O strahu od širenja rusko-ukrajinskog sukoba već se neko vrijeme otvoreno govori, a iza zatvorenih vrata radi se na jačanju zaštite teritorija, iznimka nije ni Hrvatska.

S obzirom na ubrzani razvoj tehnologije, u Hrvatskoj se radi na implementaciji naprednih sustava zaštite od dronova, čime bi se osigurala sigurnost ključne infrastrukture. Ministar obrane Ivan Anušić najavio je kako će uskoro biti potpisan ugovor s domaćim i stranim tvrtkama za nabavu i razvoj antidronske zaštite.

„Brzo ćemo potpisati ugovor s jednom domaćom i jednom stranom tvrtkom u nabavci i razvoju antidronske zaštite za kritičnu infrastrukturu koja će ubrzo biti implementirana“, izjavio je Anušić, naglašavajući važnost ovog projekta za sigurnost zemlje.

Dok čekamo implementaciju zaštite, Hrvatska već proizvodi oko 200 tisuća dronova godišnje, specijaliziranih za vojnu primjenu. Ovi FPV mali borbeni dronovi, koji osim u Hrvatskoj, čine osnovu dronova u Bugarskoj, SAD-u, Francuskoj i Saudijskoj Arabiji, predstavljaju ključnu komponentu u oružanim snagama. Hrvatska, kroz NATO, planira nametnuti standarde proizvodnje dronova u međunarodnim okvirima.

„Govorimo o vrlo brzoj proizvodnji, koja bi trebala dosegnuti pola milijuna dronova godišnje. Ako projekt zaživi u cijelosti, moglo bi se govoriti o nekoliko milijuna dronova godišnje, koliko god bude potrebno“, izjavio je Anušić o ambicioznim planovima za budućnost.

VJEŠTINE BUDUĆNOSTI /

Anušić najavio sporazum za razvoj antidronske zaštite: 'Ubrzo ćemo potpisati...'

Osječka tvrtka gigant na tržištu

Jedna od ključnih uloga u proizvodnji dronova pripada osječkoj tvrtki, lideru u proizvodnji bespilotnih letjelica koje su prisutne na više od 50 tržišta. S visokim kapacitetima i ambicijama za širenje proizvodnje, tvrtka se, prema riječima Dragan Kovačevića, menadžera proizvoda u Orqi, usmjerava na razvoj tehnologije koja neće biti samo vojna, već i civilna.

"Ne bježimo od toga da je primjena u vojne svrhe prisutna, ali kad se stanje promijeni na bolje, dronovi će obavljati i druge dužnosti poput čuvanja granica, nadzora, dostave lijekova i pomoći", rekao je Kovačević.

No, dronovi nisu samo alat u vojnoj i obrambenoj sferi, već imaju i značajnu primjenu u obrazovanju. U Hrvatskoj se razvija inovativni obrazovni program koji koristi dronove kao glavni alat za učenje. Učenici Srednje škole Dugo Selo prvi su u Hrvatskoj zaigrali nogomet s dronovima, novu disciplinu koja se iz Južne Koreje proširila na američko tržište, a sada osvaja i Europu.

„Leti se u zatvorenom prostoru i cilj je proći kroz protivnički obruč. Najteži je napad jer kod tog obruča stoji drugi dron koji sprječava napad“, opisuje Fabian, učenik 4. razreda Srednje škole Dugo Selo. Njegova kolegica Nikolina dodaje: „Vještine su te da smo ih sami složili, taj rad prstima, a onda i samo upravljanje, jer ovim dronom nije lako upravljati – on leti gore-dolje, pa treba imati kontrolu.“

Cijena seta za ovaj inovativni sport je 250 eura, a dronovi se mogu prilagoditi obrazovnim kurikulima, kao što je već slučaj u Sjedinjenim Američkim Državama. Dronovi uče učenike o zrakoplovstvu, komunikaciji s pilotima i timskom radu, a sve više škola u Hrvatskoj prepoznaje njihovu vrijednost.

„Vidjet ćemo da će ova tehnologija za nekoliko godina ući u sve sfere, ne samo vojnu, a naši učenici bit će privlačniji tržištu rada“, smatra Petar Rajaković, profesor elektrotehničke i računalne skupine predmeta u Srednjoj školi Dugo Selo. Dronovi, koji su trenutno fakultativni predmet, ubrzo bi mogli postati sastavni dio obrazovanja, jer će biti prisutni u svim sferama života.

Baš Hrvatska sve više koristi domaći tehnološki potencijal – od obrane do obrazovanja, dronovi su sve prisutniji dio naše stvarnosti i ulaganje u budućnost.