit će posebni na svoj način", kaže Šember.

VINARI ZBRAJAJU ŠTETU /

U samo nekoliko minuta uništeno je 25 godina njihovog truda: 'Sve je nestalo u plamenu i dimu'

Klimatske promjene vinare prisiljavaju i na prilagodbu načina rada. Ne mijenja se samo izbor sorti, nego i vrijeme berbe.

Kos kaže da zbog velikih vrućina berači u vinograde kreću sve ranije.

"Sad je to veliki izazov s beračima, jednostavno, napor, vrućina, pa idemo jako rano, ujutro ranije dok nije tako vruće, do nekih 9-10 sati, poslije je nemoguće", objašnjava.

Uz sušu i vrućine, proizvođačima probleme stvaraju i bolesti vinove loze. Vinski stručnjak Saša Špiranec upozorava da mali hobistički vinogradari zbog sve većih troškova sve češće odustaju, dok profesionalni proizvođači ostaju bez grožđa koje bi mogli otkupiti.

"Mali hobistički vinogradari odustaju od bavljenja vinogradarstvom zato im je samo trošak, dok profesionalni vinari ostaju bez grožđa za otkupiti, znači oslanjaju se samo na svoje vinograde. Već je niz godina broj vinograda u padu", kaže Špiranec.

ČESTA ZABLUDA /

Navika koju mnogi imaju uništava pravi okus vina: 'Potpuno će vam poremetiti osjetila'

Toplija klima otvara prostor crnim sortama

Ipak, promjene ne donose samo probleme. Špiranec ističe da je bregovita Hrvatska u nekim segmentima i profitirala jer se danas vino više ne mora došećerivati kao nekad.

Toplija klima otvara prostor i sortama koje su se prije uglavnom vezivale uz južnije krajeve.

"U našem kraju dominacija i pretežito su bijela vina, crna nisu toliko. Ali s ovom promjenom klime i crna vina i crne sorte će više dolaziti do izražaja i moći ćemo ih saditi i više ih saditi", kaže Kos.

Vinograda i grožđa možda je manje, ali kvaliteta ne mora nužno biti lošija. Vinari se prilagođavaju novim uvjetima, a cilj im je iz svake, pa i ovako ekstremno sušne godine, izvući najbolje moguće vino.