Grčku je paralizirao veliki štrajk zbog vladinog prijedloga da se radni dan produlji na čak 13 sati dnevno. Dok Vlada tvrdi kako je riječ o pokušaju reguliranja prekovremenog rada i uvođenja reda, bijesni građani poručuju da ne žele povratak u „vrijeme ropstva“.

"U javnosti prevladava naravno negativno mišljenje jer se mnogi boje da će se uvijek naći način da se ovaj zakon zaobiđe i da ih pretvara u jednu vrstu modernih robova", ispričala je Hrvatica Danielle Rudić koja živi i radi u Ateni. Ideja o 13-satnom radnom danu najviše bi pogodila turističke djelatnike, sektor o kojem Grčka, baš kao i Hrvatska, snažno ovisi.

"Ustupak poslodavcima u ekonomiji koja se temelji na uslužnom sektoru i turizmu. Nema nikakvog opravdanja za to i vrlo vjerojatno neće rezultirati dobrim ishodima. Ljudi mogu produktivno raditi od osam do maksimalno deset sati", upozorava Zvonimir Galić s Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Podaci pokazuju da Grci već sada rade najviše u Europskoj uniji, gotovo 40 sati tjedno. Slijede Bugari, Poljaci i Rumunji, dok najmanje rade Nizozemci sa samo 32 sata tjedno. Hrvati su također u samom vrhu s gotovo 38 sati rada.

Na ulicama Zagreba pitali smo građane kako bi reagirali da se slično uvede i kod nas. "Zašto bi 13 sati itko htio raditi? To je stvarno puno, nismo u srednjem vijeku", kaže Tonka iz Zagreba. "Nisam baš osoba koja bi se pobunila, ali…", dodaje Ema.

CRNI SCENARIJ /

Počinje velika čistka, giganti otpuštaju: Jedan dijeli 4000, a drugi čak 13 tisuća otkaza

Stručnjaci upozoravaju na posljedice

Statistike pokazuju da zemlje u kojima se radi više, poput Hrvatske, Grčke ili Srbije, ne ostvaruju nužno bolje ekonomske rezultate od zemalja s kraćim radnim vremenom.

"Omogućavati da se radi više, a zapostavljati da radnik s time možda neće biti zadovoljan, da će to imati loše učinke na njegovo zdravstveno stanje i mogućnost da postane invalid rada – to su sve stvari koje treba uzimati u obzir", naglašava Viktor Gotovac s Katedre za radno i socijalno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Slične mjere već su pale u Francuskoj, gdje je pokušaj ukidanja dva državna praznika izazvao masovne prosvjede i ostavku premijera. Belgija, Švedska i Njemačka krenule su pak u suprotnom smjeru – testirajući četverodnevni radni tjedan, uz povećanje produktivnosti i zadovoljstva zaposlenika.

"Radi se o tome da su kohorte koje izlaze s tržišta rada puno veće od onih koje ulaze. Sve zemlje zbog demografije bilježe manjak radne snage i Vlade traže načine da to kompenziraju", pojašnjava profesor Galić.

Grčka je, međutim, na ulice izvela tisuće radnika. A kad štrajk počne - ne radi nitko.